Iako danas zvuči nezamislivo, pušenje je u prošlom stoljeću bilo uobičajena pojava u frizerskim salonima, prevozu, javnim ustanovama kao i filmskom platnu. Na svim ovim javnim mjestima pušenje je bilo dozvoljeno, a popularizaciji cigareta dodatno je doprinijela filmska industrija sa svjetski poznatim zvijezdama, od Marlona Branda do Audrey Hepburn, kojima je cigareta na velikom platnu postala neizostavan dio brojnih scena.
Međutim, borba protiv pušenja podstakla je istraživanja o štetnosti i negativnim efektima duhanskog dima ne samo po zdravlje pušača nego i njegovu okolinu, a u svjetlu saznanja o štetnosti ove loše navike, uslijedile su zabrane u nastojanju da se "denormalizira" slika pušenja u svim segmentima društva.
Potrošnja cigareta se tokom posljednje decenije značajno smanjila, ali i dalje stoji procjena da na svijetu ima više od milijardu pušača.
Koncept smanjenja štetnosti
Smanjenje štetnosti, strategija javnog zdravlja koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe psihoaktivnih supstanci kojima apstinencija nije bila izvodljiva, vremenom je evoluirala i pokazala se kao efikasna kod smanjenja štetnosti povezanih s mnogim rizičnim ponašanjima.
Koncept naglašava potrebu za javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja.
Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja.
Karakteristični primjeri primjene koncepta smanjenja štete su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i upotreba kondoma kod seksualnih odnosa. Kada je riječ o problemu pušenja cigareta, primjenom konceta smanjenja štete nastoji se smanjiti šteta uzrokovana procesom sagorijevanja, alternativnim izvorima nikotina za pušače koji iz različitih motiva ne ostave cigarete. Nauka je još davno utvrdila da, iako nije bez rizika i izaziva ovisnost, nikotin nije primarni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem.
Elektronske cigarete
Postoji značajan porast u razvoju i korištenju elektronskih sistema za isporuku nikotina ili elektronskih cigareta (e-cig).
Elektronske cigarete su uređaj napravljen za isporuku nikotina koji ne stvara duhanski dim, tako što zagrijavaju tečnost koja može, ali ne i nužno, sadržavati nikotin. Prvi put su se pojavile na tržištu 2007. godine i do danas traje značajan porast trenda korištenja ovih uređaja. Istraživanje sprovedeno u zemljama članicama Evropske unije tokom 2020. godine pokazuje da je jedan od sedam ispitanika (14%) bar probao e-cigarete, dok je jedan od 20 ispitanika (6%) probao uređaje koji zagrijavaju duhan.
Vaping, kako se popularno naziva korištenje e-cigareta, ne oslobađa materije koje se stvaraju sagorijevanjem, koje su rizični faktor prilikom pušenja, a uređaji se sastoje od baterije i raspršivača (atomizera).
Uređaji koji zagrijavaju duhan (Heat-not-Burn HnB)
Ovi uređaji koriste jednokratne duhanske patrone koje zagrijava metalna oštrica. Temperatura duhanske patrone je kontrolirana, bez sagorijevanja, stvaranja vatre, pepela ili dima.
IQOS je jedini ovakav uređaj koji je američka Agencija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration - FDA) svrstala u duhanske proizvode modificiranog rizika (modified risk tobacco product - MRTP).
Agencija se saglasila sa naučnim studijama koje pokazuju da potpuni prelazak sa cigareta na IQOS sistem "smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama".
Nijedan proizvod sa duhanom i nikotinom nije bez rizika
Nema sumnje da nijedan duhanski proizvod nije bez rizika, ali postoji sve veći broj dokaza da su alternative manje štetan izbor od običnih cigareta.
Zagovornici koncepta smanjenja štete navode da bi zdravstveni stručnjaci prvenstveno, ali i regulatori i javnost i dalje trebali insistirati na prestanku konzumiranja duhana u bilo kom obliku. No, iako je ovaj savjet već dugo godina u praksi medicinskih stručnjaka, uvijek će postojati određeni broj pacijenata koji će nastaviti pušiti cigarete. U ovakvim slučajevima, duhanske alternative mogu pomoći u smanjenju štete nastale pušenjem.
(Vijesti.ba)