Prijedlog novog Zakona o porezu na dohodak najviše pogađa freelancere, ali i radnike uposlene po ugovoru o djelu ili autorskim ugovorima,

koji će plaćati znatno veće poreze Premijer FBiH Fadil Novalić u petak je, po okončanju suđenja u predmetu “Respiratori” u kojem je prvooptuženi, odbio dati novinarima izjavu o izmjenama Zakona o porezu na dohodak koji je upućen u proceduru.

No, nije propustio da dva sata prije ročišta na svojoj (premijerskoj) zvaničnoj Facebook stranici, ponukan žestokim reakcijama u javnosti, analitičare nazove “neznalicama koji nisu dorasli tom zadatku”, te dalje piše: “Da bi se rasteretila privreda i omogućio rast plata, Vlada Federacije BiH je predložila izmjenu dva zakona koji predstavljaju jednu od ključnih ekonomskih reformi”. 

Radi se o novom Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o doprinosima koji čekaju usvajanje u Parlamentu FBiH, piše Žurnal.

“Pošto se radi o paketu zakona, nije moguće raditi analizu jednog, a da se pri tome ne uzme u obzir šta zapravo propisuje drugi”, pojasnio je Novalić na svojoj Facebook stranici, istoj onoj na kojoj je dan ranije sve ovo negirao.

Negirao, pa sve priznao:  Premijer, optužen za aferu tešku 10,5 miliona KM, dosjetio se da u vrijeme divljanja cijena i prehrambenih artikala, najavljenog poskupljenja električne energije, te dok još nije dogovorena najniža plata, počne oporezivati i stvari koje su trenutno neoporezive.

Tako će se sa 13 posto, prema prijedlogu novog Zakona, oporezivati topli obrok, regres za godišnji odmor, te troškovi prevoza i pomoć poslodavca.

Novalić je zavukao ruku u džep građana i kada se radi o prihodu imovine i imovinskih prava: uveo je 10 posto poreza na prodaju, nasljeđe i poklon nekretnina. Sa istom stopom je odlučio i oporezivati kamatu na oročenu štednju i udio na vlasništvo društava, dionica i vrijednosnih papira, kao i investicijskih fondova.

Novi Zakon ide i na štetu sportista – porez im je, također, povećan sa 10 na 13 posto, pa čak i kada se radi o novčanoj nagradi ili stipendiji za sportsko usavršavanje. 

Najugroženiji freelenceri:  Nacrt novog Zakona prisutan je već pet godina, s tim što je u ovom periodu doživio i neke manje izmjene. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić podsjeća da se od tada mnogo toga promijenilo – svake godine smo ostali bez nekoliko desetaka hiljada radnika zbog iseljavanja, radna snaga je smanjena, dok je značajno povećan broj penzionera.

“U posljednje vrijeme imamo i značajan rast cijena, a plate nisu čak ni iste, nego su manje, odnosno za istu platu možemo kupiti manje”, ističe Hadžić.

Podsjeća da danas živimo u potpuno drugom vremenu, gdje ovi zakoni trebaju ispuniti sasvim drugu svrhu, a to je da kroz značajnije rasterećenje poreza i doprinosa, poslodavci imaju manje izdatke za radnike, a radnici veće neto plate.

On je sa kolegom Dinom Hadžialićem prvi put ovaj koncept predložio u 2017. godini, gdje bi ukupna stopa doprinosa iznosila 25 posto bruto plate, minimalna plata 750 KM, gdje se porez na dohodak od 10 posto ne bi plaćao na plate do 1.000 KM.

Prijedlog ovog Zakona najviše pogađa freelancere, ali i radnike uposlene po ugovoru o djelu ili autorskim ugovorima. Oni će plaćati znatno veće poreze.

“Npr. za ugovore o djelu će se sada plaćati iste stope doprinosa kao i za puni radni odnos, dok se i dalje neće moći koristiti usluge zdravstvenog osiguranja, iako će se povećati stopa doprinosa. Freelanceri će najgore proći. Umjesto dosadašnjih 10+4%, sada će plaćati 13+32,5% za svaku uplatu iz inostranstva”, navodi Hadžić.

Unatoč obavezi plaćanja ovih doprinosa, freelanceri u FBiH ne mogu koristiti zdravstveno osiguranje, jer ih Zakon o zdravstvenom osiguranju BiH ne prepoznaje kao osiguranike. Osim toga, uplaćeni doprinosi za penziono osiguranje im se ne uračunavaju u staž jer Zakon o PIO nije harmoniziran sa onim o doprinosima FBiH. 

Projektant rasvjete Dino Dževlan već duže radi kao freelancer i ističe da nije problem u plaćanju državi, nego u onome što suštinski ništa ne dobijaš za uzvrat, osim povećanja poreza.

“Stvar je u pravima, jer mi koji radimo kao freelenceri ništa ne dobijaju u odnosu na ono što dajemo. Prema novom prijedlogu, ukoliko se on usvoji, doprinosi za zdravstveno, te penziono i invalidsko osiguranje bit će povećani za oko 31 posto, ali mi nemamo ništa od toga. To je davanje novca uprazno”, ističe Dževlan.

Povećanje obaveza, a loša argumentacija

Novalić, pak, smatra da su najveći protivnici ovih prijedloga oni koji svoje radnike drže na ugovorima o djelu, te da će na ovaj način svim uposlenicima omogućiti zdravstvenu zaštitu, ali će zato morati “platiti porez i doprinose kao i svi ostali u društvu”.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić pojašnjava da je problematičan upravo dio koji se odnosi na ugovor o djelu, jer će doći do povećanja obaveza, dok je argumentacija predlagača vrlo upitna.

“On kaže da se na taj način motiviše poslodavac da uposlenika sa ugovora o djelu prebaci na ugovor o radu. Mali broj je pojedinaca koji rade posao ugovora o djelu, a čija je alternativa ugovor o radu. Ugovor o djelu služi kako bi se finansiralo obavljanje povremenih poslova od nekih projekata i slično i taj pojedinac nije bio u opticaju za stalno zaposlenje”, ističe Čavalić. Dodao je da je činjenica da se ovi zakoni trebaju mijenjati, posebno Zakon o doprinosima gdje FBiH kaska za RS-om, ali da, ipak, ne treba po svaku cijenu uzimati neka rješenja.

I dok jedni tvrdi da je ovo novi namet na džepove građana, Novalić sve predstavlja u drugom svjetlu: “Samo oni radnici koji budu imali neto platu prije oporezivanja veću od 2.440 KM će u buduće plaćati veći porez na dohodak nego što je trenutno slučaj”. 

Akcenat stavlja na to da da će novi Zakon o porezu na dohodak biti usvojen samo ukoliko istovremeno bude usvojen i novi Zakon o doprinosima kojim se smanjuju doprinosi s 41.5 posto u na 32.5 posto.

Ovo su značajne uštede za privredu, tvrdi Novalić, i otvara se prostor za proširenje proizvodnje, novi broj radnih mjesta i povećanje plate radnika.

“Niste normalni…Nismo ni zaslužili bolje… Pitanje je da li će poslodavci htjeti nadoknaditi radnicima odbijeno… Premijeru, ova tabela vam je za samce jer uzimate 300 KM neoporezivo i za njih je zakon dobar, ali će se smanjiti primanja onima što imaju dvoje djece na poreskoj olakšici…”, samo su neki od komentara ispod posta u kojem Novalić pojašnjava prijedlog za novi Zakon.

Čime se još hrani budžet

Podsjetimo, šta još puni budžet kako bi se izmirivale plate administraciji, penzije, kupovali službeni automobili i slično…

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić je još u maju za nomad.ba podsjetio građane i da akcize na gorivo idu u budžet: “Mnogi građani ne znaju da kada sipaju gorivo skoro pola tog iznosa uzima država. Ako neko natoči 50 KM goriva, gotovo 25 KM će ići na račun države”.

Plaćamo i putarinu za ceste, što ide u budžet, a onda se dijelom usmjeri za magistralne ceste. Osim toga, plaća se i PDV na akcize. Godinama se polemiše i o izmjeni Zakona o PDV-u, a neizvjesno je da li će eventualne izmjene doći kao novi udar na džepove građana. crna-hronika.info