Iran je jutros finalizirao prvu fazu odmazde za ubistvo generala Qasema Soleimanija bombardiravši američke vojne baze u Iraku.
Državna televizija potvrdila je da je Teheran u srijedu ujutro ispalio 15 balističkih raketa na bazu al-Assad u iračkoj pokrajini Anbar te Erbil u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana. Iranci javljaju da je u napadima stradalo više desetaka ljudi, no tu informaciju opovrgavaju zapadni mediji koji javljaju da još uvijek nema informacija o povrijeđenima, piše Euractiv.Parlament u Teheranu je početkom sedmice usvojio zakonski paket kojem je Sjedinjene Američke Države i njihovu vojsku proglasio teroristima i direktnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, što Islamskoj Republici daje mogućnost vojnih akcija protiv američkih državljana.
Napad na dvije američke baze na Bliskom istoku unaprijedile su dramatičnu eskalaciju sukoba između Washingtona i Teherana, kao i mogućnost da će eskalirati konflikt širih razmjera na Bliskom istoku. No, američki predsjednik Donald Trump na svom je službenom Twitter profilu objavio da „nema razloga za zabrinutost“ te da je sve pod kontrolom. Njemačka, Danska i Norveška, države NATO saveza koje nisu u potpunosti evakuirale svoje vojne jedinice iz Iraka, potvrdile su da niti jedan njihov službenik nije povrijeđen u napadu. Hrvatska je svojih 13 vojnika jučer evakuirala u susjedni Kuvajt, dok je Slovenija danas donijela odluku o evakuaciji svojih šest vojnika.Gdje je u tome EU?Najkraće moguće rečeno – nigdje. Evropskim dužnosnicima, čast izuzecima, trebalo je nekoliko dana da objave službeno saopštenje u kojem komentiraju egzekuciju ključnog državnika Irana. Riječ je o neugodnoj situaciji po evropske dužnosnike zato što samo mjesec dana nakon preuzimanja dužnosti moraju zauzeti stav; nešto po čemu diplomatija EU naprosto nije poznata, navodi se u komentaru Euractiva.
Upravo je nedostatak zajedničke vanjske i sigurnosne politike jedan od najvećih izazova Evropske unije, posebno ako se u obzir uzme činjenica da je nova predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izrazila želju za „geopolitičkom“ egzekutivom koja će aktivnije učestvovati na svjetskoj sceni. Velika prepreka bilo kakvim pomacima po pitanju zajedničke diplomatije je jednoglasno donošenje odluka na nivou Evropskog vijeća zahvaljujući kojem države članice nisu postigle sporazum niti oko jednog vanjskopolitičkog pitanja do sada, uz izuzetak Brexita i sankcija Rusiji nakon aneksije Krima.Press konferencija na temu Irana održala se punih šest dana nakon što je Washington samostalno donio odluku koja je na društvenim mrežama popularizirala oznaku Treći svjetski rat (#WW3 i/ili #Worldwar3). Doduše, u međuvremenu su bili praznici.
„Događaji na Bliskom istoku mogli bi imati posljedice ne samo na tu regiju, već i na cijeli svijet. U ime cijele Evropske unije pozivam sve sukobljene strane da obustave daljnje korištenje oružja i da dijalogom rade na deeskalaciji sukoba“, izjavila je, očekivano, nova predsjednica Komisija Ursula von der Leyen, istaknuvši predanost EU za očuvanje Iranskog nuklearnog sporazuma.Novi visoki komesar EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, koji je još kao španski ministar vanjskih poslova privukao pažnju medija otvoreno simpatizirajući teokratski režim u Iranu, pozvao je diplomatske dužnosnike u Teheranu da što prije ugovore sastanak u Briselu s ciljem očuvanja Iranskog nuklearnog sporazuma. Istog onog dokumenta iz kojeg je Teheran početkom sedmice najavio povlačenje, a iz kojeg je Donald Trump na samome početku svog mandata izvukao Sjedinjene Američke Države.
Ukratko, Evropa i dalje vodi vanjsku politiku čija je temeljna strategija nada da će se problem riješiti sam od sebe (ili da će ga neko riješiti umjesto njih). Tokom prve konferencije za medije na temu američko-iranskog sukoba u Iraku, von der Leyen i Borrell jednaku su pažnju posvetili najnovijem bombardiranju vojnih baza kao i pitanju budućih odnosa s Velikom Britanijom, u koju predsjednica Komisije putuje kako bi razgovarala s Borisom Johnsonom.Vanjska politika EU i dalje bi se mogla sažeti u tri riječi; glava u pijesak, zaključak je komentara u Euractivu. (Vijesti.ba)