I dok se za nekadašnjeg predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića govorilo da je dosadan, odnosno nazivalo ga se anemičnim i kuhanom lignjom,

njegovi nasljednici, Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović, idu nekim drugim putem.

koji se, prije svega, ne može nazvati promišljenim. Dapače, prikupili su popriličan broj gafova, bilo iz domene nepromišljenosti, nespretnosti ili pak malicije.

Stoga, Index.hr je sastavio popis njihovih najupečatljivijih njihovih izjava, ali i (ne)djela, sve ono što su učinili za vrijeme obnašanja predsjedničke dužnosti, a što je opravdano izazvalo reakcije javnosti.

Ovo je, dakle, najbolje od najboljeg Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića.

Izjava oko slučaja Zec

Krenimo s aktualnim predsjednikom RH Zoranom Milanovićem.

Komentirao je on u ovaj utorak komemoraciju povodom 30 godina od ubojstva Aleksandre, Marije i Mihajla Zeca, koja se održala na Sljemenu, gdje su u noći sa 7. na 8. prosinca 1991. ubijene djevojčica Aleksandra i njezina majka Marija Zec. Ubojice obitelji Zec kasnije na sudu nisu osuđeni. Jedan od njih je i odlikovan, a slučaj Zec tako i u realnom, ali i simboličkom smislu ostaje tamnom mrljom hrvatskog ratnog djelovanja u 1990-im godinama.

A Milanović je stvari sveo na odštetu.

"Obitelj je bila pozvana u Vladu, dobili su odštetu, što još treba? Sad vas direktno pitam - što još treba?" izjavio je pred novinarima predsjednik države. Donio je oko toga i usporedbe.

"To je grozna priča, ali ja znam u ratu i groznijih priča od te priče, a iza kojih stoje neki drugi ljudi, jedna druga strana. Što je s 40 staraca u Promini kod Drniša koji su 1993. godine ubijani jedan za drugim na pragu nakon akcije Maslenica iz čiste osvete paravojske SAO Krajine?" njegove su riječi.

Smatra da postoji više vrsta genocida

A komentirao je i zločin u Srebrenici, gradu u kojem su ubijena 8372 bošnjačka muškarca i dječaka s područja enklave Srebrenice, a ubili su ih vojnici Vojske Republike Srpske i specijalne srpske vojne postrojbe Škorpioni. Srebrenički genocid najveći je ratni zločin počinjen na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

No, ukratko, Milanović smatra da postoji više vrsta genocida. Izjavio je on tako ovog tjedna "da je u Srebrenici bio genocid, ali da onda za teže zločine treba izmisliti novi naziv".

Na pitanje novinara je li onda za njega Srebrenica genocid, Milanović je rekao: "Ja kažem da je, ali onda za neke teže zločine moramo izmisliti novo ime." "Poštujem tuđu žrtvu, ali nije sve isto. Ako sve bude genocid, moramo naći drugo ime za ono što su nacisti napravili židovima u Drugom svjetskom ratu. Nije svaka žrtva ista, to je relativiziranje", rekao je on.

Odlikovao postrojbu osuđenog ratnog zločinca

Milanović je uz godišnjicu Oluje 2020. godine odlikovao i postrojbe HVO-a. Radi se o Vojnoj policiji HVO i Postrojbi za posebne namjene Ludvig Pavlović HVO.

Upravom Vojne policije HVO-a rukovodio je Valentin Ćorić, jedan od osuđenih na Haškom sudu u slučaju Prlić i ostali. Dobio je 16 godina zatvora.

"Ćorić je do 10. studenog 1993. igrao ključnu ulogu u funkcioniranju mreže zatočeničkih centara HVO-a. Doprinio je držanju tisuća Muslimana u zatočeništvu pod teškim uvjetima, tijekom kojeg su ti ljudi premlaćivani, zlostavljani i ponižavani. Osim toga, usprkos alarmantnim informacijama koje je dobivao, Ćorić ništa nije poduzeo da bi spriječio da se zatočenici šalju na liniju fronta kako bi tamo radili, pri čemu su mnogi od njih ubijeni ili ranjeni", stoji u presudi Haškog suda.

Evo što kaže o Hrastovu

Milanović je govorio i u prilog čovjeku koji je ubio 13 zarobljenika iz JNA. Radi se o Mihajlu Hrastovu, bivšem policijskom specijalcu koji je odslužio kaznu zatvora u slučaju Koranski most. On je pravomoćno osuđen za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice razoružanih rezervista Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Domovinskom ratu u rujnu 1991.

"Ako si kriv, kažnjen si, ali kazna ima svoju granicu i, kao što rekoh, ne smije se pretvoriti u zlostavljanje. Što da ljudi koji su već odgovarali za svoje grijehove rade, da opljačkaju banku? To ne može riješiti sam nijedan ministar, to ne može riješiti državno odvjetništvo jer dolaze u situaciju da oni moraju kršiti zakon. Dakle, to mogu oprezno, sućutno, inteligentno riješiti predstavničko tijelo i hrvatska vlada", rekao je Milanović.

Vratio odlikovanja optuženiku za ratne zločine

Milanović je vratio ratna odličja Branimiru Glavašu, optuženom za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku.

Sedam ratnih odlikovanja i čin general bojnika Branimiru Glavašu 2010. godine oduzeo je tadašnji predsjednik Ivo Josipović. Milanović je odluku donio sukladno Ustavu i Zakonu o odlikovanjima i priznanjima RH, budući da su njegovoj odluci prethodile odluke Ustavnog suda iz 2015. i Vrhovnog suda iz 2016. godine, kojima je pravomoćno presuđeni postupak za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku zbog proceduralne pogreške vraćen na početak.

No, kako su to onda istaknuli iz Documente, Milanović je mogao po odredbama Zakona o odlikovanjima i priznanjima oduzeti odlikovanja neovisno o postojanju pravomoćne presude.

Kada se obratio javnosti po tom pitanju, govorio je o Šoškočaninu, Pupovcu, ćiriličnim pločama...

Potez Austrije nazvao fašizmom

Govorio je Milanović i o mjerama u Austriji, zemlji koja je uvela lockdown za necijepljene. Taj je potez Austrije nazvao "fašizmom".

"Ja imam problem u zadnje vrijeme s tim jednim mahnitanjem bez ikakvih argumenata. Ne može biti znanost izum cjepiva, što je rezultat rada nekoliko briljantnih umova i ove gluposti s mjerama. To nije znanstveno pitanje, ovo više veze sa znanošću nema. U Austriji danas zabranjuju ljudima koji nisu cijepljeni da izlaze iz kuće, što je to? Je li to znanost ili su to metode koje podsjećaju na tridesete godine?" rekao je Milanović nakon privatne audijencije u Vatikanu.

Zbog njegovih riječi oko "fašizma u Austriji" službeni Beč je na razgovor pozvao hrvatskog veleposlanika Daniela Glunčića. A to kao da je Milanovića dodatno naljutilo.

"Katastrofa, katastrofa! Apsolutno mislim da smo mi u tome pametniji od Austrijanaca i mislim da su švedske vlasti puno pametnije od njih", rekao je Milanović, dodajući da će sad njegov ured zvati austrijskog veleposlanika.

"Bilo je puno hrane koju je trebalo baciti"

U jesen 2020. godine javnost je zabavilo Milanovićevo gostovanje u ilegalnom klubu uhićenog šefa Janafa Dragana Kovačevića.

Naime, za vrijeme najintenzivnijeg lockdowna, kad je građanima poručivano da ne izlaze iz kuće zbog pandemije koronavirusa, kad ih je policija tjerala s javnih šetnica i površina, ilegalni klub je primao goste, mahom one iz visoke politike. Među njima i Zorana Milanovića.

"Jesam li trebao biti doma tih mjesec dana? S kim se ja smijem nalaziti tih mjesec dana? To je bilo u vrijeme lockdowna i zvao me prijatelj iz Dalmacije, bilo je puno hrane koju je trebalo baciti jer nije imao kome dati. Našli smo se jer je tamo bilo praktičnije. Ali to je bezvezna tema", rekao je predsjednik Hrvatske.

"Tamo su dolazili ministri iz Plenkovićeve vlade kao zadnji magarci, to se nije trebalo dogoditi. Netko je trebao donijeti odluku da se priča ne razvlači deset mjeseci, da bi dobili pucanje mjera. Imate medije koji sustavno zaglupljuju općinstvo, pišu gluposti. Pa kako ne bi pukle mjere nakon deset mjeseci?! To je kao da u Drugom svjetskom ratu planirate strateški napad dvije godine", njegove su riječi.

Lupetanje o koroni

Predsjednik često daje ocjene o koronavirusu kao da je zdravstveni stručnjak. U travnju 2020. usporedio je covid s gripom iz 2016./2017., kazavši da se tada nismo pitali zašto je u siječnju umrlo 2000 ljudi više nego inače. U lipnju 2020., gostujući u Crnoj Gori, Milanović je izjavio da će pandemija nestati čim se prestane govoriti o njoj. Dao je naslutiti da misli da će epidemiološke mjere uzrokovati ekonomske štete, a ne korona.

U srpnju, na otvorenju 71. Dubrovačkih ljetnih igara, Milanović je koronavirus, od kojeg je već do tada umrlo oko pola milijuna ljudi, usporedio s karijesom.

"Ovo je već postala jedna vrsta mrtve trke čija će studija ili istraživanje biti prvi plasirani. To nema smisla. S ovim ćemo morati živjeti i što prije to prihvatimo kao neku vrstu normalnosti, to bolje. Recimo, ne kao neku veliku bolest, nego kao karijes. To se izliječi", dodao je Milanović.

Podržava Dodika

Treba izdvojiti i Milanovićevu podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Dodik je Milanoviću nedavno došao u posjet na razgovor, samo dan prije dolaska posebnih izaslanika EU i SAD-a u Sarajevo u posebnu misiju.

"Milorad Dodik je katkad neobuzdan i problematičan, ali on je zadnji problem u Bosni i Hercegovini, a posebno iz perspektive bosanskohercegovačkih Hrvata. Uopće ne znam zašto se spominje Dodika. S Dodikom se dogovorimo za deset minuta, i to ne o podjeli Bosne, nego o uređenju Bosne", Milanovićeve su riječi o Dodiku.

Poziva se na vojsku oko provjeravanja covid-potvrda

Treba izdvojiti i njegovu izjavu da pored vojske ne možete u Ured predsjednika, koju je izrekao "a propos" covid-potvrda. Milanović je ocijenio da izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojim vlada planira uvesti kazne od 30.000 do 50.000 kuna za odgovorne osobe koje ne poštuju obvezu predočenja covid-potvrda, "nisu zakon, nego zulum".

Upitan hoće li zbog toga odgovarati i predstojnik njegova Ureda Orsat Miljenić, jer Ured predsjednika ne provjerava covid-potvrde, Milanović je ustvrdio da neće, jer je odgovorna osoba on.

"Ja sam odgovorna osoba, ja upravljam vojskom. Pored vojske ne možete ući u Ured predsjednika", rekao je Milanović, dodavši da to nije slučajno, već upravo zato da predsjednika ne bi "zulumu izlagali sitni lopovi i politikanti".

Poručio je da se u Ured predsjednika dolazi na poziv ili nikako.

"U Ured predsjednika se dolazi ili na poziv ili nikako. Ili teoretski, u slučaju kaznenog djela, sa sudskim nalogom. Ovo nije zakon, ovo je zulum, to su janjičari", rekao je.

Zasjao i na Twitteru

Milanovićeva izjava o migrantima postala je hit na Twitteru. Naime, komentirajući migrantsku krizu, Milanović je zaključio da izbjeglice iz Afganistana trebaju naći svoje mjesto u Americi.

Fox News je, u jednom od priloga, emitirao izjave visokih europskih političara o migrantskoj krizi.

"Francuski predsjednik Macron rekao je da Francusku treba zaštiti od migranata. Austrijski ministar unutarnjih poslova smatra da ne postoji razlog zašto bi Afganistanci sada dolazili u Austriju", rekla je voditeljica, a onda je spomenula izjavu Zorana Milanovića.

"Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je da bi svi oni trebali pronaći svoje mjesto u Americi. Hvala, Zorane", poručila je voditeljica.

Kolindina inauguracija

Što se tiče Kolinde Grabar Kitarović, počet ćemo s njezinom inauguracijom, na koju je pozvala, među ostalima, fašiste, lopove i ubojice, te je tako dodatno utrla put društvenim marginalcima, koji po vokaciji u Hrvatskoj dobro kotiraju.

Na svoju inauguraciju u VIP ložu, naime, pozvala je ona Marka Perkovića Thompsona, Velimira Bujanca, Tomislava Merčepa, Tomu Horvatinčića te perjanice šatoraša Đuru Glogoškog i Josipa Klemma. Na Kolindinoj inauguraciji bio je, ne zaboravimo, i tadašnji premijer, a danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Za dom spremni" je, prema njenom mišljenju, stari hrvatski pozdrav

A govorila je KGK i o pozdravu "Za dom spremni" kao povijesnom hrvatskom pozdravu.

U razgovoru za RTL, upitana treba li konkretno pozdravu "Za dom spremni" reći "ne" u javnom prostoru, pa čak i kad govorimo o samom grbu udruge HOS, Kolinda je rekla da je njen stav o tom pitanju jasan. "Moj stav o pozdravu 'Za dom spremni' je jasan. On je stari hrvatski pozdrav, no, nažalost, kompromitiran je u vrijeme ustaških dana", istaknula je predsjednica.

Kasnije je odgovornost prebacila na savjetnike. "Ja sam počinila grešku kada sam rekla da je to povijesni pozdrav jer su mi to rekli neki od mojih savjetnika. Prihvaćam činjenicu da to nije hrvatski povijesni pozdrav. Poanta izjave je tada bila ipak da je on neprihvatljiv i kompromitiran. Tu je poanta", dodala je.

Ustaše nazvala borcima za slobodu

Ona je ustaškog poglavnika Antu Pavelića i ostale ustaše nazvala i domoljubima i borcima za slobodu.

"Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine", rekla je ona na početku svoje turneje po Južnoj Americi 2018. godine.

Centar Simon Wiesenthal iz Jeruzalema oštro je reagirao na izjave hrvatske predsjednice u Argentini. Direktor centra Efraim Zuroff poslao je pismo Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a u njemu poimence nabraja tko je sve od ustaških čelnika nakon Drugog svjetskog rata pobjegao u Argentinu

"Izjave predsjednice Grabar-Kitarović pravdaju neke od najgorih zločinaca iz Drugog svjetskog rata. Jedino je pitanje potječe li njezina izjava iz divljenja ustašama ili iz neznanja o njihovom bijegu poslije rata", poručio je Efraim Zuroff.

Javljanje ispred ograde Bijele kuće

Dakako, tu je i javljanje ispred ograde Bijele kuće.

Kolinda je, dajući izjavu za HTV, stajala pred ogradom Bijele kuće poput kakve turistkinje i pravila se da je u službenom posjetu, koji je plaćen novcem poreznih obveznika.

Radi se o lokaciji na koju može doći svaki turist. Ako je već imala niz sastanaka u američkom Kongresu, kao što tvrdi, mogla je to potvrditi davanjem izjave pred zgradom Kongresa ili u njezinoj unutrašnjosti.

Inače, hrvatsku javnost je te 2017. danima zanimalo što ona radi u Sjedinjenim Američkim Državama, ali odgovor, barem onaj dovoljno konkretan, nikad nije stigao, dok je za vrijeme tog javljanja HTV-u rekla da je njen posjet "usredotočen upravo na to da se iskoristi ovaj trenutak između dvije administracije da se Hrvatska pozicionira kao čimbenik koji će doista aktivno sudjelovati u kreiranju američke vanjske politike".

Slavna izjava o jogurtima

Izdvojit ćemo njezinu izjavu o jogurtima u Jugoslaviji.

"Odrasla sam u komunizmu i nisam htjela ništa drugo nego da izađem iz toga. Htjela sam biti slobodna. Htjela sam moći u dućanu birati među raznim vrstama jogurta i da ne moram vlastima priopćavati koliko ću kruha trebati sljedećeg tjedna", izjavila je predsjednica za austrijski Kleine Zeitung.

Faktograf je tada donio da je Jugoslavija u to vrijeme imala barem 85 različitih vrsta tekućih, čvrstih i voćnih jogurta i kiselih mlijeka, ovčjih i kravljih, ali i acidofilnih mlijeka i kefira. Također, za Kleine Zeitung rekla je ona i da je desetljećima nama Hrvatima bilo zabranjeno imenovati svoje porijeklo.

"Umjesto da kažemo: 'Ja sam Hrvat', morali smo reći: 'Ja sam iz Hrvatske.' Ako bi tko iskazao svoj nacionalni ponos, prijetio mu je zatvor", rekla je Kolinda.

Šou nakon finala Svjetskog prvenstva

Svojim likom i djelom upoznala je i svjetsku javnost nakon finala Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. godine, u kojem je Hrvatska poražena od Francuske.

Kako je Index tada pisao, Kolinda je činila dernek pred cijelim svijetom.

Kolinda je te noći u mokroj majici grlila sve redom, ljubila pehar koji nije pripadao ni njoj ni reprezentaciji za koju je navijala, stajala na kiši, dok su Vladimiru Putinu držali kišobran i u čudu je gledali...

Bizarne scene uslijedile su kada je bio red čestitati pobjednicima i osvajačima, francuskim nogometašima. I sve Francuze je izgrlila i izljubila, a nakon što se u loži izljubila i s njihovim premijerom, na terenu ga je pokroviteljski lupkala po glavi.

Primila cvijeće koje nije bilo njoj namijenjeno

Kolinda Grabar Kitarović 2017. godine primila je i cvijeće na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta koje nije bilo njoj namijenjeno. Ona je, naime, nazočila premijeri baletne predstave Labuđe jezero.

No, cijela je predstava zasjenjena odlukom Grabar-Kitarović da ode na pozornicu te da se, uslijed ovacija koje je dobio ansambl, pokloni s njima.

Publika je podijeljeno reagirala na pojavljivanje Kolinde na pozornici, osobito u kontekstu činjenice da se na pozornici nije pojavila s cvijećem za ansambl te da je u tom trenutku prisvojila i cvijeće namijenjeno ansamblu.

Bizarno pjevanje u Kninu

Sjećamo se i njezinog pjevanja u Kninu. Večer prije Dana pobjede i domovinske zahvalnosti na Kninskoj tvrđavi održan je svečani prijem za vojne zapovjednike, kojemu je prisustvovala i predsjednica.

Kolinda je prvih pet minuta govora većinom govorila na engleskom jeziku. Onda se u jednom trenutku ipak prebacila na hrvatski te je krenula objašnjavati da je "gotovo grize savjest" jer nije uzela pušku u ruke i sudjelovala u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Nakon toga je Kolinda za samu sebe rekla da je bila pomoćnica glavnog tajnika UN-a, a zapravo je bila na toj poziciji u NATO-u. Nakon čudnog govora uslijedio je nepredviđeni pjevački nastup.

Najčudnije je tek slijedilo. Kolinda se ugurala među pripadnike klape Sv. Mihovil i s njima otpjevala pjesmu. Pritom se pokazalo da predsjednica nema baš talenta za pjevanje, što je pokušala nadoknaditi glasnoćom i razjapljivanjem usta. Na televizijskim snimkama se također vidi da se Kolinda oslanjala na svog savjetnika Antu Deura dok je teturajućim korakom odlazila s tvrđave, a sve navedeno je rezultiralo brojnim nagađanjima u javnosti da je predsjednica te večeri bila - pijana.

"8000 eura u Hrvatskoj - Neki tvrde da se to ne može"

Antologijska je njezina izjava u predizbornoj kampanji u decembru 2019. godine. Ustvrdila je da će "otvoriti nova radna mjesta", iako neki tvrde da se to ne može.

"Tvrdim da se to može jer već imam dogovore s nekim državama, da nam Hrvati odu na obuku negdje drugdje i da se vrate u Hrvatsku, da rade preko interneta u nekoj drugoj državi, a u Hrvatskoj zarađuju 8000 eura. Zamislite što to znači za naše mlade", istaknula je tada Grabar-Kitarović.

Pjevala na rođendanu USKOK-ovog optuženika

I za kraj, podsjetimo i da je pjevala na rođendanu USKOK-ovog optuženika Milana Bandića. Poklonila mu je i tortu na kojoj je njihova fotografija.

Dakle, za vrijeme proslave, Bandić je završio na večeri Brotnjanaca u Boćarskom domu. Tamo se pojavila i predsjednica.

I ne samo da se pojavila nego je i zapjevala.

Novinarka Nove TV Sabina Tandara Knezović na Twitteru je objavila fotografiju torte koju je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poklonila optuženiku Milanu Bandiću.

Kako je Index tada pisao, torta je ukrašena predsjedničkim insignijama uz koje stoji nekoliko začudnih figurica u obliku osa (ili pčela, teško je reći), a tortom dominira pomalo psihodelična fotografija Bandića i Kolinde.     (Index.hr)