Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko danas je pred Vijećem sigurnosti
Ujedinjenih nacija predstavio 59. izvještaj o situaciji u BiH za period od 16. oktobra prošle do 15. aprila ove godine. “Kada sam došao u BiH, međunarodna zajednica je ulazila u novu fazu uključivanja, kada je naglasila lokalno vlasništvo nad međunarodnim intervencijama. Lokalno vlasništvo je velika stvar, ali uz to dolazi i odgovornost, što važi za BiH gdje se situacija može objasniti kao neodgovorna”, rekao je Inzko. Visoki predstavnik je ocijenio da je prošla godina bila godina nade za BiH.
“Država je označila 25 godina mira kao rezultat potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. To je bio odraz tadašnjih postignuća, kao i nedostataka okončanja rata, ali i gledanje u budućnost. Danas je jedinstvena prilika da se pošalje poruka da se naglasi važnost jačanja povjerenja, mira i međusobnog poštovanja među svim narodima i građanima”, rekao je Inzko.
On se osvrnuo i na usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
“Ti zaključci su raspravljani među vodećim političkim akterima u cilju opcije tzv. mirnog razlaza”, rekao je Inzko.
Dotakao se i izjava Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
“Jučer je Dodik ponovo bio pred medijima i rekao je da je mirni razlaz jedina opcija koja će se na kraju i desiti i da diplomati nemaju ništa protiv toga. Želim biti jasan kao visoki predstavnik, Dayton ne daje pravo entitetima da se odvoje. Još jednom ističem koliko je otrovna politička atmosfera u toj zemlji. Nažalost, Republika Srpska, odnosno njene vlasti, odabrale su ovaj trenutak kada je država u teškoj situaciji zbog pandemije COVID-19”, rekao je Inzko.
On je ocijenio da je ovo “trenutak kada vlasti Republike Srpske moraju posuditi veliki iznos novca kako bi oporavili budžetski deficit”.
“Zato što neće da prihvate lak novac i reforme koje je predložio Međunarodni monetarni fond (MMF). Vidjeli smo određene promjene iz retorike u akcije, vidjeli smo određene odluke institucija. Sada vidimo kako iz retorike prelaze u akciju, dovodeći u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet države kao i mirovni proces u BiH. Vode se napori kako bi se formalizirali i implementirali zaključci koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. Njihov cilj je da zaustave mnoge reforme koje su postignute u proteklih 25 godina, što predstavlja prijetnju državi”, rekao je Inzko.
On je ocijenio da će to utjecati na tekuće reforme.
“Čak i u slučaju najboljeg scenarija, cilj je da se postigne disfunkcionalna BiH, što već vidimo u paralizi određenih institucija u BiH, uključujući Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu, a da ne spominjem Federaciju BiH gdje je partnerstvo SNSD-a i HDZ-a uspjelo. To će imati negativne posljedice za balkansku regiju i ostatak Evrope, jer BiH nije u poziciji da se efikasno nosi sa izazovima organizovanog kriminala, korupcije, klimatskim promjenama… Ako se nastave takvi negativni trendovi, pitanje za međunarodnu zajednicu će uskoro biti: ‘Koliko dugo ovo destruktivno ponašanje može biti tolerisano i koliko dugo Dodik i njegovi saveznici u RS mogu da se smatraju partnerima?'”, rekao je visoki predstavnik.
Kako je kazao, vidjeli su određena kretanja u izbornom procesu koji je godinama bio u zastoju.
“To može biti prilika da se pozabavimo određenim reformama na pitanju ljudskih prava, uključujući presude Evropskog suda za ljudska prava kojim bi se unaprijedila transparentnost izbornog procesa. Moram naglasiti da ne smijemo dopustiti da taj proces dovede do daljnjih etničkih ili teritorijalnih podjela. To bi imalo dalekosežne posljedice”, rekao je Inzko.
Prema njegovim riječima, situacija u BiH nije poboljšana. “Postoje određena područja gdje i dalje imamo nade. Takav je slučaj Mostara. Nakon 12 godina, Mostar je konačno održao izbore”, naveo je Inzko u izvještaju. (Vijesti.ba / AA)