Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Anto Domazet izjavio je Feni kako u razmatranju refleksija

Berlinskog procesa na ekonomiju Bosne i Hercegovine treba uzeti u obzir duboku blokadu ekonomskih reformi koja obara njenu konkurentnost i izostanak političkog konsensusa o provođenju potrebnih reformi u budućnosti.  Istakao je da nema napretka ni u ispunjavanju reduciranog obima reformi iz paketa 14 uvjeta koje je Evropska komisija navela u Mišljenju o zahtjevu BiH za sticanje kandidatskog statusa iz 2019.

Domazet navodi da su najnovije inicijative za dodjelu kandidatskog statusa za BiH pokrenute u kontekstu izmijenjene geopolitičke situacije izazvane agresijom Rusije na Ukrajinu i procjeni da je za regionalnu stabilnost na zapadnom Balkanu važno da se taj status dodjeli BiH, kao što je urađeno i za Ukrajinu i Moldaviju.

- U analizama svih mogućih opcija političkog odlučivanja o poziciji BiH u procesu stjecanja članstva u EU gubi se iz vida da se potrebne reforme u BiH ne mogu odlagati, samo je pitanje da li će se one morati obaviti prije stjecanja kandidatskog statusa, prije početka pregovora ili tijekom samog procesa pregovora. To, ipak nije beznačajna koncesija jer je raspoloživost resursa i podrške iz EU veća ako se te reforme vrše u kandidatskom statusu, a ne u statusu potencijalnog kandidata, kakav BiH ima zajedno sa Kosovom - rekao je Domazet.

S druge strane, smatra da potreba ubrzanja reformi u okviru evropskog ambijenta postaje nesumnjiv prioritet za sve zemlje zapadnog Balkana, posebno za Bosnu i Hercegovinu jer kriza inflacije izazvana ekstremnom monetarnom ekspanzijom u SAD-u i EU i geopolitičkim poremećajima nakon agresije Rusije na Ukrajinu, dodatno generirana energetskom i krizom hrane i lanaca opskrbe, prijeti recesijom koja će još više ugrožavati život građana i razvijati dodatne prijetnje siromaštvom.

- To ubrizgava enormnu dozu dramatičnosti u politike i mjere ekonomskog razvoja. Jer, pored energetske tranzicije, digitalizacije, razvoja zelene ekonomije i borbe protiv klimatskih promjena, nameću se prioriteti očuvanja i rasta zaposlenosti, plaća, penzija, socijalnih primanja, reindustrijalizacije, investicija, inovacija i podizanja produktivnosti. Sve to je za Bosnu i Hercegovinu teško postići bez kvalitetno novih oblika saradnje, kako na razini zapadnog Balkana, tako posebno na razini Evropske unije, naravno i na razini multilateralnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke, EBRD-a i ostalih - naveo je Domazet.

Pojasnio je da dva aspekta ekonomskih refleksija sporazuma iz okvira Berlinskog procesa zaslužuju detaljniju elaboraciju, od kojih se prvi odnosi na slobodnu trgovinu u okviru CEFTA sporazuma čije su članice sve zemlje zapadnog Balkana, a drugi na posljedice emigracija iz zemalja zapadnog Balkana.

- CEFTA je regionalni sporazum o slobodnoj trgovini inoviran 2006. U odnosu na tu godinu Bosna i Hercegovina je 2019. imala povećanje izvoza u okviru CEFTA od 2,5 puta, dok je ukupan izvoz BiH povećan 2,2 puta, a izvoz u EU za 2,1 puta. Istovremeno, uvoz BiH sa CEFTA područja povećan je za samo 1,7 puta, tako da je deficit u razmjeni sa 90 posto u 2006. sveden na 24 posto vrijednosti izvoza u 2019. Dokazuje se da princip gravitacije u ekonomskim odnosima sa susjedima djeluje i na zapadnom Balkanu - precizirao je Domazet.

Dodao je da je trgovina s Kosovom također bilježila pozitivan trend razvoja, mada su zbog rigidnog viznog režima otežani kontakti poslovnih ljudi i mnoge poslovne prilike ostajale neiskorištene.

Tako je u 2021. obim vanjskotrgovinske razmjene između BiH i Kosova iznosio 134,2 miliona KM, pri čemu je na tržište Kosova izvezeno robe u vrijednosti od 110,7 miliona KM, a uvezeno je 23,5 miliona KM, te je ostvaren suficit u robnoj razmjeni od 87,2 miliona KM.

Daljnji razvoj trgovine u okviru CEFTA po Domazetu traži duboke i sofisticirane reforme i strukturalne promjene koje će unaprijediti obim i sadržaj razmjene, ali i olakšati logistiku vanjske trgovine.

- Emigracije sa zapadnog Balkana također zaslužuju pažnju Berlinskog procesa. Naime, one se mogu pozicionirati u misiju procesa koja se odnosi na slobodu kretanja ljudi, s tim da ta sloboda za one koji emigriraju stvara neslobodu za one koji ostaju. Naime, prema ovogodišnjoj studiji OECD-a o emigracijama sa zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina je u periodu od 2013. do 2020. izgubila 184.000 ljudi, a direktni gubici javnog novca u troškovima obrazovanja za te ljude iznose 300 miliona eura, dok su gubici zbog izostanka efekata privređivanja tih ljudi u BiH oko 700 miliona eura - naveo je Domazet.

Ako tome dodamo i druga ulaganja u ljudski kapital, kao što su zdravstvo, socijalna zaštita i drugi javni izdaci, Domazet tvrdi da ukupni gubici po veoma konzervativnoj metodi procjene iznose više od dvije milijarde eura, a takve skrivene i otvorene gubitke neko treba da pokrije, jer, konačno, postoje granice stvaranja novih inženjera, doktora, informatičara, bravara, vozača i drugih kategorija koje završavaju u Njemačkoj i drugim evropskim državama.

Izjavio je da se ovog puta ne bavimo digitalizacijom, energetskom tranzicijom, zelenom ekonomijom, infrastrukturom i drugim transformacijskim promjenama pred kojima se nalazi zapadni Balkan i posebno Bosna i Hercegovina bez kojih nema izlaska iz zamke srednjeg dohotka i dostizanja nivoa bruto domaćeg proizvoda od oko 13.000 dolara per capita, koliko je danas granica visokog dohotka.

- Dakle, umjesto da čekamo šta će nam donijeti nove sesije Berlinskog procesa valja zasukati rukave i u BiH započete nove inicijative u kojima će se konsensus prvenstveno postizati na zapadnom Balkanu, a onda svih šest zemalja regiona usklađeno djelovati prema EU. Tako će Berlinski proces postati naš proces, tako će on postati dvosmjerna ulica i tako ćemo u Njemačkoj i drugim zemljama EU imati partnere, a ne samo nalogodavce. S krajnjim ciljem da taj proces postane proces pregovora sa EU i osvajanja punopravnog članstva u Evropskoj uniji za sve zemlje zapadnog Balkana, samim time i za Bosnu i Hercegovinu - poručio je Domazet.

Potcrtao je da će rezultati posljednje konferencije Berlinskog procesa održane početkom novembra u Berlinu svakako pozitivno utjecati na građane i ekonomiju Bosne i Hercegovine, a najviše olakšanja donijet će sporazum o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica kod prelaska granica, čime će za građane BiH i Kosova biti ukinut najrigidniji vizni režim koji je na snazi bio od 2014.

- Na regionalnom planu to će biti dodatni poticaj razvoju turizma, koji je jedna od najperspektivnijih razvojnih prilika za BiH. Također, i sporazumi o međusobnom priznavanju fakultetskih i stručnih diploma izdatih za građane u zemljama zapadnog Balkana omogućit će veću mobilnost ljudi i stvaranje koherentnijeg tržišta rada u uvjetima sve većih potreba za zapošljavanjima ljudi koji dolaze sa zapadnog Balkana - izjavio je Domazet. (Vijesti.ba / FENA)