"Nalazimo se pred najvećom izdajom interesa Bosne i Hercegovine od Dejtona do danas" 

Probosanske stranke danas, možemo slobodno reći su isključivo one koje nisu Trojka.   Dakle SDP je lagao u kampanji i pokazao se kao pridruženi član HNS-a, tzv. HNS-a Čovićevog. Dakle predsjednik SDP-a je Dragan Čović, a Nermin Nikšić potpredsjednik SDP-a. I treba da svi oni u Hercegovini u SDP-u pogledaju sebe u ogledalu i kažu – mi smo prešli na drugu stranu, sve ono što se dešavalo u ratu mi smo zaboravili, mi smo prešli na stranu HNS-a, Čovića i onih koji su htjeli da nema Bosne i Hercegovine, kazao je za Radio Federacije Reuf Bajrović potpredsjednik Američko-evropske alijanse.

Svjedoci smo teške turbulentne situacije u Bosni i Hercegovini posljednjih nekoliko mjeseci. Kakav je vaš komentar na cjelokupnu situaciju?

„Ovo je nastavak rata protiv Bosne i Hercegovine, političkim sredstvima. Dakle Kristijan Šmit nastavlja tamo gdje su stali njegovi prethodnici iz zapadnih vlada koji su bili saučesnici u ubijanju Bosne i Hercegovine i genocidu nad Bošnjacima od 1992. do 1995. godine. Ne postoji drugi način da se objasni ovo što se događa u Bosni i Hercegovini od izbora do danas nego kao otvaranje karata dijela zapada u ratu protiv Bosne i Hercegovine. Ne postoji drugi zaključak, jer kako objasniti činjenicu da proruski igrači Čović i Dodik imaju podršku zapada da upravljaju Bosnom i Hercegovinom, podršku od Kristijana Šmita imaju posebno, a ljudi koji su Bosnu i Hercegovinu gurali u NATO pakt bivaju proglašavani najvećim problemima u Bosni i Hercegovini. Ne postoji drugi zaključak nego da se radi o napadu na one koji Bosnu i Hercegovinu žele kao nezavisnu i suverenu državu i podršku onima koji otvoreno zagovaraju srpski svet i nastavak onoga što smo gledali kroz tzv. Herceg Bosnu. Ne postoji niti nijedan gram pritiska na one koji Bosnu i Hercegovinu napadaju, posebno Dodika i Čovića, a sav politički i drugi pritisak se sručio na grupaciju koja se zalaže za probosansku politiku. I Šmit je u tome kolovođa. Dakle on je taj koji radi i daje sve od sebe da ispuni ciljeve tzv. Hrvatske republike Herceg – Bosne. Jer kako objasniti drugačije da Bošnjaci koji čine skoro 80% stanovništva u Federaciji nemaju pravo da budu u Vladi Federacije, a Dragan Čović koji ima jedva 4% registrovanih birača u Bosni i Hercegovini je taj koji odlučuje ko će biti vlast u Federaciji, a na državnom nivou je to već provedeno u djelo.“

Sa obzirom da ste pomenuli Milorada Dodika i Dragana Čovića, možete li prokomentarisati ponašanje bošnjačkih političara, te građanske opcije SDP-a u Federaciji Bosni i Hercegovini, u trenutnoj situaciji i okolnostima?

„SDP više nije građanska opcija, SDP više nije probosanska opcija. SDP je jučerašnjom izjavom predsjednika ove partije Nermina Nikšića da će podržati HDZ-ovog kandidata za Ustavni sud vrlo jasno stavio do znanja da je SDP saučesnik u politici i Milorada Dodika i Dragana Čovića i da je spreman da izruči Ustavni sud Bosne i Hercegovine Dodiku i Čoviću do 2043. godine. Dakle mi ćemo na stotu godišnjicu obnove ZAVNOBIH-a, ukoliko prođe ovaj kandidat HDZ-a u Ustavni sud eventualno moći vratiti Ustavni sud probosanskim snagama zato što je SDP odlučio da je spreman i na taj potez, samo da bi bio oktroisan u vlast. Jer to će biti nametnuta oktroisana vlast. Želim da podsjetim javnost da od pet Bošnjaka, dakle većinskog naroda, u Domu naroda BiH samo jedan podržava ovu vlast. To je Kemal Ademović. Četiri petine Bošnjaka su protiv ove vlasti. Siguran sam da je pola građana Bosne i Hercegovine protiv ove vlasti. Da se sada na izbore izađe, sa ovom agendom koju provodi tzv. Trojka, tvrdim da bi preko pola glasova izgubili zato što su sa suprotnim obećanjima izašli pred narod prije pola godine. Dakle izborna kampanja SDP-a i ovo što rade nema veze. Dakle SDP je lagao u kampanji i pokazao se kao pridruženi član HNS-a, tzv. HNS-a Čovićevog. Njima je Čović predsjednik, a Nermin Nikšić potpredsjednik SDP-a. Dakle predsjednik SDP-a je Dragan Čović. I treba da svi oni u Hercegovini u SDP-u pogledaju sebe u ogledalu i kažu – mi smo prešli na drugu stranu, sve ono što se dešavalo u ratu mi smo zaboravili, mi smo prešli na stranu HNS-a, Čovića i onih koji su htjeli da nema Bosne i Hercegovine. Pa mene čudi da nema protesta ispred SDP-a građana Bosne i Hercegovine sa obzirom na ovo što SDP planira da uradi.“ 

Mislite da će biti reakcija?

 „Pa već imate reakciju. Ako pogledate šta govore ljudi koji su podržavali tu tzv. Trojku pred izbore, znači ljudi kao što je Faruk Šehić i Dragan Bursać, te mnogi drugi. Ne govorim o sebi nego o ljudima koje  su javne ličnosti. Ja sam stajao na drugoj strani vrlo javno i prije kampanje. Podržavao sam politiku koja se pokazala kao probosanska. Oni su kao slobodni građani podržavali tu Trojku i sada proklinju dan kada su odlučili da ih podrže. Ne govorim ovdje o NIP-u, NIP je stranka koja se ponaša onako kako se ponašao Višijski režim u Francuskoj tokom okupacije Njemačke. Ovdje govorim o SDP-u koji je sve suprotno govorio pred izbore. Tvrdili su da postoji neki deal između ovih probosanskih stranaka i HDZ-a, a oni su imali deal. Pa su tvrdili da su protiv Šmitova nametanja, a sad podržavaju Šmitovo nametanje. Tvrdili su da nikad neće u koaliciju sa nacionalnim strankama, a sada isključivo traže da idu u koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om. Nakon izbora su promijenili priču pa rekli znate mi moramo ići sa HDZ-om zato što je Schmidt nametnuo da se mora sa HDZ-om. Kada se vidjelo da se može formirati vlast bez HDZ i SNSD-a na državnom nivou, konačno su otvorili karte i rekli znate mi hoćemo samo sa SNSD-om i HDZ-om. Dakle mi ovdje se nalazimo pred najvećom izdajom interesa Bosne i Hercegovine od Dejtona do danas. Ova izdaja će biti veća i konsekventna od izdaje koju je SDP priredio sa Zakonom o prebivalištu za koji su poslije rekli da nisu znali da će takvi efekti biti. Sada znamo šta su efekti. Efekat je isporučivanje Bosne i Hercegovine Čoviću i Zagrebu do 2043. godine, ako uđe ovaj čovjek u Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Dakle nemojte da bude nismo znali“.

Kako biste okarakterisali komplet politiku probosanskih stranaka na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme. Vidimo da se ne govori ni o inflaciji, ekonomiji, poskupljenjima, o zakonima, ni bilo čemu osim o vlasti.

 „Nema programa. Probosanske stranke danas, možemo slobodno reći su isključivo one koje nisu Trojka. Nemojte više Trojku trpati u probosanske stranke, to su stranke koje su prohrvatske i proesenesdeovske stranke. I to je neki dan gospodin iz Višegrada koji je u NIP-u javno rekao. Dakle Bošnjak iz Višegrada je jasno rekao – znate oni od nas očekuju da budemo Dodikovi muslimani. I Dodik ih zove njegovim muslimanima. Prema tome tu nema druge agende osim ispunjavanja ratnih ciljeva HZHB i RS, tu ne postoji druga agenda. Tu nema programa. Oni su obećali da će napraviti neki program sa Čovićem. I onda im Čović diktira javno šta da rade. Onda to oni klimajući glavom isporučuju. Prema tome naravno da nema priče o ekonomiji pošto njih jedino zanima da ovdje naprave jedino to što su njihovi šefovi, dakle Čović i Dodik planirali da rade još tokom rata. Dragan Čović je čovjek koji je držao Bošnjake kao robove još u ratu, sada kao robove drži ove svoje podanike iz tzv. Trojke. Dakle treba da pogledaju sebe u ogledalo, da pitaju svoje članove porodice, svoje sugrađane šta misle o tome. Dajte neka naprave tu javnu debatu, ili neku vrstu razgovora sa svojim glasačima i da ih pitaju da li ste za to da mi budemo dio HNS-a.“  

Koje je vaše predviđanje šta nas može čekati u narednom periodu, konkretno u političkoj situaciji?

„Mislim da ovdje sve ovisi o tome kako će reagovati ljudi unutar tih stranaka. Da li su spremni da se upišu u istoriju kao oni koji su dokinuli Bosnu i Hercegovinu ili će reći tim ljudima koji vode te stranke, Nikšiću i ostalima da naprosto za to nisu dali glas. Sada je do njih. Ima časnih primjera ljudi koji su ih podržavali, već sam rekao, kao Faruk Šehić i Dragan Bursać koji su izašli i rekli znate mi nismo ovo podržali, ovo je izdaja. Vidjet ćemo koliko ima tih glasova i kako ti ljudi gledaju na sebe. Vidite, nema tog budžeta i te vlast koja traje tri – četiri godine, a koja može opravdati ovo što Čović traži od njih da urade. Prema tome ja predviđam da će probosanska javnost koja je sad predstavljena u manjem broju stranaka nego što je to bilo prije izbora da će vrlo jasno stati u kraj ovome i da će narod, to jeste, demokratska većina spriječiti da se njena volja gazi na ovaj način.“   slobodna-bosna.ba