Paradoksalno, u 46 godina postojanja Jugoslavije, iz Hrvatske je iselilo manje ljudi nego u osam godina članstva Hrvatske u EU.  Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, do prije par godina procjenjivalo se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihove djece živi izvan Hrvatske.

Aktualni popis stanovništva, koji je upravo započeo, mogao bi po prvi put u povijesti ukazati na našu tragičnu nacionalnu dihotomiju, približi li se međusobno, ili čak izravna, broj Hrvata koji prebivaju u zemlji i u inozemstvu, piše Slobodna Dalmacija.

Po nekim demografima, Hrvatska trenutno realno nikako nema više od 3 milijuna i 800 tisuća stanovnika. Pribroji li se dosad evidentiranoj iseljenoj Hrvatskoj i ona koja je u svijet otišla tijekom zadnjeg desetljeća – a samo od ulaska u EU izgubili smo više od 370 tisuća stanovnika – taj tragični raskol mogao bi biti i matematički zaokružen, a Hrvati postati napola podijeljena nacija i u doslovnome, brojčanome, smislu, piše Slobodna Dalmacija.

Najbrojnija hrvatska dijaspora je trenutno u SAD-u; tamošnje procjene govore o oko 1.200,000 ljudi koji se još uvijek osjećaju Hrvatima. U Njemačkoj ih je oko pola milijuna, te po cca četvrt milijuna u Australiji, Kanadi i Argentini. Oko 200 tisuća Hrvata živi i u Čileu, oko stotinu tisuća na Novom Zelandu, u Austriji oko 90 tisuća, Švicarskoj 80 tisuća, Brazilu 70 tisuća, Italiji 60 tisuća, te oko 40 tisuća u Francuskoj, isto toliko u Švedskoj, a oko 25 tisuća u Irskoj… Ovo su samo zemlje s najviše Hrvata, na desetke tisuća ili manje živi ih razasuto diljem svijeta.

U doba Jugoslavije, u razdoblju od 46 godina, u zapadnu Europu odselilo se oko 350.000 Hrvata. U proteklih osam godina, iz napokon slobodne, suverene i europske Hrvatske, odselilo ih se više nego iz 'tamnice naroda', oko 370.000.   (Vijesti.ba)