Predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao je večeras u Dnevniku D Federalne televizije.  Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao je večeras u Dnevniku D Federalne televizije. Između ostalog, govorio je o susretu sa Matthewom Palmerom, izmjenama Izbornog zakona BiH i susretu sa Zoranom Milanovićem u Zagrebu.

Na početku emisije prokomentarisao je posjetu specijalnog izaslanika State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera našoj zemlji s kojim je sinoć imao radnu večeru, kojoj je prisustvovao i američki ambasador u BiH Eric Nelson.

Razgovarano je, kako je naveo, o trenutnoj situaciji u BiH, blokadi državnih institucija, ali i mogućnosti da se usvoje potrebne izmjene Ustava BiH koje bi vodile izmjenama Izbornog zakona BiH.

- Palmer nije donio nikakav prijedlog. On očekuje da gospodin Čović i ja razriješimo taj čvor, a ja sam mu kazao da to nije put. Gospodin Čović i ja sami da nađemo najidealnije rješenje, ono neće proći zbog toga što je ignorisalo poziciju ostalih stranaka koje su s nama u Parlamentu. I tu trebaju učestvovati, ne samo parlamentarci, nego i svi zainteresirani u ovoj zemlji.

Ja sam tu stvar odbio i onda smo se dogovorili da se proširi pregovarački tim i na predsjednike parlamentarnih stranaka. Uz mene, koji predstavljam volju bošnjački opredijeljenih glasača, tu su i ljevičari, građanske opcije koje imaju dva ili tri puta više ruku u Parlamentu BiH od HDZ-a. Njih je iracionalno pokušati zaobići. Oni moraju predstavljati interese svojih glasača i svoje vlastite stavove - naveo je Izetbegović.

Pitanje za Izetbegovića je bilo i je li moguće provesti ono za šta se zalažu SAD - kako je to uoči svog dolaska u BiH poručio Palmer - ograničene izmjene Ustava koje bi značile brisanje etničkog prefiksa u Predsjedništvu i Domu naroda FBiH?

Lider SDA kaže da to jeste moguće provesti ukoliko bude saglasnosti kod stranaka iz srpskog korpusa, HDZ-a i ljevičarskih stranaka.

- Mislim da će biti saglasnosti ako svi nađu svoj interes u tome. Dakle, ako se HDZ-u ponudi model poput recimo Aprilskog paketa koji će davati 90 posto šanse da Hrvati izaberu jednog od tri člana Predsjedništva, bez tog prefiksa "h". A ako ljevičarske stranke zauzvrat dobiju npr. svođenje funkcije domova naroda na isključivu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

Tada bi se napravio neki balans i to bi imalo šansu da dobije dvotrećinsku podršku. Bez ovoga drugog dijela, dakle tretiranja i domova naroda, mislim da nema šanse da prođe - smatra Izetbegović.

Navodi da je Aprilski paket imao za cilj riješiti presudu "Sejdić i Finci", u isto vrijeme dati mogućnost svakome da bira i bude biran, te povećati i skoro garantovati šansu da će član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda biti Hrvat ili onaj koga Hrvati odaberu u Parlamentu BiH.

- Fileov model je to isto samo na direktan način. Ja s gospodinom Komšićem imam dogovor kojeg se kanim držati, da ćemo zajedno zastupati ono što se dogovorimo. Ja ću ga pokušati ubijediti da je bolje ići direktno - rekao je Izetbegović.

Ponavlja da je bolje sačuvati direktni izbor, jer "ako se i ova stvar kroz indirektni izbor prepusti predsjednicima SNSD-a i HDZ-a, ko zna kada ćemo imati formirano Predsjedništvo BiH. A ovako ga uvijek imamo nakon 30-40 dana".

- Ovako ćemo to prepustiti izboru predsjednika stranaka kroz indirektni izbor i može nam se desiti, kao što Vladu FBiH nemamo tri godine, da ni to nemamo godinama. Da prepustimo sudbinu vrlo važnog tijela predsjednicima stranaka i politikama. Ja ću raditi sa gospodinom Komšićem na tome i pokušati ga ubijediti da idemo na direktni izbor - pojasnio je Izetbegović.

Na pitanje ima li direktnih kontakata s građanskim i ljevičarskim strankama i postoji li mogućnost da SDA, zajedno s njima, ponudi svoj model Izbornog zakona, Izetbegović kaže da kontakti postoje i da se na tome i jučer radilo.

- Imao sam kontakt s gospodinom Nikšićem, za kojeg vidim da zastupa potpuno iste stavove kao i SDA. Ako gospodin Čović želi riješiti frustraciju hrvatskog korpusa, onda treba da ima u vidu i frustraciju i bojazni građanskih i ljevičarskih stranaka. Mislim da ćemo to staviti i na papir. Vrlo jednostavno, minimalistički: ako želite riješiti stvar sa izborom člana Predsjedništva, tada treba riješiti i problem koji evo živimo tri godine, a to je Dom naroda koji ne dopušta da se formira nova Federalna vlada, da se popuni Ustavni sud itd. - rekao je Izetbegović.

Što se tiče Izbornog zakona, kaže da bi ga radovalo kada bi visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo one stvari koje se odnose na transparentnost i integritet samog procesa - da se onemoguće zloupotrebe i krađe.

- Ako bi to uradio, mislim da bi dobru stvar napravio. A da uđe u ovu stvar o kojoj sad pričamo, mimo volje stranaka, bojim se da bi sam sebe podapeo. I mislim da on uopšte o tome i ne razmišlja - govori Izetbegović.

Pitanje je bilo i je li tokom razgovora s aktuelnim Zoranom Milanovićem i bivšim predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem u Zagrebu jedna od tema bila i Izborni zakon BiH?

- Kažu da je pola istine cijela laž. Mislim da lideri u Hrvatskoj imaju pola istine koju im servira HDZ i Čović. Oni mi kažu: "Mi jedino što vidimo je taj slučaj Komšića gdje su Bošnjaci Hrvatima izabrali člana Predsjedništva".

Onda ja izađem sa još 30 stvari koje trebaju da imaju u vidu. Npr. da na državnom nivou imaju 111 direktora agencija, institucija, a na federalnom nivou 229, i hrvatski korpus uvijek na državnom nivou ima 100 posto više od onoga što mu Ustav garantuje, a na federalnom 50 posto - rekao je Izetbegović.

Sastanak s Milanovićem je, pojašnjava lider SDA, ugovorio Mesić. Podsjeća da je prije godinu dana odbio poziv Milanovića da zajedno s Dodikom i Čovićem ode u Zagreb i razgovara s njim i Plenkovićem. Postupio je tako jer je, kaže, smatrao da čelnici Hrvatske ne trebaju preskakati predstavnike institucija BiH, prvenstveno članove Predsjedništva BiH, pa samim tim ni ignorisati Šefika Džaferovića i Željka Komšića.

- Neophodno je razgovarati i mislim da sam napravio drugačiju atmosferu. Gospodin Milanović brzo izleti, ali ne mislim da je zlonamjeran čovjek. Možda nešto kaže što nam ide na nerve. Ali ljudi koji nešto kažu viška, mislim da su često korektni u postupcima. Mislim da možemo imati gospodina Milanovića na tome da se neke stvari poprave u odnosima Bošnjaka, Hrvata, BiH, Hrvatske - poručuje Izetbegović.

Ocjenjuje kako u Hrvatskoj često vjeruju u neke stvari koje su neistinite. Za primjer je naveo Pelješki most, gdje oni, kako je rekao, smatraju da im BiH želi zabraniti njegovu izgradnju.

- Sve što smo mi tražili jeste da nam po konvenciji UN-a odrede izlaz prema otvorenom moru. Ljudi to ne znaju. Ostvarite vi svoje pravo, ali nemojte nama uzimati naše - potcrtao je Izetbegović.

Potcrtava da je zbog nefunkcionisanja izvršne i zakonodavne vlasti u BiH trenutno na sceni najveća kriza od završetka rata.

- Bojim se da će se kriza i produbljavati. Sa nekim ko se iracionalno ponaša, teško da mogu prognozirati kako dalje. Sve što mi očekujemo od srpske strane u politici, koju predvodi Dodik i koji uspijeva da faktički prisili i ostale, koji bi se možda racionalnije ponašali, jer neće da budu izdajnici, jeste da se poštuju bazične stvari - Ustav, vladavina zakona, evropske konvencije, Dejtonski mirovni sporazum - uključujući Aneks 10 koji se odnosi na poziciju OHR-a. I tu ne može biti rasprave - naglašava Izetbegović.

Napominje da su ga Dodik i još neki ljudi zvali na razgovore, što bi se pretvorilo u pregovore o vraćanju na izvorni Dejton. No, u tome ne želi da učestvuje, jasan je Izetbegović, jer kad su bazične stvari u pitanju, tu nema prostora za pregovore.

- Ne možemo mi reći za ovaj Zakon o negiranju genocida i zabrani nagrađivanja ratnih zločinaca - hajde da ga nekako polovično poštujemo, hajde da malo negiramo, hajde da malo nagrađujemo. Tu jednostavno nema prostora. Svi moramo poštovati bazične civilizacijske vrijednosti. Dobro bi bilo da poštujemo jedni druge. Ako toga nema, hajde da onda poštujemo ovo što sam nabrojao - konstatovao je Izetbegović.     D.K.

(Vijesti.ba)