Brexit će se dogoditi u petak u ponoć, 1.317 dana nakon što su Britanci odlučili napustiti Evropsku uniju, prenose agencije,
te se postavlja pitanje šta će se promijeniti 1. februara? Svakodnevna trgovinska razmjena između Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije nastavit će se kao i prije sve do kraja 2020. Tokom tog prijelaznog perioda od 11 mjeseci, London i Bruxelles trebali bi se dogovoriti kakvi će biti njihovi budući odnosi.
Ako se ne dogovore, trgovina s Britanijom odvijat će se po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dok se ne postigne dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, što bi zapravo bio "tvrdi" Brexit.
London do 1. jula može zatražiti produženje prijelaznog perioda za godinu ili dvije, no britanski premijer Boris Johnson je rekao da to ne želi.
Evropska unija u petak u ponoć prvi će put ostati bez jedne države članice, uz to jedne od najvećih i najbogatijih.
Nakon odlaska njezinih 66 miliona stanovnika, Unija će imati oko 446 miliona stanovnika, a teritorij će joj se smanjiti za 5,5 posto.
Ako se Ujedinjeno Kraljevstvo poželi vratiti, morat će proći uobičajenu proceduru pristupanja.
Uklanjanje britanske zastave ispred zgrade Evropskog parlamenta u Bruxellesu simbolizirat će stvarnu promjenu: Ujedinjeno Kraljevstvo više neće biti članica EU-a nego "treća zemlja".
U Evropskom parlamentu više neće biti nijednog od sadašnja 73 britanska eurozastupnika - 46 tih zastupničkih mjesta bit će rezervirano za buduće države članice, a 27 će biti preraspodijeljeno. Hrvatska će tako imati jednog zastupnika više, ukupno 12.
Britanija više neće imati pravo na svog povjerenika u Evropskoj komisiji. U novoj Evropskoj komisiji ga već nema jer ga premijer Boris Johnson nije želio imenovati.
Britanski premijer više neće biti pozivan na evropske samite, a britanski predstavnici neće sudjelovati na ministarskim sastancima.
Kao državljani strane zemlje, Britanci se više neće moći kandidirati za radna mjesta evropskih zvaničnika u Bruxellesu. Mnogi su, međutim, uzeli dvojno državljanstvo kako bi mogli ostati u Uniji.
Ujedinjeno Kraljevstvo neće imati pravo glasa u EU-u, ali će do isteka prijelaznog perioda morati uplaćivati svoj dio u evropski budžet. Britanija je drugi neto uplatitelj u EU budžet poslije Njemačke.
Po podacima UN-a, gotovo 1,2 miliona britanskih državljana živi u nekoj drugoj članici EU-a, najviše u Španjolskoj, Irskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji.
Po britanskom uredu za statistiku, 2,9 miliona državljana 27 članica EU-a živi u Britaniji, što je oko 4,6 posto populacije.
Sukladno Sporazumu o povlačenju, i jedni i drugi zadržat će svoja prava na boravak i rad u zemlji u kojoj borave.
Državljani 27 članica EU-a koji borave u Britaniji morat će se registrirati kako bi ostvarili ta prava. Za Britance koji žive u EU-u, procedure se razlikuju od zemlje do zemlje.
Sloboda kretanja vrijedit će do 31. decembra 2020. Pojedinosti recipročnih prava bit će dogovorene poslije Brexita.
Ujedinjeno Kraljevstvo pregovaralo je nekoliko godina o uvjetima razvoda od EU-a sa stručnjacima Evropske komisije na čelu s Michelom Barnierom.
No nakon petka pregovori će ući u novu fazu.
Britanija će do kraja prijelaznog perioda biti pod nadležnosti Suda EU-a i evropskog prava.
Barnier dogovara s državama članicama pregovarački mandat za sporazum o budućim odnosima, u prvom redu o trgovini. Suprotno od Sporazuma o povlačenju, koji moraju ratificirati države članice i Evropski parlament, sporazum o trgovini morat će odobriti više od 30 nacionalnih i regionalnih parlamenata, prenosi Al Jazera.
(Vijesti.ba / FENA)