Priliv novca iz inostranstva u BiH u prva tri mjeseca ove godine je neznatno manji u odnosu na isti period prošle godine. Prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, doznake za prva tri mjeseca 2021. godine iznose 666,9 miliona KM, dok su prošle godine u prvom kvartalu 2020. godine iznosile 663,9 miliona KM. Dodali su da su 2019. godine, na godišnjem nivou, iz inostranstva u BiH stigle 2,95 milijardi KM. Vidljivo je da su doznake u prošloj godini na godišnjem nivou bile znatno niže nego u 2019. godini te je prošle godine u BiH stiglo 2,51 milijardi KM – naveli su u Centralnoj banci u BiH za Nezvisne novine.
Dodali su da se u prvom kvartalu ove godine ne zapaža dalje smanjenje te su doznake na približno istom nivou kao i u prvom kvartalu 2020. godine. Nadalje se, prema podacima Centralne banke BiH, navodi da su u 2015. godini ukupne doznake iz inostranstva iznosile 2,37 milijardi maraka, dok su 2016. godine iznosile 2,43 milijardi maraka. U 2017. godini doznake su iznosile 2,63 milijardi maraka, a 2018. godine 2,85 milijardi maraka.
Doznake po godinama
- 2015. 2,37 milijardi
- 2016. 2,43 milijardi
- 2017. 2,63 milijardi
- 2018. 2,85 milijardi
- 2019. 2,95 milijardi
- 2020. 2,51 milijarda
Prema navedenim podacima, primjetno je da je pojava virusa korona uticala na naše građane u dijaspori da šalju sve manje novca u rodnu grudu.
Kako su kazali u Centralnoj banci BiH za “Nezavisne”, oni ne raspolažu zvaničnim procjenama novčanih doznaka po zemljama, ali se može procijeniti da većina dolazi iz država u kojima je bh. dijaspora najbrojnija.
– To su zemlje zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike – kazali su u CB BiH.
Veliki pad zbog korone
Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, imamo pad direktnih doznaka iz inostranstva za 2020. godinu veći od pola milijarde KM.
– To je direktna posljedica Covida-19 u smislu da je recesija u zemljama inostranstva uvjetovala da naša dijaspora efektivno siromaši – rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.
Dodao je da bh. dijaspora često ima socijalnu ulogu u BiH, koju bi bilo poželjno transformisati.
– Dijaspora djeluje kao dio socijalne mreže u nedostatku socijalne države kod nas i kompenzuje ulogu iste – naveo je Čavalić.
Istakao je da bi bilo bolje da se pokuša izvršiti transformacija dijaspore da bude investiciona te da bi to moglo privući dodatne investicije iz inostranstva.
– Očekujem, prema iskustvima ranijih kriza, da će se krajem naredne, 2022. godine, podrška dijaspore uravnotežiti i vratiti na onu prije krize, jer će doći do povoljnih kretanja na inostranim tržištima i u tom smislu će dijaspora imati više raspoloživog dohotka kako bi održala kontakte ovdje i pružila svoju podršku – kazao je Čavalić.
Naveo je da evidentirani prilivi iz inostranstva kojima raspolaže Centralna banka BiH ne daju potpunu sliku. Vjerovatno imamo isto toliko, a možda i više neevidentiranih novčanih transfera, ali je sigurno i tu došlo do pada – zaključio je Čavalić. pressmedia.ba