Gazirana pića predstavljaju izvor „praznih” kalorija.

Dobro je poznato da se pretjerani unos ovih tvari povezuje s povećanim rizikom za razvoj brojnih hkroničnih bolesti. Takvi napitci nerijetko sadrže i sintetske aditive poput konzervansa i boja. Za njih postoje dokazi kako u djece uzrokuju i pojačanu hiperaktivnost. Koliko gaziranih pića djeca smiju piti na dan?

Unos šećera

Naučnici se slažu da djeca ne bi trebala unositi više od 10% energije porijeklom iz dodanih šećera. To bi značilo da dijete u dobi 4 do 8 godina kojem dnevno treba 1.600 kcal ne bi trebalo unijeti više od 130 kcal iz šećera. To su 32 grama ili 6 kašičica. Za poređenje, samo jedna velika čaša popularnog gaziranog napitka tamne boje, sadrži čak 39,2 grama ili skoro 8 kašičica šećera. Nove preporuke Svjetske zdravstvene organizacije još su strožije. Ograničavaju unos šećera na ne više od 5% ukupnog unosa energije.

Poražavajuća je činjenica da djeca danas piju otprilike 30 puta više gaziranih pića nego 1950. godine. Studija koju je provelo Američko udruženje za bolesti srca pokazala je da djeca u dobi 1 do 3 godine obično konzumiraju 12 kašičica šećera dnevno (60 g) kroz razne napitke, poslastice i industrijski prerađene proizvode. Djeca u dobi 4 do 8 godina unose prosječno 21 kašičicu šećera dnevno. Adolescenti u dobi 14 do 18 godina unose 34 kašičice.

To ukazuje da djeca i adolescenti unose tri puta više šećera od preporučene granice unosa.

Koje su posljedice

Najpoznatiji problem koji donosi prekomjerni unos šećera kod djece zasigurno je prekomjerna tjelesna masa i pretilost. Suočeni smo sa sve većom učestalošću pretilosti u djece.

Međutim, i neke druge bolesti, kao što su dijabetes, masna jetra, osteoporoza, dislipidemija te karijes povezuju se s dugoročno prekomjernim unosom određenih vrsta šećera kod djece. Osim toga, prema novom istraživanju čiju su rezultati prošle godine objavljeni u znanstvenom časopisu Nutrients, konzumacija napitaka zaslađenih šećerom povezana je i s lošijom izvršnom funkcijom kod djece. Izvršna funkcija predstavlja zajednički naziv za niz međusobno povezanih kognitivnih procesa (planiranje, vremenska organizacija ponašanja, anticipacija cilja, započinjanje aktivnosti, nadgledanje aktivnosti, sposobnost inhibiranja ili odgađanja odgovora, evaluacija odgovora, kognitivna fleksibilnost) potrebnih za svrhovito, prema cilju usmjereno ponašanje koje se značajno razvija u dobi od 6 do 10 godina. 

U istraživanju je učestvovalo 6387 djece u dobi od 6 do 12 godina. Rezultati su pokazali da djeca su koja su pila zaslađene napitke 2 ili više puta sedmično imala veći rizicima od teškoća u izvršnoj funkciji. Poređeni su s djecom koja nisu konzumirala zaslađene napitke.  Stoga, ako bismo morali izabrati samo jednu vrstu pića koju djeci treba ograničiti, to bi zasigurno bila gazirana pića.  bhdoktor.ba