.

 

 

 

 

 


.

Finansijski trošak upotrebe duvanskih proizvoda u BiH kreće se oko 900 miliona KM godišnje, 

uključujući direktne i indirektne troškove zdravstvenog sektora, te troškove gubitka produktivnosti zbog invaliditeta i prerane smrti. U ovoj državi svake godine od posljedica pušenja život izgubi oko 9.000 ljudi, što znači da zbog štetnosti duvanskog dima dnevno u prosjeku umre 25 građana. Procjenjuje se da je među njima 900 pasivnih pušača, uključujući i djecu, izloženih dimu pravih pušača oko njih i na javnim mjestima, navodi se u saopštenju Svjetske banke u BiH.
 
– Ako se ništa ne preduzme, u naredne dvije decenije 180.000 ljudi u BiH umrijeće prerano od bolesti koje su posljedica konzumiranja duvana. Gubitak života ima veliki uticaj na porodice, zajednice i zemlju u cjelini, a troškovi liječenja bolesti povezanih sa pušenjem predstavljaju veliki teret za cijelo društvo – navodi se u izvJeštaju. Zbog izuzetno poražavajućih statistika, ambasade i međunarodne organizacije u BiH, njih 14, obavezale su se da će podržati stvaranje okruženja bez duvanskog dima. Statistika pokazuje da stanovnici BiH godišnje ispuše više od 265 miliona paklica cigareta, ukupne vrijednosti čak 1,1 milijardu KM. To, praktično, znači da na ovaj porok tokom jednog dana skršimo čak tri miliona KM, odnosno da svakog dana ispušimo 728.200 kutija uvoznih ili cigareta koje su proizvedene u BiH. Ranije istraživanje Instituta za javno zdravstvo RS pokazalo je da je u Srpskoj na radnom mjestu duvanskom dimu bilo izloženo više od polovine odraslog stanovništva, a na javnom mjestu 80,7 odsto odraslog stanovništva.
 
– Manje je poznato da, pored aktivnog pušenja, štetne posljedice za zdravlje ima i pasivno pušenje, odnosno izloženost duvanskom dimu. U njemu se nalazi preko 4.000 štetnih hemijskih supstanci od kojih su mnoge toksične, a preko 50 je kancerogeno. Nepušači koji su svakodnevno izloženi duvanskom dimu imaju gotovo isti rizik za obolijevanje kao i pušači – rekla je specijalista socijalne medicine u IJZ Stela Stojisavljević.
Nacionalni koordinator za kontrolu duvana RS Darko Marković nedavno je izjavio da je pušenje bolest zavisnosti koja u međunarodnoj klasifikaciji bolesti ima svoju šifru F17 – duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom duvana.Naglasio je da nikotin iz cigareta ima ista svojstva na mozak kao droga heroin, te da je dobro bilo kada bar pokušati ostaviti pušenje.
 
– Prestankom pušenja organizam se čisti i obnavlja, i već nakon pola godine čovjek osjeća poboljšanje. Da bi se organizam kompletno očistio, potrebno je 12 godina, što pokazuje koliko je pušenje štetno – naglasio je Marković.Ljekari upozoravaju da duvan izaziva čak 25 vrsta bolesti – rak pluća, glasnih žica, jednjaka, želuca, mokraćno-polnih organa i ostavlja svoj dubok patološki trag na srcu, krvnim sudovima, mozgu, endokrinim žlijezdama…Jasno je da pušenje predstavlja ozbiljan zdravstveni, ekonomski, socijalni i finansijski problem, a procenat smrtnosti povezanih sa duvanom u BiH spada među najveće u svijetu.Džamal Rigolini, vođa Projekta smanjenja faktora zdravstvenih rizika u BiH, saopštio je da će usvajanje i sprovođenje zakonodavstva, s ciljem zaštite građana od pasivnog pušenja, dovesti do značajnog pozitivnog efekta na zdravlje stanovništva.
 
A djelotvorne mjere zaštite od izlaganja duvanskom dimu, kako  predviđa Okvirna konvencija o kontroli duvana Svjetske zdravstvene organizacije, zahtijevaju potpunu eliminaciju duvanskog dima iz javnih zatvorenih prostora, da bi se stvorilo okruženje koje je stoprocentno bez duvanskog dima. To je jedini način da se ljudi zaštite od izloženosti duvanskom dimu, dok je pitanje njegove kontrole posebno značajno za zaštitu djece u BiH. Prema podacima Svjetske banke čak 85 odsto djece je svakodnevno izloženo pasivnom pušenju.Puše i zdravstveni radnici
 
Anketa koja je sprovedena u osam najvećih domova zdravlja u RS,  a kojom je obuhvaćeno 314 zdravstvenih radnika iz službi porodične medicine, pokazala je da među medicinarima ima 22,7 odsto  svakodnevnih i osam odsto povremenih pušača. Najveći procenat, njih 28,1 odsto, puši dve do tri decenije, dok 27,1 odsto ima 30 i više godina pušačkog staža. Ovo je dokaz da se, u pogledu neprihvatanja činjenice da su zavisnici i nemogućnosti da ostave ovaj porok, zdravstveni radnici ne razlikuju od ostalih pušača. Da bi prevladali zavisnost, najvećem broju pušača potrebna je stručna pomoć u vidu savjetovanja o izazovima prestanka pušenja i zamjenskoj nikotinskoj terapiji. (IZVOR: Srpskainfo)