Evropska komisija usvojila je danas paket za proširenje za 2021. godinu. U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu upozorava se na neispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo.Godišnji izvještaji o zemljama Zapadnog Balkana su stanje u BiH ocijenili kao loše, a naša zemlja dobila je najgore ocjene Evropske komisije. Navedeno je da nastavak retorike podjela koče ukupni napredak.  Ključni nalazi Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu:

Vlasti imaju slabe rezultate

U pogledu političkih kriterija, zakonodavne i izvršne vlasti su imale slabe rezultate zbog političke polarizacije i pandemije. Entitetska Vlada Federacije BiH je još uvijek u tehničkom mandatu. Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR), u vezi sa odlukom u predmetu Sejdić-Finci i drugim povezanim predmetima. Međuresorna radna grupa uspostavljena je u maju 2021. kako bi raspravljala o izbornim i ustavnim reformama.

U decembru 2020. su održani lokalni izbori u Mostaru, prvi put nakon 2008. godine. Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje se sastao u junu 2021. i usvojio poslovnik o radu, nakon petogodišnjeg zastoja. Inkluzivan proces izborne reforme, kroz istinski dijalog i u skladu sa evropskim standardima, koji bi eliminisao sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, je od izuzetnog značaja. Nije postignut napredak u pogledu u unapređenja izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanja transparentnosti finansiranja političkih stranaka. Bosna i Hercegovina još nije ispunila preporuke OSCE/ODIHR, Venecijanske komisije i GRECO Vijeća Evrope. Nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU još uvijek nije kreiran. Postignut je ograničen napredak u osiguravanju povoljnog okruženja za rad civilnog društva.

Reforma javne uprave u ranoj fazi

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema za reformu javne uprave (PAR); određeni napredak postignut je usvajanjem akcionog plana za reformu javne uprave kao i strategija o upravljanju javnim finansijama na svim nivoima vlasti. Zemlja mora osigurati profesionalnu i depolitiziranu državnu službu i koordiniran pristup izradi politika na nivou cijele zemlje.

Nema napretka u pravosuđu

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/ima određeni nivo pripreme u pogledu pravosuđa. U toku izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti. Vlasti su preduzele ograničene mjere za postupanje po nalazima Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava („Priebeov izvještaj“). Očekuje se da izmjene i dopune zakona koje se odnose na integritet uđu u parlamentarnu proceduru; njihovo usvajanje je ključno za uspostavu kredibilnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija. Stalni i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju poduzimanje hitnih mjera na jačanju integriteta i ponovnom uspostavljanju povjerenja građana u pravosuđe. Nedostatak posvećenosti političkih aktera za reformu pravosuđa, kao i slabo funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podrivaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Potrebne hitne mjere za borbu protiv korupcije

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/ima određeni nivo pripreme za sprečavanje i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u ovoj oblasti u izvještajnom periodu; potrebne su hitne mjere za usvajanja zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa koji su na čekanju. Tokom pandemije, negativni efekti široko rasprostranjene korupcije sa zabilježenim političkim klijentelizmom nastavili su se snažno manifestovati, direktno utičući na dobrobit građana. Selektivno i netransparentno procesuiranje i pokretanje pravosudnih postupaka u slučajevima korupcije izazivaju zabrinutost. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona i iznimno ograničena razmjena obavještajnih podataka. Ni policijske strukture nisu imune na politička uplitanja. Finansijske istrage i zapljene imovine uglavnom su neučinkovite. Iako su preduzeti neki pripremni koraci, kontakt tačka za saradnju sa Europolom još uvijek nije operativna. Bosna i Hercegovina nije preduzela korake na uspostavi saradnje sa Eurojust-om. Zemlja mora i dalje raditi na borbi protiv terorizma i trgovine drogom i povećati svoje kapacitete za to.

Zabrana okupljanja u Republici Srpskoj

Što se tiče temeljnih prava, premda zakonodavni i institucionalni okvir u velikoj mjeri postoji, Bosna i Hercegovina tek mora usvojiti sveobuhvatan strateški okvir. Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i da se obezbijedi nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući prevazilaženje prakse ‘dvije škole pod jednim krovom’. Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, na zaštiti novinara od prijetnji i nasilja osiguravanjem adekvatnog odgovora pravosuđa, niti u osiguravanju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja. I dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i krivičnom gonjenju.

Humanitarna kriza

Neuspjeh vlasti da uspostave održiv sistem za migracije i azila doveo je do humanitarne krize u decembru 2020. Nakon opsnažnog angažmana i podrške EU, uspostavljen je privremeni smještaj u Lipi za pružanje skloništa svim osobama u potrebi. Stalni višenamjenski prihvatni centar u Lipi je u izgradnji u 2021. Bosna i Hercegovina pojačala je napore za unapređenje upravljanja migracijama; potrebno je osigurati efikasnu koordinaciju, na svim nivoima, u upravljanju granicama i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i funkcionisanje sistem azila. Za to je potrebna pravična raspodjela odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i prihvatne centre.

Javni sektor i dalje neučinkovit i preglomazan

U pogledu ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i u ranoj je fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Zemlja je preduzela mjere za borbu protiv negativnih efekata pandemije COVID-19 na ekonomiju i tržište rada. Centralna banka preduzela je značajne mjere za poboljšanje svojih analitičkih kapaciteta. Određeni koraci preduzeti su za jačanje otpornosti finansijskog sektora na udare. Međutim, nije bilo značajnih mjera za poboljšanje funkcioniranja tržišta proizvoda. Saradnja i koordinacija među sudionicima u zemlji dodatno se pogoršala. Otpor entiteta Republika Srpska protiv reformi u cijeloj zemlji vezanih za pravnu stečevinu EU dodatno je usporio usklađenost zemlje sa kriterijima za pristupanje EU. Kao rezultat toga, institucionalna struktura zemlje, kao i njeno unutrašnje tržište, su i dalje fragmentirani.. Nije postignuto poboljšanje u pogledu vladavine prava i funkcionisanja nadzornih i regulatornih institucija u cijeloj zemlji. Time se nastavlja ometanje poslovnog okruženja u zemlji. Kvalitet javne potrošnje nije se poboljšao, dok je javni sektor i dalje neučinkovit i preglomazan.

Kvaliteta obrazovanja i dalje je nizak

Bosna i Hercegovina postigla je ograničen napredak te se i dalje nalazi u ranoj fazi u smislu sposobnosti da se bori sa pritiskom konkurencije i tržišnih sila u EU. Ukupni nivo kvaliteta obrazovanja i dalje je nizak, a mjere za unapređenje transportne i energetske infrastrukture i dalje su nedovoljne. Obim strukturalnih prilagodbi je ograničen.Sveukupno, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/ima određeni nivo pripreme u pogledu stepena spremnosti i sposobnosti da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji i potrebno je da značajno poboljša usklađenost sa pravnom stečevinom EU te provede i primjeni relevantno zakonodavstvo. Tokom izvještajnog perioda, postignut je ograničen ili nikakav napredak u različitim poglavljima pravne stečevine EU.

Nazadak u području javnih nabavki

Bosna i Hercegovina je nazadovala u području javnih nabavki, u kojem je primijenila preferencijalni tretman za domaće ponuđače prilikom dodjele javnih ugovora tokom većeg dijela izvještajnog perioda; Izmjene i dopune zakona o javnim nabavkama još nisu usvojene u parlamentarnoj proceduri. Postignut je ograničen napredak u statistici, s obzirom na vrlo male pomake u pripremi za naredni popis stanovništva i domaćinstava. Postignut je određni napredak u javnoj internoj finansijskoj kontroli, pri čemu su oba entiteta usvojila strategije.

Neusklađenost zakona s evropskim

Potrebni su veliki koraci kako bi se uskladio zakonodavni okvir sa pravnom stečevinom EU o unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, usluga i kapitala, konkurentna politika i finansijske usluge). Bosna i Hercegovina je postigla određen napredak samo u konkurentnoj politici, dodatno uskladivši Zakon o državnoj pomoći sa pravnom stečevinom EU, te u finansijskim uslugama. Ovaj klaster je ključan za pripremljenost Bosne i Hercegovine u ispunjavanju zahtjeva unutrašnjeg tržište Evropske unije i izuzetno relevantan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta.

Visoka stopa nezaposlenosti

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen ili nikakav napredak u većini područja konkurentnosti i inkluzivnog rasta (informacijsko društvo i mediji, oporezivanje, ekonomska i monetarna politika, preduzetništvo i industrijska politika, obrazovanje i kultura, te carinska unija), gdje je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ova područja imaju značajne poveznice sa Programom ekonomske reforme BiH. Mora se raditi na socioekonomskim reformama kako bi se riješile postojeće strukturalne slabosti, nizak nivo konkurentnosti, visoka stopa nezaposlenosti, kao i utjecaj pandemije koja je dodatno podcrtala hitnost ovih reformi. Postignut je određen napredak usvajanjem politika o inkluzivnom obrazovanju, stručnom obrazovanju i osposobljavanju, te razvijanju poduzetničkih vještina.

Uskladiti zakone o gasu i električnoj energiji

Bosna i Hercegovina je postigla određen nivo ili ograničen napredak u većini područja koja se odnose na Zelenu agendu i održivu povezanost (transevropske mreže, energija, okoliš i klimatske promjene), a nalazi se u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Zemlja mora značajno povećati svoje ambicije ka zelenoj tranziciji, te uskladiti svoje zakone o gasu i električnoj energiji sa pravnom stečevinom EU. Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju unutar regije i sa EU, olakšavajući prekograničnu trgovinu u regiji i stvarajući prave benefite za biznise i građane. Ovaj klaster i povezane reforme su značajno povezane sa Programom ekonomskih reformi i Ekonomskim i investicijskim planom, te Zelenim planom za Zapadni Balkan.

Bez napretka u poljoprivredi

Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u područjima vezanim za resurse, poljoprivredu i koheziju (razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, sigurnost hrane, veterinarska i fotosanitarna politika, ribarstvo, te finansijska i budžetska podrška), te se uglavnom nalazi u ranoj fazi pripremljenosti.

Finalizirati pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

Bosna i Hercegovina je dostigla je određeni nivo pripremljenosti ali nije postigla napredak u pogledu vanjskih odnosa. Zemlja mora intenzivirati napore da finalizira pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Bosna i Hercegovina se snažno ohrabruje da poboljša svoju usklađenost sa vanjskom politikom Evropske unije i restriktivnim mjerama, a koje su značajno pale na 43% do avgusta 2021. što izaziva zabrinutost. Bosna i Hercegovina je nastavila da aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji i da održava dobrosusjedske odnose.

Ključni datumi:

• Juni 2003. godine: Na samitu EU i zemalja Zapadnog Balkana u Solunu potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana.
• Juni 2008. godine: Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima.
• Decembar 2010. godine: Bezvizni režim za područje Schengena za građane Bosne i Hercegovine.
• Septembar 2011. godine: Dvojna funkcija šefa Delegacije EU kao specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, čime je osnažena uloga EU u zemlji.
• Juni 2015. godine: Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine.
• Februar 2016. godine: Bosna i Hercegovina podnosi zahtjev za članstvo u EU.
• Septembar 2016. godine: Vijeće EU poziva Evropsku komisiju da predstavi svoje Mišljenje (Avis) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.
• Februar 2018. godine: Evropska komisija usvaja svoju strategiju za „Kredibilnu perspektivu proširenja i pojačani angažman EU-a sa Zapadnim Balkanom“.
• Maj 2019. godine: Evropska komisija usvojila je Mišljenje o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine, koje uključuje 14 ključnih prioriteta.
• Decembar 2019. godine: Vijeće EU usvaja zaključke o Mišljenju Komisije, pozdravljajući 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja kao uslova koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti za preporuku otvaranja pristupnih pregovora.
• Februar 2020. godine: Revidirana metodologija koju je predstavila Evropska komisija s ciljem daljih iskoraka u procesu proširenja kroz snažnije političko upravljanje i kredibilniji, predvidivljiji, dinamičniji način.
• Oktobar 2020. godine: Prijedlog Komisije za unapređenje odnosa EU i zemalja Zapadnog Balkana s Ekonomskim i investicijskim planom za region.   
• pressmedia.ba