Izbori moraju biti održani, izuzev ako ne postoji neka situacija koja bi zahtijevala da se to odloži, kao što je bila pandemija, 

ali kako stvari stoje to jenjava", kaže član Predsjedništva BiH Željko Komšić u intervjuu za Radio Slobodna Evrpa (RSE).  On ističe da se izbori zakazani za novembar moraju provesti u cijeloj zemlji "kako je to regulisano Ustavom i Zakonom, sviđalo se to nekome ili ne".

Komšić za RSE govorti i o aferi 'Respiratori', izborima u Mostaru, ali i spornoj misi za Blajburg održanoj u Sarajevu prošlog mjeseca.
 

RSE: Uporedili ste aferu 'Respiratori' sa aferom 'Agrokomerc'. Šta tačno to znači?

Komšić: Upravo me to podsjeća na aferu 'Agrokomerc', jer je jedan očigledno pravosudni slučaj iskorišten za promjenu političke scene u Bosni i Hercegovini. I tada je jedan pravosudni slučaj, slučaj Fikreta Abdića i 'Agrokomerca' upotrijebljen tada, istina od Beograda da bi se destabilizovala politička scena u Bosni i Hercegovini. Da sam bar djelimično u pravu, govori jedna vrsta slavlja koju smo mogli da vidimo u režiji Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH) u Mostaru.

Zamislite apsurda, HDZ pozdravlja borbu protiv korupcije, ali i to se dešava. Govorim ovo iz razloga što pravosuđe, bar su mene tako učili, je jedna veoma delikatna mašina koju treba držati van političkih tokova. Onog trenutka kad se politika uplete u pravosuđe onda ono počinje da popušta i pada, a sam taj stub vlasti mora biti van političkih tokova. Ali, u Bosni i Hercegovini, znate kako to hoda. Nije samo stvar politike i pravosuđa. Ima tu svega, medija, interesa u javnom sektoru, u privatnom sektoru, pa, nažalost, cijenu toga plaća pravosudni sistem.

Iz mene sada govori neko ko je pravnik i ko je svjestan koliko je pogubno upotrebljavati pravosudne slučajeve kakvi god da su i ko god na njima radio za eventualnu promjenu političke scene u jednoj zemlji, a moj je utisak da se upravo to pokušalo uraditi. Da se taj pravosudni sličaj i taj haos koji je napravljen od strane najodgovornijih ljudi u Federaciji Bosne i Hercegovine odnosno u Vladi Federacije, iskoristi za jednu vrstu političkih obračuna i, onda, sve pada dalje u sjenu.
 

O uticajima na pravosuđe u BiH

RSE: Akteri nisu u pritvoru, prijeti se glavnoj tužiteljici. Je li bh. pravosuđe pod političkim uticajem i zbog toga nema slučajeva procesuiranja visoke korupcije?

Komšić: Nije riječ samo o političkom uticaju, generalno sve je isprepleteno, politika, policija, javni, privatni sektor, mediji. Ako pažljivo pratite detalje pojedinih afera možete ispratiti razne uticaje koji, obično idu ka nekim političko ekonomskim jakim grupama koji nastoje da kroz sve te oblasti života, uključujući i pravosuđe, realizuju te političke ili materijalne ciljeve.

Najpametnija stvar koju čovjek može da uradi kada se bavi javnim poslom je da pusti pravosuđe da odradi svoj posao. Nažalost, to kod nas nije slučaj i svi odmah, zavisno od ciljeva, od interesa počinju da komentarišu slučajeve, otvore se rasprave. Naravno, ne možete javnosti zabraniti da raspravlja o bilo čemu, ali to definitivno jeste uticaj na pravosuđe.
 

RSE: U Parlamentu Federacije BiH nije izglasano nepovjerenje Vladi, a nije podržan ni zahtjev za ostavkom čelništva vlade u Parlamentu Federacije BiH. Zašto Vaša stranka, Demokratska fronta, nije potpisala peticiju za smjenu, već ste imali zaključak da premijer, ministrica finansija i ministar rada i socijalne politike trebaju podnijeti ostavke?

Komšić: Mi smo glasali za smjenu vlade, ali naša je namjera bila i mislimo da su tri osobe koje vode vladu najodgovornije za cijelo to stanje oko nabavke tih respiratora. Evo i da ste izglasali smjenu vlade ona bi bila u tehničkom mandatu dok je ne zamijeni nova vlada. Da se išlo na ostavku tri čelne osobe u vladi, vi ste mogli značajnu promjenu proizvesti. Tada bi se počelo ozbiljno razmišljati o novoj vladi i odgovornosti tog tijela. Efikasnije je bilo ići na smjenu tri čelna čovjeka koji su znali, ili bili dužni znati, kako to zakon kaže šta se dešava oko cijele te afere.
 

RSE: Ministar sigurnosti BiH i čelnik SBB-a Fahrudin Radončić podnio je ostavku rekavši da ne može biti opozicija u vlasti, čime je stavio tačku na koaliciju sa SDA, čiji je dio i DF. Da li DF ostaje i dalje u koaliciji, s obzirom da ste najavili kako nećete zajednički sa SDA nastupati na lokalnim izborima?

Komšić: Mi nismo promijenili svoj stav. Nas interesuju neke druge stvari kada je riječ o tome što vi zovete koalicijom, ali zovimo to koalicijom, krajnje uvjetno. Naš cilj zbog čega smo ušli u ovu priču je bio NATO i izborni zakon i mi u toj priči ostajemo do kraja, bili vlast ili opozicija, svejedno. Činjenica je da mislimo da, s aspekta neke pozicije u vlasti, tu više možete uraditi, jer se tu nešto pitate. To što je gospodin Radončić podnio ostavku i razlozi koje je on naveo, o njima treba da rasprave on i Stranka demokratske akcije (SDA), jer je to po meni neka vrsta odnosa Saveza za bolju budućnost (SBB) i SDA u tome što zovemo krajnje uvjetnom koalicijom.
 

Neophodno održavanje izbora

RSE: Izbori su pomjereni za novembar, a HDZ BIH i SNSD imaju zajednički stav kada je u pitanju njihovo finansiranje. Hoće li izbori biti održani i kako riješiti ovo stanje?

Komšić: Izbori moraju biti održani, izuzev ako ne postoji neka situacija koja bi zahtijevala da se to odloži, kao što je bila pandemija, ali kako stvari stoje to jenjava. S aspekta demokratske organizacije društva i prilike da građani Bosne i Hercegovine izraze svoju političku volju mislim da ih je neophodno održati. Da li će HDZ i SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) to opstruirati, vidjećemo. Za održavanje izbora morate imati novac. Novac se obezbjeđuje u državnom budžetu. Ako oni ne budu dozvolili da se usvoji državni budžet, onda stvarno imamo problem.

Pazite, ima tu raznih planova. Ima planova da Milorad Dodik, kad kažem Dodik, mislim na cijelu strukturu u Republici Srpskoj, održi izbore za svoj groš. Dakle, bez obzira mogu li se oni provesti u Federaciji Bosne i Hercegovine ili ne mogu. To je tek pogubno. Izbori moraju biti u cijeloj zemlji. Moraju biti održani onako kako je to regulisano Ustavom i Zakonom, sviđalo se to nekome ili ne. Sviđala se Centralna izborna komisija nekome (CIK) ili ne. Ja bih volio da mogu procijeniti šta će se dešavati u odnosima SNSD i HDZ, koji kao hoće izbore, ali ne daju pare, jer im se, pobogu ne sviđa Centralna izborna komisija. Pa, ko kaže da se drugima sviđala bivša, pa smo izlazili na izbore?! Moramo naučiti da poštujemo institucije ove zemlje, a Centralna izborna komisija je institucija ove zemlje.
 

Dogovor o izborima u Mostaru

RSE: Rekli ste da se na svakom dijelu Bosne i Hercegovine moraju održati izbori. Da li i u Mostaru? Pitanje izbora u tom gradu prvo je na listi prioriteta Evropske komisije. Ima li ikakvih naznaka rješenja?

Komšić: Moram priznati da ne učestvujem u toj vrsti razgovora, ali kako je meni rečeno na putu se dobrom da se dođe do rješenja i to bi trebalo biti jasno narednih nekoliko dana. Da li je to tačno ili ne, ne znam, ali meni je rečeno da se tu vode neki razgovori i dogovori koji bi trebali da omoguće održavanje izbora u Mostaru.
 

O misi za Bleiburg: Sarajevo ne može biti Busuladžić i Valter u isto vrijeme

RSE: Da li je nešto naučeno nakon održavanje mise za Bleiburg, mislim na BiH, ali i Katoličku crkvu?

Komšić: Ne znam. Mislim da je vezano za tu misu Bleiburgu sve što je bilo skriveno ispod tepiha samo je buknulo napolje. Mislim da je cijela ta priča oko održavanja mise iskorištena da se Sarajevo prikaže u jednom crnom svjetlu, kao jedna netoleratna sredina. Pokušala se spinovati priča kako to ima veze s katoličkom crkvom, katolicima, Hrvatima, a zapravo nije bila riječ o tome. Riječ je bila o otporu Sarajeva prema nečemu što je bolna istorija i samog grada, što je šovinizam, fašizam, rasizam i zlo.

To je dobilo neke odjeke i van Bosne i Hercegovine i nije se vodila rasprava na relaciji fašizam-antifašizam, nego se vodila o tome da je Sarajevo, ko biva, kontra Katoličke crkve i kontra prava crkve, odnosno prema stvarima koje nikada nisu bile svojstvene Sarajevu i ne stoje.

Ali, da budemo pošteni u Sarajevu ta antifašistička priča mora nastaviti da se razvija. Ne možemo stati samo na pokazivanju svog odnosa prema Bleiburgu. I Sarajevo samo sebi mora dati neke odgovore. Na primjer Busuladžić (Mustafa Busuladžić op.aut) i Valter ne idu zajedno. Nisu oni isto. Oni nisu bili na istoj strani. Ne može se biti i Busuladžić i Valter u isto vrijeme.
 

RSE: Jeste li razočarani bojkotom HDZ-a koji je napustio sjednicu Parlamenta kada je usvajana Rezolucija o poštivanju žrtava fašističkog režima?

Komšić: To govori o njima i šta misle o tom pitanju. Po meni su oni time rekli sve o svojoj ideologiji. Ne znam zašto je neko iznenađen time, kao da se to nije znalo koje tekovine baštini ta politička stranka, i ideološke ako hoćete, pa i odnosa prema istoriji.
 

RSE: Da li je Rezolucija bila dovoljan, jedini moguć, odgovor?

Komšić: A šta drugo treba da se radi? Valjda se kao najviše predstavničko tijelo možete izjasniti šta mislite o određenom istorijskom događaju. Rezolucija sama po sebi ne proizvodi bilo kakve pravne efekte. Rezolucija je stav u kome jasno stavljate do znanja šta neki zakonodavni organ misli o određenoj situaciji. Postoje Rezolucije koje se donose svuda po svijetu o određenom istorijskom događaju, o političkom čini ili čemu već.
 

Srebrenicu ne treba nikome objašnjavati

RSE: To o čemu govorite može se prenijeti i na događaje iz nedavne prošlosti poput genocida u Srebrenici.

Komšić: Pa, naravno. Kome više treba objašnjavati šta se desilo u Srebrenici? Mi i dan danas vodimo rasprave o Srebrenici, a postoje brojne odluke međunarodnih sudova o tome šta se tu dešavalo. I dan danas se govori da to nije tačno, a nismo mi utvrđivali te činjenice, već međunarodni sud koji je rekao da je tu bio genocid. Ako se sada i te stvari počnu dovoditi u pitanje, onda se treba zapitati s kakvom pameću imate posla. Jesu li ti ljudi sutra spremni da ponovno krenu u takve stvari?
 

RSE: Kako funkcionišete u okviru Predsjedništva BiH?

Komšić: Bez obzira na jedan period kada je gospodin Dodik pozivajući se na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske išao u blokadu, čak i donošenja nekih odluka koje nemaju nikakav politički efekat, nego je riječ o redovnom poslu u Predsjedništvu, nakon ove pandemije, čini mi se da smo izašli iz te situacije. E, sad, znate kako je s gospodinom Dodikom, danas ovako, sutra onako. Jeste ANP (Nacionalni akcioni plan), nije ANP, vidjećemo.

Na kraju trpi posao i trpe ljudi. Ako ne idete u ratifikaciju međunarodnih sporazuma i ugovora, pogotovo ovih finansijskih, trpe i ljudi u Republici Srpskoj, kao i oni u Federaciji Bosne i Hercegovine, ovisno ko treba da povuče ta sredstva. Kako treba da se pravi vodovod, kanalizacija, struja, škole. Ne mogu da prihvatim iracionalno ponašanje u politici, a nažalost ima ga puno. Nismo mi jedni druge birali, nego su nas birali građani i naša je obaveza, bez obzira šta mi mislili jedni o drugima da radimo svoj posao.
 

RSE: S obzirom da je izborna godina, očekujete li porast tenzija?

Komšić: Evo, već raste, mada mislim da po meni nije vezana za ove lokalne izbore. Mislim da vezana više za neke strukturalne stvari u Bosni i Hercegovini, a to je šta će biti sa ovom zemljom i kakva će ona biti. Hoće li ona biti ono što od nas traži Evropa, kroz 14 preporuka i mišljenja i hoće li stvarno biti dio demokratske porodice u okviru NATO i Evropske unije, ili ćemo nastaviti da je cjepkamo i da to verifikujemo na svakim izborima koji dolaze i koji će doći.

Ne bih ovu situaciju vezao za lokalne izbore i mislim da je ovo dublje od predizborne kampanje i da se radi o suštinskim procesima u Bosni i Hercegovini i njenoj budućnosti.           (Vijesti.ba / RSE)