Čovječanstvo bi moglo da nestane do kraja 21. vijeka ukoliko ne nađe zamjenu za istrošeni kapitalistički sistem, 

koji je modernizovao svijet, ali ga sada uništava, upozoravaju futuristi.

S obzirom na to da je čovječanstvo suočeno sa prijetnjom nestanka, čini se da je došao kraj surovom kapitalizmu koji iskorištava biosferu, te da bi ga trebalo zamijeniti nekim drugim, složenijim sistemom, navodi portal "Big think"

Kapitalizam ima svoje pozitivne i negativne strane pa, iako je pomogao da se milijarde ljudi širom svijeta izdigne iz siromaštva, dolazi vrijeme kada će revolucionarne promjene učiniti takav sistem zastarjelim.

Jedan od razloga koji zahtijeva brzu promjenu jesu tehnološke promjene zbog kojih će veliki broj radnih mjesta postati suvišan u sljedećih 25 godina. Trenutno su u razvijenim zemljama porodice srednje i radničke klase u materijalnoj stagnaciji.

U SAD je 15 posto populacije ispod granice siromaštva - ako se u to uključe i djeca mlađa od 18 godina, postotak se penje na čak 20 posto. Istovremeno, sva dostignuća u posljednjih nekoliko decenija bila su od koristi tek za jedan posto onih koji najviše zarađuju.

Deset posto svih životinja i biljaka nestaće sa Zemlje do 2050. godine, tvrde biolozi sa Univerziteta Leeds u Velikoj Britaniji, što je više od milion vrsta?! Za to su krivi ljudski postupci koji dovode do efekta poznatog kao - antropogeni klimatski poremećaj.

Nestat će velike kornjače, nosorozi, slonovi, gotovo sve velike grabljivice...

Krčenje šuma, infrastrukturni projekti, pretjerani ribolov, komercijalna poljoprivreda i široka upotreba fosilnih goriva zajedno uzrokuju stopu izumiranja hiljadu puta brže od svih ostalih događaja u posljednjih 65 miliona godina.

Samo prekomjerni ribolov "izbrisaće" komercijalni ribolov do 2050. godine, jer se morska okolina više neće moći obnoviti. Niko ne zna kako će to uticati na svjetske eko-sisteme i ljudsku populaciju.

Tri milijarde ljudi u svijetu danas zavisi od riba kao dijela njihove prehrane, navodi "Big tink" stavove naučnika i futurologa.

Do sredine 21. vijeka doći će do enormnog srasta gradske populacije, što će dovesti do prenaseljenosti, većeg širenja zaraznih bolesti i većeg opterećenja vodovodnih mreža i zdravstvenih službi.

Nivo mora raste 25 posto brže nego što je predviđeno devedesetih godina 20. vijeka, pri čemu većina ljudi na svijetu živi uz obalu ili rijeke. Nacionalna uprava za okeane i atmosferu upozorava da će američki obalni gradovi biti svakodnevno suočeni sa poplavama do 2050. godine.

Sredinom vijeka, 9,7 milijardi ljudi živjeće u područjima koja će biti pogođena, više il manje, nestašicom vode. Nedostatak vode za navodnjavanje usjeva mogao bi takođe da ugrozi globalno snabdijevanje hranom.

Proizvodnja hrane biće smanjena za dva odsto na globalnom nivou do 2050. godine, a prinosi poput kukuruza, pšenice i prosa pašće za deset posto, navode stručnjaci.

Frenk Fener sa australijskog Nacionalnog univerziteta, uzimajući u obzir sve te podatke, predviđa da će čovječanstvo izumrijeti do kraja vijeka.

Fener je profesor emeritus mikrobiologije, poznat po tome što pomaže u rješavanju problema malih boginja. On vjeruje da je propadanje čovječanstva - nepovratno.

Kao poučan primjer Fener navodi nestanak stanovnika Uskršnjeg ostrva. Zbog naglog rasta broja stanovnika iskorišteni su resursi ostrva, nakon čega je tamošnja civilizacija bila neodrživa, prenose naučni portali.

Kao moguće rješenje i pokušaj spasa, naučnici navode uvođenje "zajedničkog vlasništva" i "zadruga".

Sedamdeset odsto javne berze danas je u vlasništvu upravnika fondova i finansijskih institucija koje nemaju udjela u područjima u kojima firme posluju.

Kad bi korporacije ili njihov kapital dospjeli u ruke dioničara koji žive tamo gdje te firme posluju, sposobnosti tih preduzeća da iskorištavaju okolinu bila bi ograničena, navode stručnjaci, uz napomenu da ta mjera neće biti dovoljna za početak spasa čovječanstva i promjenu istrošenog kapitalizma.


(Vijesti.ba)