.

 

 

 

 

 


.

Socijaldemokratska zastupnica iz Slovenije u Evropskom parlamentu Tanja Fajon komentirala je za Vijesti.ba početak hrvatskog predsjedavanja Evropskom unijom.

Fajon se osvrnula i na istup hrvatske zastupnice u EU parlamentu Željane Zovko, zastupnica Hrvatske u Evropskom parlamentu koja je prije nekoliko dana otvoreno pitala hrvatskog ministra Gordana Grlića-Radmana hoće li Hrvatska iskoristiti glavne preporuke iz rezolucija Evropskog parlamenta kako bi pomogla da se poboljša bliska budućnost zemalja Zapadnog Balkana.

"Što mislite učiniti sa Bosnom i Hercegovinom koja je i dalje najkrhkija država od šest država Zapadnog Balkana i kojoj su posvećene četiri rezolucije Evropskog parlamenta koje su izglasane od preko 500 zastupnika ovog EP. Znam da Evropska komisija ima mišljenje da one nisu obavezujuće, ali onda mi nemamo šta ovdje raditi ukoliko Vijeće i zemlje članice ne rade na implementaciji naših preporuka. Hoće li neke od glavnih preporuka iz ovih rezolucija biti tema razgovora za vrijeme hrvatskog predsjedanja kao npr. potreba za evropskim rješenjima i pravnim presedanima po pitanjima ustavnog uređenja?", pitala je Zovko.

Tanja Fajon za naš portal kaže kako je činjenica da je BiH najsporija zemlja u regionu u smislu napretka u procesu europskih integracija, ali da su promjene ustava unutrašnja pitanja BiH.

„Potrebne su promjene u Ustavu i cijelim sistemu BiH, da bi bila funkcionalna kao zemlja. To su unutrašnja pitanja koja su teška i kojih smo svjesni. Ne radi se tu samo o rezolucijama, nego je tu mnogo više. Naime, BiH treba pomoć i podršku EU, iako je proces pristupanja ka EU proces „uzmi ili ostavi“. BiH je jako specifična zemlja, na kojoj treba mnogo raditi i ona ako želi napredovati na putu ka EU, mora nastaviti sa sprovođenjem reformi i implementiranjem presuda u slučajevima „Sejdić-Finci“, „Zornić“, „Pilav“... U svakom slučaju, u martu trebala bi Evropska Komisija objaviti izvještaj o napretku BiH i preporukama, na čemu ta zemlja mora da poradi“, kazala je Fajon.

Mnogi u BiH, poučeni iskustvom, boje se da će Hrvatska svoju poziciju prilikom predsjedavanja koristiti na lobiranje protiv BiH.

„Nekorektno bi bilo da već sada osuđujemo i pravimo pretpostavke kako će Hrvatska da se ponaša tokom svog predsjedavanja, jer je i premijer Plenković na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, prošle sedmice, u svom govoru iznio da na granici sa susjedima ne želi bodljikavu žicu, pogotovo ne na granici sa BiH, koja je prijateljska zemlja, što je veoma dobar znak. Stoga i za vrijeme predsjedavanja Hrvatske EU očekujemo mnogo i u nju polažemo velike nade za poboljšanje odnosa sa susjedskim zemljama u regionu. Hrvatska naglašava da je BiH za njih i strateški važna. Također je ministar vanjskih poslova Hrvatske gdin. Grlić Radman u Odboru za vanjske poslove Evropskog Parlamenta naglasio da treba pomagati BiH na putu ka EU, jer je to jedinstvena zemlja, koja ovisi od prosperiteta i jednakosti tri naroda, koja ju čine. Stoga ne samo ja, nego i mnogi u Briselu, očekujemo od Hrvatske da će pomoći BiH na putu ka EU. Zato ostajem optimistična što se tiče predsjedavanja Hrvatske EU i mislim da Hrvatska neće razočarati EU“, kaže slovenska zastupnica u Evropskom parlamentu.

Fajon je ličnog mišljenja da će Hrvatska uložiti mnogo truda, energije i napora, kako bi ispunila sve svoje prioritete i da dokaže svoj visoki nivo spremnosti za preuzimanje ovako važnih uloga u EU.

„A najviše očekujem od njihovog EU samita Zapadnog Balkana, koji će se održati u maju ove godine. Naime, tad će se znati šta i kako dalje sa zemljama u regionu, iako je Hrvatska jasno istakla, da se zalaže za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Kako je i sam ministar za vanjske poslove Hrvatske Grlić Radman u Odboru za vanjske poslove Evropskog Parlamenta istakao, proširenje EU je jedan od njihovih prioriteta predsjedavanja Hrvatske EU i samim tim će biti i EU samit Zapadnog Balkana jedan veliki događaj, koji će, moglo bi se reći, biti možda čak i prekretnica u europskim integracijama, kada se bude znalo šta će da se dešava i u kojem smjeru i kojim tempom će da idu i napreduju europske integracije“, smatra naša sagovornica.

Fajon je istakla kako pobjedom socijaldemokrate Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj očekuje poboljšanje i prijateljske odnose među susjedskim zemljama u regionu, iako su neki politički analitičari skeptični po tom pitanju.

„Građani su odlučili da žele promjene, što su izbori i pokazali. Naime, sadašnji predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je već tokom kampanje mnogo kritikovao bivšu predsjednicu Grabar Kitarović, kako je ona pogoršala odnose sa BiH. Smatram da je upravo ovo pravi trenutak, da se međususjedski odnosi poboljšaju“, kaže Fajon.

Ona smatra da je ova 2020. godina od velikog značaja za Hrvatsku i prekretnica u njenoj historiji.

„Na Hrvatskoj je da pokaže svoj evropski mentalitet, što podrazumijeva poštovanje evropskih vrijednosti i prava, a to da širi u zemljama Zapadnog Balkana. Ona kao zadnja zemlja, koja je postala dio EU porodice, treba da bude odličan primjer svim zemljama Zapadnog Balkana šta se trudom i voljom može postići“, zaključila je Tanja Fajon u razgovoru za Vijesti.ba.

 

(Vijesti.ba)