.

 

 

 

 

 


.

Život bez razvijene vještine čitanja i javnog govora je nezamisliv.

Čitanje razvija maštu, potiče kreativnost, pomaže u rješavanju problema, obogaćuje rječnik i svakodnevni život. Čitalačke kompetencije su nužnost, zabava i mentalni trening za svako dijete.  Kazala je to za Fenu autorica i voditeljica Projekta ‘Škola lijepog čitanja’ za Hrvatsku Adrijana Škandro naglašavajući da je, posljednjih godina zbog zatvorenog prostora, manjka socijalne komunikacije i korištenja mobitela, znatno povećan broj djece sa oslabljenim komunikacijskim i čitalačkim vještinama.

- Manjak samopouzdanja i misao "nisam dovoljno dobar/dobra" dovodi do sve većeg broja djece koja razvijaju negativna emocionalna stanja koja vode do nervoze, grickanja noktiju, anksioznosti, socijalnog povlačenja pa čak i samoozljeđivanja kao načina na koji posljednjih godina izražavaju svoje "neuspjehe". Svake godine podiže se dobna granica djece koja nisu naučila čitati sa razumijevanjem i teško uče školsko gradivo, gube samopouzdanje, emocionalno su osjetljivi, poniženi od vršnjaka, rodbine i učitelja. Zaista tužan, ali istinit podatak - kazala je. Napominje da, prema podatku UNICEF-a, 471 milion djece u svijetu osnovnoškolskog uzrasta ne vlada vještinom čitanja.

- Zamislite svijet u kojemu smo izgubili vokabular, ne razgovaramo, dopisujemo se (skraćenicama) iako sjedimo za istim stolom. Naša djeca hitno trebaju pomoć. Treba ih neprestano slušati, razgovarati, primjećivati i ono najvažnije smanjiti očekivanja koja u materijalističkom svijetu stvaraju previsoke ciljeve za naše najmlađe. Čitanje je temelj za zdrav mentalni i emocionalni razvoj svakog pojedinca. Dijete koje ne voli knjige, jest dijete koje nije naučilo čitati sa razumijevanjem - naglasila je. ‘Škola lijepog čitanja’, programom odobrenim od Ministarstva znanosti i obrazovanja i agencije za odgoj i obrazovanje Hrvatske, ima za cilj naučiti djecu najvažnijoj životnoj vještini, čitanju.

- U osmogodišnjem radu sa djecom različitih potreba i stanja, sa poteškoćama u čitanju ili pak sjajnih čitača koje smo naučili dubinsko i interpretativno čitanje i koji su posuđivali svoje glasove za reklame, radijske emisije ili animirane filmove, uvidjeli smo da se svake godine povećava broj starije osnovnoškolske djece koja imaju velike poteškoće sa učenjem gradiva jer nisu naučili čitati s razumijevanjem. Zamislite količinu i razinu stresa koje dijete prolazi kroz obrazovanje, nemajući najvažniji alat za rast i razvoj - istaknula je.

Za metodologiju rada Škandro kaže da je jedinstvena u ovom dijelu Europe i kao takva prepoznata od struke, roditelja i učitelja te djece. Program se pokazao izuzetno uspješnim kod djece sa poteškoćama u čitanju, disleksijom te poremećajem pažnje i koncentracije. Radionice čitanja odvijaju se u poticajnim i malim grupama, naglasak je na individualnom pristupu svakom djetetu i njegovim potrebama.

- U Hrvatskoj i dijaspori više od tri hiljade polaznika naučilo je čitati, prepričavati, prezentirati, učiti školsko gradivo s lakoćom i javno govoriti. Vodili su dječje festivale, koncerte i snimali dječje medijske sadržaje. Među djecom, koja su sudjelovala, bilo je i onih koji su isprva došli u našu školicu s disleksijom ili nekom drugom poteškoćom u čitanju - kazala je. Kako kaže Škandro, ‘Škola lijepog čitanja’ je program koji će olakšati i uljepšati život svakom djetetu. Kroz godinu održavaju se online radionice da bi mogli doći do onih kojima je potrebna njihova pomoć, bez obzira na mjesto stanovanja.

- Individualne radionice su u potpunosti prilagođene potrebama djeteta i ponekad, u samo 20 sati radionica, ostvarujemo znatan čitalački napredak i sjajne školske rezultate. Na grupnim radionicama sudjeluje najviše petero djece sličnih ili istih čitalačkih vještina, napredak je u obje varijante primjetan i pohvalan. Licencirani edukatori uvijek brinu da svako dijete od nas ode što prije, sigurno u sebe, noseći vještinu i tehniku čitanja kroz život, bez obzira na buduće zanimanje - naglasila je. Kako pojašnjava Škandro, za vrijeme zimskih i ljetnih praznika druže se, vrijeme provode na planinama, uz rijeke ili na moru igrajući se i učeći.

- Kampovi su ono što djeci najviše treba. Igra, prijatelji, rekreacija, život bez mobitela, razgovori i zabava. Programski smo obuhvatili sve glavne potrebe za zdrav i sretan emocionalni razvoj djeteta u vrijeme trajanja kampa. U Hrvatskoj generacije djece odrastaju sa nama, nižu uspjehe i još dolaze na kako oni kažu, kampove ljubavi, radosti i sreće koji su im promijenili život. Nama je najveća nagrada i potvrda da smo stvorili program koji uvelike stvara generacije sretne djece, naše čitače - istaknula je. Prema njenim riječima, novinarske i audio radionice su spoj pisanja, čitanja i digitalnih alata, koristeći sadržaje koji su sami kreirali jer zabavni sadržaji potiču kreativnost, maštu i vizualizaciju.

- Snimanje dječjih medijskih sadržaja pozitivno utječe na rast samopouzdanja, interpretaciju i dubinsko čitanje stoga ih koristimo na kampovima i u suradnji sa medijskim kućama objavljujemo - naglasila je. Nakon petnaestogodišnjeg rada u medijima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, autorica i voditeljica projekta za Hrvatsku Adrijana Škandro ostvarila je zavidnu suradnju sa kolegama iz BiH jer, kako je kazala, uz prepoznavanje dobrobiti i kvalitete Programa, postoji problem u čitanju kod djece osnovnoškolskog uzrasta iz BiH te je potreba bila neupitna.

- Licencirani edukatori BiH su dugogodišnji radijski voditelji, spikeri i glumci na što smo ponosni. Voditeljica projekta za BiH je Vedada Šećerbajtarević, novinarka i spikerica koja je od septembra, otkako smo započeli rad s djecom iz BiH, naučila na desetke djece najvažnijoj životnoj vještini. Ove godine pripremili smo, od 23. do 28. januara 2023. godine , bajkoviti zimski kamp u Ajdinovićima, koji ima za cilj naučiti i usrećiti djecu za vrijeme zimskih praznika - naglasila je, uz napomenu da je više informacija o tome dostupno na www.slc.ba

- S obzirom na potrebu djece za našim programom i radionicama, težimo tomu da svako dijete ima pravo naučiti propušteno održavajući naše radionice u osnovnim školama, u suradnji sa ministarstvima obrazovanja i educirajući učitelje da bi sami mogli provoditi program kao dodatnu nastavu iz maternjeg jezika. U Hrvatskoj je takva suradnja već ostvarena - naglasila je u razgovoru za Fenu autorica i voditeljica Projekta ‘Škola lijepog čitanja’, za Hrvatsku Adrijana Škandro.  Projektom ‘Škola lijepog čitanja’, tokom zimskog kampa, razvijaju se vještine čitanja kod djece. Cilj je da savladaju vještinu čitanja s razumijevanjem, tehniku disanja i dikciju. Čitanje s razumijevanjem, kojem posvećuju jednaku pažnju kao i interpretacijskom čitanju, doprinosi razvijanju dječje mašte, kreativnosti i humora. Zvuk je sastavni dio njihovog programa. Audio radionice su pažljivo osmišljene da bi djeca u potpunosti doživjela fenomen snimanja i slušanja svojih glasova što će im dati drukčiju percepciju čitanja. (Vijesti.ba / FENA)