BANJALUKA - Odbor direktora Svjetske banke odborio je projekat vrijedan 90 miliona
dolara u prvoj fazi, koji se odnosi na smanjenje vremena i troškova trgovine na zapadnom Balkanu, gdje se trenutno na granicama između šest država godišnje izgubi 26 miliona sati."Čekanja na graničnim prelazima na zapadnom Balkanu su pet puta duža nego u mnogim zemljama Evropske unije i kamioni godišnje provedu oko 26 miliona sati na graničnim prelazima u regiji - to je skoro 3.000 godina", rekla je Linda van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.Prema nekim informacijama, prosječno čekanje na granicima između šest zemalja zapadnog Balkana iznosi oko 11 sati.
Inače, kompletan projekat, koji ima za cilj da smanji troškove trgovine na zapadnom Balkanu, vrijedan je 140 miliona dolara i biće sproveden u nekoliko faza. U ovoj prvoj fazi, koja će trajati do 2025. godine i koštati 90 miliona dolara, nema Bosne i Hercegovine i odnosi se na Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Albaniju, gdje je, prema ocjeni Svjetske banke, najgora situacija kada su u pitanju čekanja na granicama.
"Radimo i mi na tome. Jedna od prioritetnih tema sastanka s evropskom komesarkom za transport Violetom Bulc bila je upravo čekanje i zastoj na granicama zapadnog Balkana i to je jedno od prioritetnih pitanja Evropske komisije. Bez ikakve potrebe se gubi vrijeme, koje je nenadoknadivo, i ako uzmemo u obzir da u Evropi nema te vrste čekanja na grancima i carinama i nema dodatnih troškova, onda nam je jasno gdje smo mi sada kada je u pitanju konkurentnost i sve ostalo", rekao je za "Nezavisne" Igor Pejić, sekretar Ministarstva transporta i komunikacija BiH.
Prema nezvaničnim informacijama, uskoro se, pored napora Svjetske banke, mogu očekivati i neke aktivnosti Evropske komisije u smjeru smanjenja čekanja na granicama, posebno nakon formiranja novog sastava Evropske komisije krajem ove godine. Prošle godine unutar BiH rađene su određene analize na temu čekanja na granicama, a sve u smjeru da se kretanje robe olakša uvođenjem "nacionalnog" jednošalterskog sistema i to na način da se uvežu ključne agencije kako bi sami vozači izbjegli šetanja od carine, preko raznih inspekcija do špeditera...
"Iako zapadni Balkan može izvoziti u Evropsku uniju bez carina, samo 10-20 procenata firmi iz regije su izvoznici. Sprovođenje procedura, uključujući inspekciju i carinu te vrijeme provedeno na granicima i prelazima, smanjuju efikasnost, povećavaju troškove i otežavaju trgovinu. U Albaniji, recimo, 87 procenata domaćih firmi svu svoju proizvodnju prodaje na domaćem tržištu, 10 procenata izvozi u EU, a samo tri odsto prodaje ostalim firmama zapadnog Balkana. Cilj ovog projekta je povećanje regionalne trgovine smanjenjem netarifnih mjera, vremena potrebnog za carinjenje robe i ukupnih troškova trgovine", navode u Svjetskoj banci i dodaju da je predviđeno da se realizacijom projekta godišnje smanje troškovi uvoza i izvoza za preko 10 odsto.
O bespotrebnim čekanjima na granici nedavno je bilo riječi i među privrednicima, koji su tu temu otvorili na "Kopaonik biznis forumu", gdje je zaključeno da se nešto mora mijenjati. Takođe, zaključeno je i da je Sporazum o slobodnoj trgovini - CEFTA klinički mrtav te da pod okriljem Evropske unije treba da nastane neki novi sporazum koji bi ubrzao trgovinu. Nezavisne