Vjeverice imaju osobine ličnosti slične čovjeku, tvrdi se u novoj studiji Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu, za koju se navodi da je prvi naučni rad koji je dokumentovao "ličnost" tih životinja. Svako ko je posmatrao vjeverice kako sakupljaju i lupaju orahe ili lješnike mogao je da pretpostavi da su društvene i snalažljive životinje. Sada su istraživači životinja u Kaliforniji otkrili osobine ličnosti nalik ljudskim, i to baš kod vjeverica.
Studija je objavljena ovog mjeseca u časopisu Animal Behavior, a njeni autori tvrde da je to prvi istraživački rad koji je analizirao "ličnosti vjeverica" koje žive u zapadnom dijelu SAD i Kanadi.
Istraživanje je uključivalo niz naučnih testova na glodarima, kao što je posmatranje toga kako reaguju na sliku u ogledalu, ali i fizičko približavanje vjevericama u divljini.
Podaci prikupljeni tokom trogodišnjeg perioda doveli su analitičare do zaključka da su smjelije i aktivnije vjeverice pokrivale više terena i da su bile uspješnije u prikupljanju hrane nego one "stidljivije", manje aktivne.
Agresivnije vjeverice imale su i veći pristup predmetima, npr. kamenju, kojima mogu da se brane od predatora, otkrila je studija.
"Činjenica da vjeverice imaju ličnost možda ne izgleda iznenađujuće", navodi se u uvodu u studiju na veb-stranici Univerziteta u Dejvisu.
"Ali naučno područje istraživanja ličnost životinja relativno je mlado, kao i tvrdnje o uzročno-posljedičnim vezama", navode istraživači.
Na primjer, hrabrije, agresivnije vjeverice mogu da pronađu više hrane ili da brane veću teritoriju, međutim, njihovo rizično ponašanje može ih učiniti i ranjivijima i izloženijima rizicima.
Kampus Univerziteta u Dejvisu, dom je velikog broja običnih vjeverica koje se često viđaju na drveću, a tu su i druge vrste životinja.
Vodeći autor nove studije Džeklin Alajperti i njene kolege istraživači, koristili su i ovakvo okruženje za prikupljanje podataka, a inače se broj studija o ponašanju vjeverica stalno uvećava.
"Linija proračunatosti kod ličnosti životinje može biti posebno važno otkriće kada se predviđaju odgovori divljih životinja na nove uslove, poput promjena ili uništavanja staništa usljed ljudskih aktivnosti", rekla je Alajperti.
(RTS)