BANJALUKA - Preko javnih preduzeća u Republici Srpskoj prelamaju se politički, ekonomski i socijalni interesi i zbog toga ne treba da čudi to što je 67 javnih preduzeća prošle godine napravilo gubitak od 79 miliona KM.  Prema podacima Fiskalnog savjeta Republike Srpske, od 67 javnih preduzeća, samo su dva isplatila dividendu u budžet Republike Srpske, a devet najvećih gubitaša napravilo je gubitak od oko 66 miliona KM. Među kompanijama koje su imale najveće gubitke su one iz elektroenergetskog sektora. 

"Problem upravljanja javnim preduzećima je hroničan problem ovih prostora. Elektroprivreda će biti uspješnija ako povećamo cijenu struje, a zadržimo troškove. Da li je to opravdano? Ako povećamo cijenu struje i vode, a ne postoji socijalna karta, dosta ljudi će otići u siromaštvo", rekao je za "Nezavisne novine" Saša Stevanović, ekonomista. 

On ističe da su javna preduzeća do sada pokazala otpornost na promjene, ali da treba pokušavati i dalje dok se problem ne riješi ili dok nova generacija ne pronađe način. 

"Interesantno je posmatrati kako u ovom društvu postoje oni koji su uspješniji u javnom sektoru od onih koji su manje uspješni, da li postoji mehanizam koji nagrađuje jedne, a kažnjava druge. Na tim mehanizmima treba raditi, dobre prakse promovisati, na loše ukazati. Da li je rješenje da dobre menadžere prebacimo na mjesto loših ili da loše mijenjamo dobrim", rekao je Stevanović. 

Ono što posebno zabrinjava jeste da, recimo, preduzeća iz elektroenergetskog sektora, iako su monopolisti na tržištu, posluju negativno te da i one kompanije kao što su "Željeznice Republike Srpske" bilježe minus u poslovanju i pored izdašnih subvencija iz budžeta Republike Srpske.  Prema nezvaničnim informacijama, Vlada Republike Srpske pokušava da napravi novu koordinaciju nadzora nad javnim preduzećima i taj nadzor bi trebalo da bude u okviru Sekretarijata Vlade Republike Srpske, međutim postavlja se pitanje zbog čega se to radi ako takav nadzor već postoji u okviru Investiciono-razvojne banke. 

Kao i prethodnih godina, na listi deset najvećih gubitaša nalaze se "Elektrokrajina" Banjaluka, koja je u minusu 15,8 miliona KM, a odmah iza nje su "Željeznice Republike Srpske", koje su prošle godine napravile minus od 15 miliona KM. Treći na listi najvećih gubitaša je "Elektrobijeljina" sa minusom od 12,7 miliona KM, a slijede "HE na Drini" sa gubitkom od 11,9 miliona KM, dok "Elektrohercegovina" bilježi minus od 2,8 miliona KM. 

"Javna preduzeća u Republici Srpskoj su socijalne ustanove i to traje već godinama i trajaće sve dok ne počnu predstavljati ozbiljan problem u smislu kada bude trebalo vraćati dugove. Priča nije jednostavna, ali se nadam da ćemo kao društvo i kao Republika Srpska uspjeti da gomilanju gubitaka stanemo na kraj jer, na kraju, sve te dugove neko će morati da pokrije", rekao je za "Nezavisne novine" Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Palama. 

On ističe da je ranije bilo najava da će Vlada Republike Srpske formirati registar javnih preduzeća te da će se uvesti odgovornost direktora na način da oni koji posluju sa minusom budu smijenjeni.

"Ali, to je još sve na najavama", zaključio je Đogo. Nezavisne.com