.

 

 

 

 

 


.

Kada se pronađe uzrok stresa, lako se rješava situacija sa nesanicom. 

Stres je jedan od najvećih problema današnjice. Telo šalje signale i pokazuje da nešto nije kako treba, ali nije svako u stanju da te signale prepozna. Potrebno je poznavati mehanizme koji jesu individualni, ali se i ponavljaju po, nekom nepisanom pravilu, osobama različitog pola i uzrasta.

Neki od simptoma stresa se prepoznaju odmah, a za neke se vjerovatno treba malo i zamisliti. Nisu svi očigledni, pošto su ponekad i neke neprepoznatljive stvari povezane sa stresom.

Slab imunitet i neotpornost na prehlade

Iako na prvi pogled nepovezive, stres i imunitet imaju zajedničku stvar - timus. Za one koji nisu upućeni, timus je grudna žlijezda. Nalazi se iza grudne kosti. Kada je osoba pod stresom, onda dolazi do disbalansa imunih ćelija, zapravo vrste bijelih krvnih zrnaca, koji štite od prehlade, a sazrijevaju upravo u timusu.

Pored ovih imunoloških ćelija, u grudnoj žlijezdi se proizvode i neki hormoni, tačnije timulin i timozin. Oni također regulišu proizvodnju maloprije pomenutih imunoloških ćelija. Imaju, naravno, i neke druge uloge, ali ova je važna za činjenicu da su ljudi ponekad bolešljivi u dužem vremenskom periodu, a da nisu ni svjesni kako stres koordinira procesima razboljevanja. Najčešće se loš imunitet povezuje sa lošom ishranom i nedostatkom vitamina, u čemu ima istine. Samo je i stres ovde jedan od većih okidača i uvijek ga treba uzeti u obzir.

Opadanje kose

Možda se u posljednje vrijeme malo češće stres povezuje sa opadanjem kose. Jako opadanje kose može biti uzrokovano mnogim faktorima, ali je obavezno u sve to upleten i stres. Ako se opadanje kose tiče samo stresa, potpada pod autoimune bolesti i zove se alopecia areata.

I ovde su umiješana bijela krvna zrnca koja uslijed stresa organizma napadaju folikul dlake. Ponekad se može desiti da opadne više od 50% kose na ovaj način, što umije da bude izuzetno i dodatno stresno za svakog čovjeka. Treba potražiti stručnu pomoć sa te, psihičke strane.

Naravno, smanjenjem razine stresa i usvajanjem načina kako da se sa njim osoba izbori, kao i korištenjem odgovarajuće kozmetike, stvari se daju popraviti u brzom vremenskom periodu.

Povraćanje

Iako se povezuje sa trovanjem i virusima, zapravo stres može biti okidač i za povraćanje koje traje duže. Nazivaju ga cikličnim povraćanjem jer se manifestuje gotovo konstantnom mučninom, koja najčešće preraste u povraćanje, ali i ne mora, može ostati na tome.

Gađenje i mučnina imaju veze sa želucem, koji uslijed stresa pojačano luči kiselinu. Ta kiselina izaziva gorušicu, a ona udružena sa bilo kojom hranom ili pićem donosi već opisana stanja. Povraćanjem se gubi veliki broj elektrolita i zato se on mora nadoknaditi putem unosa veće količine tečnosti. Naravno, uzročnike stresa treba pronaći i eliminisati.

Bolovi u grudima

Kada se kaže bolovi u grudima, pomisli se na mnoge ozbiljne stvari, poput problema sa srcem, anginu pektoris, infarkt miokarda, perikarditis, čak i na plućnu emboliju. Naravno, podrazumijevaju se bolovi koji su učestali i jačeg intenziteta.
Moguće je da neki od prethodno navedenih problema uzrokuje bol. Ipak, ako su provjerene sve ove stvari i ispostavi se da su u redu, a bol i dalje postoji, onda će i svaki ljekar potvrditi da se radi o stresu.

Konstantan stres koji traje duže vrijeme, može izazvati bol u grudima, ali i neke probleme sa srcem, ako ne prestane u kraćem roku.

Nesanica

Stres utiče na kvalitet spavanja, tako da je nesanica jedan od predvidivijih simptoma. Uglavnom se manifestuje kao dovoljnost kratkog sna, koji se uglavnom realizuje u jutarnjim časovima, pred zoru. Rjeđe je to nemogućnost spavanja koja traje i po nekoliko dana.

Može se riješiti tabletama za spavanje, ali sa njima treba biti oprezan i ne uzimati ih bez nadzora ljekara. Jedan od načina je oslobađanje stresa putem fizičke aktivnosti jer je umor jedan od najboljih lijekova za spavanje. Naravno, kada se pronađe uzrok stresa, lako se rješava situacija sa nesanicom.

Problem koncentracije i pamćenja

U ovom segmentu je važan dio mozga poznat kao hipokampus. Nalazi se u srednjem dijelu slijepoočnog režnja mozga i zadužen je za formiranje dugoročne memorije i za moždane klasifikacije. Uklanjanjem jednog režnja dolazi do amnezije, a uklanjanjem oba režnja hipokampusa, dolazi do anterogradne amnezije, odnosno, nemogućnosti pamćenja novih stvari.

Stres utiče na hipokampus tako da smanjuje njegove kapacitete. Dolazi do selektivne amnezije. Mozak pamti veći dio informacija, ali se može desiti da mu neke važne promaknu. Smanjenjem razine stresa, ove se performanse popravljaju. Dok do toga ne dođe, zapisivanje važnih informacija bi bio dobar način rješavanja problema.

Stručan savjet je bitan

Naravno da se nijedan od prethodno navedenih problema ne može bez ikakve provjere pripisivati odmah stresu. Svi oni mogu se javiti uslijed nekih drugih faktora. Kosa može da opada i uslijed pogrešne nege, pa zato nije loše da prije samoprocjene saznate sve o kosi.

Imunitet može biti narušen i iz nekih drugih razloga, kao što su neke ozbiljnije bolesti, zato bi u ovom slučaju bilo neodgovorno samo prepisati stvari stresu i ne posjetiti ljekara.

Učestale mučnine i povraćanje mogu biti posljedica nekog stomačnog problema, a zapravo nije rijetko da budu i simptom trudnoće. Ovo drugo se ipak u kraćem roku konstatuje kao uzrok, jer postane očigledno.

Nesanica i problemi koncentracije i pamćenja možda zahtijevaju da se posavjetujete sa psihologom ili psihijatrom ili promjenu nekih životnih navika, kao što je recimo previše vremena ispred ekrana telefona

Da, stres je sveprisutan, ali izvor problema treba detektovati pravilno - u konsultaciji sa stručnim licem.    (B92)  (SB)