U plavim zonama ljudi uglavnom jedu hranu temeljenu na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla (oko 80 posto).

Koja je nadopunjena ribom, jajima i mliječnim proizvodima.  Područja na kojima žive najdugovječniji ljudi svijeta nazivaju se plavim zonama, a mi vam donosimo četiri vrste hljeba koje oni jedu. Postoji pet plavih zona, a one uključuju italijanski otok Sardiniju, japanski otok Okinawu, grčki otok Ikariju, poluotok Nicoya u Kostariki i kalifornijski grad Loma Linda.

I ne samo da na tim mjestima žive najdugovječniji ljudi svijeta - velik postotak osoba starijih od 100 godina, već i skupine ljudi koji su ostarjeli bez većih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, pretilosti, raka ili dijabetesa.

Istraživanja Dana Buettnera pokazala su da na dugovječnost osoba u plavim zonama utječe kvaliteta života, odnosno sve od pozitivnog pogleda na svijet i male količine stresa do redovite vježbe i kvalitetne hrane. U plavim zonama ljudi uglavnom jedu hranu temeljenu na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla (oko 80 posto). Koja je nadopunjena ribom, jajima i mliječnim proizvodima. Najdugovječniji ljudi svijeta u prosjeku jedu oko 65 posto hrane temeljene na ugljikohidratima. Poput cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki.

Meso se jede u manjim porcijama od 50-ak grama pet puta mjesečno, a riba u porcijama od oko 100 grama tri puta sedmično. Jaja i mliječni proizvodi konzumiraju se u vrlo umjerenim količinama. Ograničena je i količina dodanih šećera koja se dnevno jede – maksimalno sedam čajnih kašika. Od tekućina se najčešće piju voda i čaj, nešto kafe i vina. U plavim zonama nije zabranjena konzumacija hljeba. Naprotiv, hljeb se smatra osnovom zdrave prehrane. No za razliku od dobrog dijela zapadnog svijeta, gdje je najpopularniji hljeb od bijelog procesiranog brašna, u plavim zonama jedu se štruce koje stanovništvo samo peče od cjelovitih namirnica.  I bez dodanih aditiva.

Četiri najpopularnije vrste hljeba u plavima zonama:

Kruh od kiselog tijesta (sourdough):  Kruh od kiselog tijesta popularan je u Sardiniji i na Ikariji. Pravi se od svega nekoliko namirnica - vode, cjelovitog brašna i startera. Zahvaljujući procesu fermentacije u izradi startera, hljeb od kiselog tijesta ima više prebiotika te poboljšava apsorpciju nutrijenata u organizmu. Prebiotici unapređuju zdravlje probavnog sistema te jačaju imunitet.

Hljeb od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma:  Ne samo da stanovnici Ikarije i Sardinije sami peku hljeb od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma već sami i melju te namirnice u brašno. Njihov kruh izgleda drugačije od onoga koji se može naći u trgovinama jer je napravljen od minimalnih sastojaka. U cjelovitim žitaricama nalazi se bogatstvo prehrambenih vlakana. Vitamina B i minerala, prenosi Raport, poput magnezija, kalija i željeza, koji poboljšavaju zdravlje cijelog organizma.

Pogače od cjelovitih žitarica (pita bread):  Na Ikariji su iznimno popularne i svojevrsne pogače od cjelovitih žitarica (engl. pita bread). One se sjajno sparuju s izvorima bjelančevina biljnog porijekla - od humusa do kuhanog graha, leće i slično. Zbog upotrebe cjelovitih žitarica za izradu ta vrsta hljeba također je bogata prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima.

Kruh od kukuruznog brašna:   Kukuruzno brašno, odnosno mljeveni kukuruz koristi se u prehrani već stotinama i hiljadama godina. Što ne čudi, ako je poznato da je riječ o sjajnom izvoru bjelančevina, vitamina A, prehrambenih vlakana i raznih minerala. Od kukuruza se priprema sve od tortilja do palente, ali i različite vrste kruha. Kruh od kukuruznog brašna iznimno je popularan u Loma Lindi. Sljubljuje se s brašnom od pira i lanenim sjemenkama, koje predstavljaju sjajan izvor omega-3 masnih kiselina.   (SB)