.

 

 

 

 

 


.

Opasni organski sastavi koji postoje u ovoj biljci izazivaju opekotine čak i kada su razblaženi kišnicom. 
Radiolog Nikol Striklend otišla je na odmor na karipsko ostrvo Tobago, tropski raj bogat idiličnim pješčanim plažama. Prvog jutra svog boravka, tražila je školjke i korale u bijelom pijesku, ali ubrzo se njen odmor pretvorio u pakao. Šetajući među kokosima i mangom na plaži, Nikol i njen prijatelj naišli su na mirisno zeleno voće slično divljim jabukama. Oboje su nepromišljeno odlučili da probaju voće. Poslije trenutka uživanja u slatkom ukusu, grla su počela da im gore, a uskoro su jedva mogli da gutaju.
 
Voće o kojem je riječ raste na drvetu iz porodice mlječikovki (Hippomane mancinella), koje se ponekad naziva i „jabuka smrti“ ili „otrovna guava“. Raste u tropskim predjelima na jugu Sjeverne Amerike kao i u srednjoj Americi, Karibima i sjevernim dijelovima Južne Amerike, piše Science Alert. Biljku na španskom zovu „arbol de la muerte“, što doslovno znači „drvo smrti“. Prema Ginisovoj knjizi rekorda, ovo drvo je zapravo najopasnije drvo na svijetu. Jak otrov izaziva teške opekotine   Kako je objasnio Institut za prehrambene i poljoprivredne nauke s Floride, svi njegovi dijelovi su ekstremno otrovni, a „interakcija s bilo kojim dijelom ovog drveta ili gutanje mogu biti smrtonosni“. Otrov u ovom drvetu toliko je jak da se ne preporučuje ni stajati ispod njega tokom kiše: organski sastav koji sadrži, čak i razblažen s kišnicom, može izazvati teške opekotine.
 
S obzirom na to koliko su otrovna, pojedina stabla su u nekim teritorijima prekrivena crvenim krstovima ili jasnim natpisima upozorenja kako se oni koji nisu upućeni u nevjerovatna svojstva ovog drveta ne bi previše približili biljci. Ovo drvo veoma je važno u lokalnim ekosistemima u kojima živi i smatra se jednim od glavnih na liniji odbrane od erozije na plažama srednje Amerike. Do danas je zabilježeno mnogo povreda oka, privremenog slijepila, upale uslijed udisanja nekog dijela biljke, kao i smrtnih slučajeva, prenosi portal Kliks. Karipski stolari, međutim, koriste ovo drvo već vijekovima, jer su uspjeli da otkriju tajnu preciznog uklanjanja otrova sušenjem drveta na suncu. Nikol Striklend i njen prijatelj, srećom, nisu nastradali nakon što su probali plod ovog drveta, jer su zagrizli veoma male komade ovog otrovnog voća.  nezavisne.com