Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH oglasila se danas povodom govora predsjednika SDA Bakir Izetbegovića u Njemačkoj.   

Iz Ambasade navode kako je Izetbegović iznio brojne neprihvatljive teze kojima je doveo u pitanje nacionalne identitete konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

U saopćenju za javnost Veleposlanstva RH navodi se kako je „politizacija i tendenciozno izvlačenje iz povijesnog konteksta, kao i dnevnopolitička zloupotreba povijesnih termina, dio opetovanog političkog plana s ciljem identitetskog rastakanja i grube asimilacije identiteta konstitutivnih naroda, posebno hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini".

Ambasada dalje navodi kako Ustav Bosne i Hercegovine polazi od povijesnog iskustva i suvremene zbilje te jasno prepoznaje tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

- U cilju slobodnog suživota nacionalne i vjerske različitosti, očekujemo od najviših dužnosnika Bosne i Hercegovine, države koja je izrazila interes za dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, privrženost europskim vrijednostima, osobito poštivanju načela ravnopravnosti i očuvanju različitih nacionalnih identiteta sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini”, poručili su.

S pravom se postavlja pitanje od kada je to jedna strana ambasada, kakva Hrvatska jeste, tumač historije Bosne i Hercegovine. S druge strane jasno je da se radi o još jednom pritisku uoči ključnih pregovora o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH, za koje bi u ambasadi jedne članice EU, kakva Hrvstska jeste, trebali znati da Evropska unija u svojim brojnim dokumentima odbacuje principe konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja.

Što se historijskih činjenica tiče, ako ne vjeruju Izetbegoviću, a imaju iskrene namjere, iz Ambasade RH bi makar trebali povjerovati činjenicama na vitražu Katedrale Srca Isusova u Sarajevu na kojem stoji: "KATOLICI BOŠNJACI GRADA SARAJEVA 1887"

Ili će, kako je to lucidno primijećeno na društvenim mrežama, naredni potez Ambasade RH biti zahtjev za uklanjanje vitraža jer ih niko te 1887. godine nije upitao o sadržaju napisanog.

Jer, budućnost se bez poznavanja prošlosti ne može graditi.     (Vijesti.ba)