Večeras je spojen i posljednji segment konstrukcije Pelješkog mosta čime u cijelosti povezano kopno kod Komarne u blizini Stona s Brijestom na pelješkoj strani, odnosno dugo očekivano povezivanje teritorija Hrvatske. Most će skratiti put od Zagreba do Dubrovnika za čak dva sata, prenosi Index.hr. Svečanom spajanju prisustvovali su premijer RH Andrej Plenković i resorni ministar Oleg Butković. Butković je istaknuo da se ne radi o svečanom otvaranju mosta jer se njime još uvijek neće prometovati, kao ni pristupnim cestama, odnosno radovi se nastavljaju.
Komentirajući kritike iz BiH Plenković je rekao da bi ispod mosta prošao i Titanic.
- Hrvatska je ispunila sve što je kazala, ostvarila je svoj strateški cilj, neškodljivi prolaz ispod mosta prema Neumu je neupitan i mislim da će, kako vrijeme prođe, ovaj most biti i jedno zajedničko dobro u smislu arhitektonski fantastičnoga ostvarenja, ali isto tako most koji povezuje. Ovo nije most koji dijeli, ovo je most koji povezuje i trebamo ga zajednički osjećati i Hrvatska i BiH. Mislim da će se s vremenom to i pokazati, rekao je Plenković.
Šta je radila BiH?
Predsjedništvo BiH u sastavu Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović je 2007. godine usvojilo Zaključak koji glasi: BiH je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države.
Iz Hrvatske je stigao odgovor da nema nikakvih međudržavnih ugovora niti bilo čega drugoga što bi spriječilo izgradnju ovog projekta. Stav Hrvatske od početka je u BiH zastpao i HDZ BiH.
Priča se ponovo aktuelizirala u predizbornoj kampanji 2018. godine.
Pisala su se pisma, usvajala deklaracije, najavljivale tužbe. Tempo je zadavao tada kandidat za člana Predsjedništva BiH Željko Komšić. On je najavljivao tužbu protiv Hrvatske na Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, a tadašnje članove Predsjedništva BiH i čelnike Vijeća ministara optuživao za servilnost koja graniči sa izdajništvom, jer nisu upozorili institucije UN-a na postupke Hrvatske.
Parlament BiH je usvojio još jednu u nizu beamislenih neobvezujućih deklaracija kojim su pozvali Hrvatsku da zaustavi gradnju. Članovi kolegija državnog Parlamenta Šefik Džaferović i Safet Softić pisali su pisma zvaničnicima EU. Pisao im je i tadašnji državni premijer Denis Zvizdić, kao i Andreju Plenkoviću opomenuvši ga da je to 'finalno upozorenje'.
Vijesti.ba su u augustu 2018. godine, od izvora iz Evropske komisije, dobile potvrdu da ova instititucija ne misli da je povrijeđeno pravo BiH po pitanju Pelješkog mosta, što je bilo i očekivano jer je upravo EK bila sufinansijer projekta.
Nešto kasnije, pokušaj tužbe protiv Hrvatske zaustavio je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik.
Danas su tokom specijalnog programa na HRT-u hrvatski zvaničnici potvrdili da su unutar EU izlobirali da se zanemare prigovori koji dolaze iz BiH. Dok su vlasti u BiH galamile, Hrvatska je lobirala i gradila most te u cijelom procesu obrazlaganja opravdanosti gradnje očigledno bila uvjerljivija. D.K (Vijesti.ba)