Kako nastaviti normalan život u nenormalnim uslovima

Prizori Australije u plamenu bili su potresna slika kojom je započela godina. Nažalost, ubrzo se pokazalo ne i jedina prirodna katastrofa koja će obilježiti tekuću godinu. Spremnost čovječanstva da odgovori na prirodne katastrofe bila je obrnuto proporcionalna brzini širenja požara, i par mjeseci potom, širenja zaraze.

Dok se globalni lideri prepiru i prebacuju teret odgovornosti za razmjeru katastrofe u kojoj se nalazimo, obični ljudi su poslije prvobitnog šoka i nevjerice morali brzo naći modalitete preživljavanja, a sada već i svakodnevnog života u onome što se naziva fenomenom "nova normalnost". Slike sablasno pustih gradova preplavile su svijet, rafovi su se ubrzano praznili, ali internet pretraga izbacilaje u eter i visoko rangirale neke neke nove termine.Do prije samo par mjeseci izrazi i riječi poput komorbiditet, virulentnost, 0 pacijent i klaster, korišteni su rijetko ili samo u stručnoj terminologiji. Danas, oni su dio svakodnevnog govora, a i čuveni Oksfordski rječnik za samo par mjeseci unijeo je u svoju bazu nekoliko novih izraza nastalih tokom pandemije: kovid-19, samoizolacija, socijalno distanciranje i izravnati krivu.

Dok novi termini koji su za samo par nedjelja iz stručne prešli u kolokvijalnu upotrebu upozoravaju na opasnost, ova nova, realna opasnost od virusa, nije stavila katanac i na druge opasnosti i probleme. Domove za stara lica čuva vojska, hroničnim bolesnicima ograničeno je kretanje i fizička aktivnost, a nasilje u porodici bilježi porast u čitavom svijetu. Podaci iz Kine govore o čak tri puta većem broju prijava nasilja u porodici od početka epidemije, a slične informacije stižu i iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje telefonske linije za podrškužrtvama nasilja biljleže dva puta veći broj poziva.Preporučena socijalna distanca ne stavlja nažalost moratorij na socijalne probleme, pa su stoga institucije morale biti posebno kreativne kako bi zaštitile žrtve nasilja. Kao zemlja sa visokim stupnjem socijalne odgovornosti, najbrže je odreagirala Francuska, gdje je već na samom početku karantina ministar unutrašnjih poslova ove zemljeohrabrio žene da prijave nasilje i to tokom odlaska u kupovinu u apoteku, kao možda jedino mjesto gde će moći biti bez nadzora nasilnika. U ovom procesu razvijena je sigurnosna riječ i za žene koje dolaze u kupovinu u pratnji partnera, a koja će biti signal prodavcu ili farmaceutu da treba kontaktirati policijuza slučaj nasilja u porodici.

Kao što nije stavila moratorij na socijalne problem, pandemija nije stavila veto ni na profiterstvo i ilegalno bogaćenje. Određena kategorija robe postala je posebno poželjna, ali i sklona zloupotrebi. Istraživanja pokazuju da je prodaja rukavica, maski i dezificijenasa porasla za 817%, a velika potražanja dodatno je probudila u nekima želju za brzom zaradom. Tako je na cijene maski koje su u decembru bile simolične, u proteklom mjesecu u susednoj Hrvatskoj,marža podignuta za čak 595%, dok su na ilegalnom tržitu kružile i one čiji je kvalitet bio upitan.

S druge strane, opala je prodaja klasičnih cigareta, što nažalost nije posljedica apela da se prestane sa pušenjem, već prelivanja trgovine u ilegalne tokove. Paradoksalno, ali samo za posljednjih mjesec dana na domaćem tržištu prodaja tuba skočila je za 30%, a uzročno posljedično i ilegalnog, rezanog duhana, kojima se iste pune. Iako prodaja ove vrste duhana raste, on zapravo zbog nekontroliranih uvjeta u kojima se proizvodi, količine štetnih materija, pesticida, amonijaka, pa čak i životinjskih fekalija u njemu, brzo dovodi do hroničnog trovanja i znatno štetnije utiče na organizam čak i od legalnih, u kontroliranim uvjetima proizvedenih cigareta.

Slična je situacija i sa garderobom i hranom za djecu, koja je nekada i pod oznakom certificiranih proizvođača zapravo iz sivih tokova, i vrlo često prepuna ilegalnih bojai hemikalija tako da kontakt s tim proizvodima ponekad može dovesti do ozbiljnih alergijskih reakcija.

Izmijenje životne okolonosti nisu promijenile stare navike, samo su im dale novi oblik i prostor. Iako su mjere opreza podignute na najviši nivo,  rizik je i dalje isti, ako ne i veći, a samo staloženost i briga o sebi mogu biti najbolja zaštita od pošati virusa, ali i svih drugih problema koji nisu novom pandemijom nestali.       (Vijesti.ba)