Diana Zelenika, prva žena koja se javno na Saboru HNS-a, prije nekoliko godina, suprotstavila lideru HDZ,

Draganu Čoviću, prva kandidatkinja na izborima za ženu u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, trenutno bivša političarka, ali i istaknuta doktorka i jedna od najboljih kardiologa u BiH govorila je za N1.
Uvijek oštra na jeziku, u intervjuu za N1, između ostalog, osvrnula se na posljednje poteze Čovića, kazavši da bi u borbu protiv preglasavanja možda i povjerovala da u podlozi nije dugogodišnji kriminal, korupcija i nepotizam.

N1: Izjavu „Čuvajte Republiku Srpsku“ Dragana Čovića, već ste komentarisali, no, ukratko – iskrenost, dodvoravanje, veleizdaja, uvreda……kako je vidite kao Hrvatica, kako je vide Hrvati s kojima ste ovih dana razgovarali ?

Zelenika: Osobno, kao i svi sa kojima diskutiram o ovoj izjavi, vidim je kao sve gore nabrojano, osim iskrenosti jer nje nema nikada. Ja bih jedino obrnula redoslijed, pa bih na vrh stavila uvredu i veleizdaju prvenstveno 220 tisuća prognanih i preko tisuću pobijenih civila samo u Banjolučkoj biskupiji.

Dugodišnji kriminal je podloga borbe protiv preglasavanja

N1: Da li je ovo i ako jeste, kakav „predizboran“ trik?

Zelenika: Kao jedan od tri najveća manipulatora u BiH, a savjetovan od brojnih ljudi od struke u komunikologiji, mislim da je ova emotivna poruka dobro osmišljena radi stvaranja privida o mogućnosti formiranja vlastite izborne jedinice, za koju se u naše ime „bori”. Uopće nije bitno hoće li do toga doći, jer prvi u Hrvata čak nema ni viziju granica, ili ih nije htio otkriti na moj upit na Saboru HNS-a, nego je glavni cilj homogeniziranje biračkog tijela. Lijepo osmišljena patetika sa jasnim ciljevima. Da u podlozi nije dugogodišnji kriminal, korupcija i nepotizam možda bih i povjerovala u borbu protiv preglesavanja, ovako je ta borba samo paravan.

Istina na kojoj temelji homogeniziranje biračkog tijela i učvršćuje svoju vladavinu i vladavinu svoje stranke, je da je stvarno teško spojiti nespojivo. Činjenica je da je situacija u BiH dosta kompleksna, tri konstitutivna naroda, dva entiteta i u startu ostavljena mogućnost razmirica i nestabilnosti. Ako se poštuje konstitutivnost, kako stoji u Ustavu, onda se Bošnjaci kojih je 50,1 % po zadnjem popisu

bune protiv etničkog, a tobože u ime 3,7 % ostalih. Tako Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva po svom nahođenju, što Čoviću daje oružje u ruke. Ubijeđena sam da usvajanjem Izbornog zakona i omogućavanju Hrvatima da sami biraju svog člana predsjedništva, ako ne ovog izbornog ciklusa, sljedećih sigurno Hrvati bi birali najbolje i najpoštenije između sebe, tako da Čović i svita ne bi više mogli homogenizirati biračko tijelo, jer za to ne bi bilo potrebe.

N1: Preglasavanje Hrvata, odbrana građanskog … kako to vidite?

Zelenika: U prilog tezi o preglasavanju i tezi da se ne brani građansko, je i video koji je kružio drušvenim mrežama u kojima premijer Federacije Fadil Novalić obraćajući se dijaspori govori kako Bošnjaci čine 92 %, ili preko dvije trećine ekonomije Federacije BiH, a kad analizira istoriju Bošnjacima treba 30-50 godina da ekonomski ovladaju ovim prostorom, a prema sadašnjim podacima ima ih 56 % tako da mogu ovadati i brojem. To nije izrekao bilo tko, nego premijer Federacije, iako se neki Bošnjaci s kojima sam razgovarala pravdaju da on nije bitan jer ne zna ni masku staviti na lice. Ja mislim da je jako bitan, jer usprkos afere respiratori on je premijer osmu godinu.

„Nikome u neumskom tragikomičnom igrokazu nije bilo do sporazuma“

N1: Da li je „šef“ zapravo Milorad Dodik, posebno u izbornoj godini?

Zelenika: Mislim da se ipak radi o tri šerifa koji godinama funkcioniraju po principu dogovorimo se da se ništa ne dogovorimo hraneći se međusobno i čineći jedan drugoga jedinim „zaštitnicima nacionalnog interesa”.

N1: Prva ste žena, koja je hrabro i jasno kazala lideru HDZ šta misli- kako vidite predneumski period, ali i postneumski?

Zelenika: I protekli i jedan od brojnih „idućih tjedana”, kao i protekla, a kako mi se čini i naredna decenija, su jednake tako da ja uopće vrijeme ne bih dijelila na predneumski i postneumski period.

Nikome od aktera tog tragi-komičnog igrokaza ni na kraj pameti nije bilo da se sporazum postigne. Cilj je bio jedino privid da se nešto radi, a jedino što su radili je da su trošili novce ovom napaćenom narodu.

N1: Vidite li međunarodne pregovarače na strani Dragana Čovića?

Zelenika: Ne samo njega nego su po mom mišljenju na strani trojke. Ne bih nikada raspakovala taj paket, jer su im potezi jako sinkronizirani. U protivnom na tapetu bi bila prvo reforma pravosuđa, strategija suzbijanja korupcije, Zakon o stečenoj imovini, i procesuiranje dužnosnika „za metar drva kao što to rade svojim podanicima”.

Međunarodnoj zajednici to očito nije u interesu, a zašto bi i bilo kada su nas doveli u situaciju da nemamo svoje banke, a proturaju svoje kredite i kada ne trebaju građanima, nego vladajućim za krpanje proračunskih rupa, a vraćat će ih naša praunučad. Referiraju se na građansko uređenje i europske vrijednosti, a dolaze iz zemalja u kojima njihov narod čini 90 % stanovništva. Uzmimo primjer Savezne Republike Njemačke odakle nam dolazi visoki predstavnik, gospodin Christian Schmidt, a gdje živi 89,6 % Nijemaca, a ostatak čine doseljenici i četiri nacionalne manjine. Svojim brojem osigurali su etničko, pa ga je lako nazvati građanskim, a i da zbog kvalitete odaberu nekog predstavnika manjina, on ne može napraviti ništa što ne želi gotovo 90 % Nijemaca.

Šta je izborno rješenje za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini?

N1: Šta je hrvatska strana u BiH, postoji li razlika između hrvatske strane i strane HDZ-a?

Zelenika: Hrvati Bosne i Hercegovine su konstitutivan narod koji ima pravo birati svog člana Predsjedništva i kandidate u Domovima naroda, a ne da nam neko izlazi u susret da bi nam to omogućio, kako je izjavio Bakir Izetbegović, a pojedinci, naravno ne pošteni ljudi, iz HDZ-a BiH to masno naplaćuju.

N1: Kakva je uloga predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića, u cijeloj priči?

Zelenika: Što se tiče Milanovića on daje sasvim oprečne izjave u ovisnosti da li je premijer ili predsjednik. Dok je bio premijer nije dozvolio SDP listu za dijasporu, Hrvatima BiH je poručivao da nemamo što tražiti u Zagrebu i upućivao nas je na Sarajevo. Sada kada je predsjednik sjetio se da je Hrvatska potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma i kao takva ima Ustavnu obvezu štititi Hrvate u Bosni i Hercegovini od preglasavanja i s tim u skladu tražiti ravnopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda što je obveza predsjednika Republike Hrvatske, jer mi tu živimo od stoljeća sedmog.

N1: Kako vidite izborno rješenje odgovarajuće hrvatskom narodu, kompletnom hrvatskom narodu, izbori se bliže, preostalo je devet mjeseci ?

Zelenika: Rješenje za sve, a ne samo za Hrvatski narod vidim u hitnom procesuiranju svih koji su otuđili „pola metra drva”, donošenje i provođenje Zakona o dokazivanju stečene imovine, i usporedbe imovinske i porezne kartice, tehničke izmjene Izbornog zakona u vidu skeniranja izbornih listića i omogućavanje konstitutivnosti i ravnopravnosti svih naroda. Na taj način bi s političke scene nestali „zaštitari” nacionalnog interesa u osobne svrhe, a u ovoj državi ima dovoljno poštenih ljudi kojima je prioritet dobrobit države i njenih stanovnika, a koji bi se lakše dogovorili.

N1: Povratak u institucije BiH većine iz Republike Srpske – znači li funkcionisanje države, pobjeda Čovićeve „vizije“ izbornog zakona – funkcionisanje Federacije BiH, uz istovremeno postojanje građanske opcije- šta je rješenje?

Zelenika: Ovim šerifima ništa od toga nije cilj. Dapače, funkcioniranje države ili Federacije, a osobito pravosudnih institucija njih najviše i brine, a rješenje sam prethodno spomenla.

N1: Namjeravate li se ponovo politički angažovati ?

Zelenika: Iako još uvijek smatram da posao nije dovršen i da mnogo mogu dati, puno promjena bi se moralo dogoditi da bih se ponovno angažirala, jer u protivnom nema smisla. Trenutno je, što se tiče hrvatskog bića, uništena oporba, osim lokalne razine. Bez tehničkih izmjena Izbornog Zakona kao samostalni kandidat je teško bilo što postići jer o tome odlučuju brojači, a znamo čijih je najviše. Bez izmjena Izbornog zakona nastavlja se homogeniziranje biračkog tijela, a onda su rezultati jasni. No, ukoliko visoki predstavnik i međunarodna zajednica bar malo opravdaju svoja primanja i boravak na ovim prostorima, sve je moguće.


(Vijesti.ba / N1)