Prije svega moram kazati da dr. Ivu Komšića, zbog svega što je radio u Bosni i Hercegovini

i za Bosnu i Hercegovinu izuzetno cijenim i poštujem, ali to ne znači da trebam i da moram govoriti AMIN na sve ono što kaže, a posebno ne na ono što je izrekao na pomenutoj TV.   Piše: Enver IŠERIĆ (nap.ba)

Ne stišavaju se se komentari izbornih rezultata u Bosni i Hercegovini i njihove političke i pravne analize. Također se iz dana u dan raspravlja o implementaciji izbornih rezultata, odnosno mogućim koalicijama i to kako u vrhovima političkih stranaka tako i u „običnom narodu“. Rasprave se vode na ulicama, u kafanama, u kafićima, u brijačnicama, na radnim mjestima, u tramvajima itd.

E, te činjenice govore o tome da ovdje nešto nije uredu. Šta to nije uredu ? U Bosni i Hercegovini ništa nije uredu i to od onoga trenutka kada je Bosna i Hercegovina bila napadnuta s istoka i sa zapada, preko donošenja Ustava Bosne i Hercegovine, kao aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa do odluka visokog predstavnika kojima je izmijenjen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Izborni zakon.

Ja sama ranije pisao i govorio o dobrim i lošim stranama Schmidtovih odluka, a ima i jednih i drugih, kao i pitanja koja visoki predstavnik svojim odlukama nije riješio. I taman kada sam mislio da više nemam šta o tome kazati, demantova to moje mišljenje dr. Ivo Komšić gostujući na FACE TV 18. novembra 2022. godine.

Prije svega moram kazati da dr. Ivu Komšića, zbog svega što je radio u Bosni i Hercegovini i za Bosnu i Hercegovinu izuzetno cijenim i poštujem, ali to ne znači da trebam i da moram govoriti AMIN na sve ono što kaže, a posebno ne na ono što je izrekao na pomenutoj TV.

Tako je jedna od konstatacija Ive Komšića bila da je Schmidt svojom odlukom definitivno spriječio stvaranje treće izborne jedinice i da je implementirana presuda „Ljubić“. Tačno je da je implementirana presuda Ljubić, ali nije tačno da je spriječena treća izborna jedinica. Treća izborna jedinica za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije samo precizno definirana i opisana u svojim granicama. Ostavljena su odškrinuta vrata, da u Dom naroda mogu ući i delegati koji nisu iz te „većinske izborne jedinice“. I da se razumijemo, ne odnosi se to samo gospodine Komšiću na Hrvate i područja u kojima su Hrvati većina. Isto je to i sa Bošnjacima i sa Srbima i područjima u kojima su oni većina.

Nije tačna profesore Komšiću Vaša tvrdnja da Šmitova odluka nije pogodovala HDZ-u, a da je pogodovala SDA-u. Šmitova odluka je gospodine Komšiću pogodovala područjima sa većinskim stanovništvom bilo kojeg konstitutivnog naroda. To je prava istina. A time se produbljuju etničke podjele. A povećanje broja delegata u Domu naroda nije dalo veću šansu građanskim strankama. Baš se desilo suprotno. Formula po kojoj se izračunava broj delegata iz svakog kantona to pokazuje. I kada se sve to provede, po toj formuli, sve odluke u Domu naroda, odnosno njegovim klubovima, mogu donositi delegati iz kantona u kojima su određeni narodi većina. A građanske stranke su, ako hoćemo govoriti pravo, u kantonima sa bošnjačkom većinom. Zato je dr. Komšić i pohvalio stepen razvoja demokratije kod Bošnjaka. Što više stranaka kod Bošnjaka, to više demokratije u bošnjačkom korpusu.

Bošnjacima ne treba legitimno predstavljanje !? Ja sa pravnog aspekta i nemam velikih zamjerki za izbor delegata u Dom naroda. Zašto? Zato što svi, barem formalno, imaju mogućnost da budu birani. U Domu naroda se odlučuje i o vitalnim nacionalnim interesima i neka delegati iz svakog naroda štite ta nacionalna prava, na način kako Ustav Federacije propisuje.

Moja zamjerka je što je gosp. Schmidt na izbor delegata primijenio popis iz 2013. godine u time cementirao etničko čišćenje, i zatvorio, na odgovarajući način, vrata nastavku povratka prognanih i raseljenih. To je, po tom principu, trebalo primijeniti i na sastav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. E sada još jedno vrlo važno pitanje za dr. Komšića: Kako to da je za za njega normalno da se SDA izbaci iz vlasti, jer su Bošnjaci, kako kaže kaznili Bakira Izetbegovića, a kako opet Komšić tvrdi, HDZ nije moguće zaobići, jer su Hrvati dali najveću podršku HDZ-u.

E, ovdje je gospodin Komšić pomiješao dvije važne stvari. Građanski i nacionalni koncept. I to u istom, Predstavničkom domu, odnosno domu građana. Za HDZ primjenjuje nacionalni princip i princip „legitimnog“ predstavljanja, a za SDA građanski koncepti različite aršine, odnosno uslove za ulazak u vlast. Ako su Bošnjaci kaznili Bakira Izetbegovića, kaznili su i Hrvati Dragana Čovića, jer Borjana Krišto nije pobijedila. A nije tačno ni jedno ni drugo, jer, prof. Komšiću, niti su Bošnjaci glasali za Bakira Izetbegovića, niti su Hrvati glasali za Borjanu Krišto. Za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine glasaju građani profesore Komšiću. Ja sam o tome i ranije govorio da sastavljanju većine u Predstavničkom domu niko nije nezaobilazan. Svi se tu profesore mogu zaobići.I SDA i HDZ. Bez obzira na njihov izborni rezultat.

Ali je nelogična i netačna tvrdnja da je HDZ nezaobilazan. Nema legitimnog predstavljanja u Predstavničkom domu! U Parlamentarnoj većini mogu biti samo „građanske“ stranke, koje opet Dragan Čović i Milorad Dodik zovu bošnjačkim, odnosno muslimanskim strankama. Samo se u vladi garantira određen broj mjesta za konstitutivne narode. A te kandidate predlažu političke stranke koje čine parlamentarnu većinu.

Prof. Komšić je također ustvrdio da o izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije odlučuje Predstavnički dom, a što nije tačno. O tome odlučuju oba doma, i Predstavnički dom i Dom naroda. A također nije tačna tvrdnja ni profesora Komšića niti ostalih tumača Schmidtovih odluka, koji tvrde da se broj delegata od 11 smanjuje na 7, ako se u prvom krugu ne izvrši izbor. Do smanjivanja ovih brojeva dolazi samo onda kada u datom roku određeni klub ne utvrdi prijedlog kandidata, a kako je propisano Amandmanom CXX Odluke o izmjeni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine:

„(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za
mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu
naroda koji kandidate nisu predložili.“

Ustvrdio je prof. također da je dobra strana Schmidtove odluke i to što kantonalne skupštine moraju u određenom roku izabrati delegate. I to je tačno. Ali nije tačno da se kantonalnim  zastupnicima oduzimaju mandati, jer je članom 4. Odluke o izmjeni izbornog zakona propisano : “(2) Ukoliko u roku predviđenom u stavku (1) ovog članka kantonalna skupština ne izabere delegate iz reda jednog ili više konstitutivnih naroda ili iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, mjesta dodijeljena relevantnim konstitutivnim narodima i/ili grupi Ostalih iz tog kantona preraspodjeljuju se u skladu s člankom 10.16. ovog zakona. „

Ali za mene je bila zastrašujuća konstatacija dr. Komšića da Bošnjaci treba da se opredijele da li su za Rusiju ili su za Zapad. Samo recite profesore Komšiću šta to Bošnjaci treba da urade pa da bude jasno za što smo opredijeljeni. Ko je to profesore blokirao državne institucije i bio, a i sada je, protiv ispunjavanja kriterija za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez, a ko se za to istinski zalagao? Ne mislite valjda profesore da su Bošnjaci bili protiv ulaska u Evropsku uniju i NATO? Jel to Vi sumnjate u našu opredijeljenost zbog toga što Bošnjaci, odnosno bošnjački političari, javno i otvoreno kritikuju neke poteze međunarodne zajednice, a posebno susjednih država.

Predlaže profesor Komšić, da uz pomoć Republike Hrvatske tražimo partnere na zapadu. Jel to one iste Hrvatske koja je izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, koja traži da preko NATO-a uputi svoje vojne snage u našu državu i koja se javno hvali da je uspjela izlobirati kod visokog predstavnika izmjene Izbornog zakona i koja sa i preko HDZ-a uslovljava SDA i „građanske bošnjačke“ stranke za ulazak u vlast, a kojim izmjenama još treba da se propiše da šefa države, po jednu trećinu, biraju konstitutivni narodi i da tako ubijemo svaku nadu za opstanak naše države.

Ko god to uradi od ovih bošnjačkih-građanskih-nacionalnih stranaka bit će obilježen kao veleizdajnik države i imat će poseban tretman kod Bošnjaka. O tome ne smiju ni pregovarati, a ne na to pristati. Ja sam siguran da su Bošnjaci, ma koliko bili napadani, podijeljeni, projektovano međusobno zavađeni, izmapulirani i mnogo puta od strane međunarodne zajednice prevareni, u stanju odbraniti sebe i svoju državu Bosnu i Hercegovinu, od svake vrsteopasnosti i napada, ali i od izdajnika u vlastitim redovima.

Bošnjaci će se, kao i do sada, pa i kao u ratu, kada je bilo najteže, zalagati za jednaka ljudska prava svih građana i za izgradnju moderne i funkcionalne države. Mi to znamo raditi. Nećemo kao do sada popuštati i dozvoljavati da se podrazumijeva da u vladama moraju biti stranke, odnosno njihovi predstavnici, koje ruše državu, a dok se Bošnjacima postavljaju uslovu za nekakvo koaliranje, odnosno učešće u parlamentarnoj većini, a istovremeno se, baš u tom periodu, kao planetarno važna nameću, trivijalna pitanja o kojima se raspravlja u medijima i njihovim specijalnim emisijama.  (SB)