U Atriju Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu večeras je upriličen prijem povodom dobrodošlice novom visokom predstavniku, Nijemcu Christianu Schmidtu.  Podsjetimo, na ceremoniji koja je danas održana ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR), Schmidt je i zvanično preuzeo mandat od dosadašnjeg visokog predstavnika, Austrijanca Valentina Inzka, koji je tu dužnost obavljao prethodnih 12 godina.

Na prijemu u Zemaljskom muzeju pojavile su se brojne ličnosti iz političkog, diplomatskog i kulturnog života u BiH, ambasadori i predstavnici nevladinih organizacija. Kao što je i prethodno najavio, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika nije bilo.

U obraćanju prisutnima, novi visoki predstavnik pozdravio je sve iz prostora Zemaljskog muzeja koji, kako je kazao, predstavlja odraz zemlje, njene raznolikosti i raskošnosti.

Istakao je kako se raduje jednom od najuzbudljivijih zadataka u Evropi.

- Željko Komšić mi je intenzivno objasnio šta me to čeka i ja sam ponosan što je međunarodna zajednica meni ukazala povjerenje. Nadam se da će isto to povjerenje doći i u saradnji s vama, u vidu vaših komentara, ali i kritika - naveo je Schmidt.

Ponovio je ono što je i danas rekao tokom preuzimanja mandata - da dolazi kao prijatelj građana BiH.

- Preuzimam dužnost riješen da pomognem ljudima koji vrijedno rade da prehrane porodice, koji žele mir i gradnju života sa drugima - poručio je Schmidt.

Do sada je, kako kaže, dobio mnoštvo pisama od ljudi iz BiH, te je pomislio kako bi bilo dobro da ima čarobni štapić.

- Ne želim obećati nešto što je nemoguće. Uvjeravam vas da ću upotrijebiti svoj utjecaj, snagu i veze kako bih osigurao da ova zemlja i njena djeca imaju dobru budućnost i da se njihove nade ispune, one iste nade o kojima su pisali. To je ono što građani ove zemlje zaslužuju. Svi žele mir i sigurnost uz ekonomski napredak - dodao je Schmidt.

Naglašava da su u zemlji i dalje aktuelni nacionalistički interesi koji imaju prednost nad općim dobrom.

- Sve dok 70 posto mladih ljudi želi napustiti zemlju, dok nacionalistički interesi imaju prednost nad općim dobrom, ima još puno toga što treba ovdje uraditi. Za vas, za mene i za sve one koji u ovoj zemlji imaju odgovornost, bez obzira da li vrše javnu funkciju ili druge - riječi su novog visokog predstavnika.

Bosni i Hercegovini jednostavno je potrebna stabilnost, sigurnost, vladavina prava i funkcionalna država.

- BiH mora biti vraćena na političku agendu međunarodne zajednice i Evropske unije - ponovio je Schmidt.

Najavio je da će dosta putovati po evropskim i drugim prijestonicama kako bi BiH osigurao dobre uslove.

- Kažem to ne zbog trenutne krize ili Zimskih olimpijskih igara. Kažem jer je ovo dio Evrope i opredijeljeni smo da u svugdje imamo iste vrijednosti i iste mogućnosti - naveo je.

Ističe i kako namjerava naporno raditi da to postigne, te prisutnima poručuje kako zna da će i oni naporno raditi s njim.

- Hvala vam za sve savjete i ideje. Ja sam ih prihvatio jer zaista imam namjeru ne samo pričati, nego i raditi. Mislim da je bitno da imam podršku međunarodne zajednice, EU, jer se okrećemo Zapadnom Balkanu jer smo shvatili da je ova regija ključ za stabilnost Evrope - kazao je.

Nećete me uvijek viđati u Sarajevu, nastavlja Schmidt - putovat ću u Washington, Brisel, New York, Rim...

- Ne bih isključio niti jednu prijestonicu. Imam namjeru biti svuda po Evropi i spreman sam ići bilo gdje gdje mogu dobiti uslove za pomoć ovoj zemlji i regiji - dodao je Schmidt.

Podsjeća da je prvi put u glavnom gradu BiH boravio uoči referenduma o nezavisnosti 1992. godine.

- Bio je referendum i došli smo kao posmatrači i tada su se čuli pucnjevi sa Holiday Inna i osjetio miris olova u zraku. Sjećam se u samom mom susjedstvu kako su dolazili autobusi izbjeglica, baš iz Sarajeva koji nisu znali gdje da idu - prisjeća se Schmidt

Kaže i da je sretan što je dosta tih ljudi dobilo priliku za novi početak. Samo tokom 2018. godine oko 230.000 građana Zapadnog Balkana dobilo je dozvolu za boravak u državama EU. Od toga profitira EU, bogate zemlje. Profitiraju od mladih ljudi, ali ova regija se prazni istovremeno.

Rekao je i kako je pregledao film "Quo Vadis, Aida?", zajedno sa rediteljicom Jasmilom Žbanić.

- Pitali su me šta je najimpresivnije što sam vidio u filmu. Rekao sam posljednja scena je ona koja me najviše dotakla i to je ono gdje sam sebi postavio pitanje. Ono o čemu sam se zapitao nakon filma je "Šta mi radimo da djeca danas ne dožive istu tu katastrofu kakvu su doživjeli moji roditelji i ljudi u Sarajevu? - objasnio je na kraju svog obraćanja Schmidt.   (Vijesti.ba)