Iako je premijer Kurti pozvao na priznavanje Kosova, Ivanić i Softić kažu da naša zemlja ima dovoljno svojih problema i da bi tim
potezom stvorila dodatnu štetu. Premijer Kosova Albin Kurti zatražio je u Bruxellesu priznanje nezavisnosti Kosova od pet zemalja Evropske unije. Kurti je, poslije zajedničke večere koju je u Bruxellesu u utorak za lidere zapadnog Balkana priredio visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell, rekao da će priznavanje Kosova od zemalja koje ga nisu priznale povesti zemlju ka evropskim integracijama. Nismo mi SAD Mi nemamo razloga da žurimo s priznanjem Kosova, koje bi zasigurno povećalo unutarnje političke sukobe u BiH, govorio je Dizdarević 2013.
Još 2013. godine bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević za Dane je kazao da naša zemlja mora prvenstveno voditi računa o svojim interesima. Tada je podvukao i to da se “mi moramo ponašati racionalno, bez ikakve bolećivosti i bez ikakvih iluzija da mi treba da žurimo i učinimo nešto”. Naprotiv, mi nemamo razloga da žurimo s priznanjem Kosova, koje bi zasigurno povećalo unutarnje političke sukobe u BiH. A nama poslije međunarodnog verifikovanja nezavisnosti Kosova ostaju odnosi, ne samo s Kosovom nego i sa Srbijom, gdje imamo velike interese. Dakle, kad bih ja bio to što nisam, ne bih učinio ništa da se ma koji organ BiH izjašnjava o Ahtisaarijevom prijedlogu. To je stvar međunarodne zajednice, Kosova i Srbije. Postoji jedno faktičko stanje: Kosovo je nezavisno, nezavisnost nije međunarodno priznata i uslovljena je. Nek’ se u priznavanju stanja, kad i ako do njega dođe, i u kom vidu bude usvojena međunarodna verifikacija, ispuca prvi rafal, a mi ne treba da budemo među prvima. Ne treba da podlegnemo teoriji: priznale ga SAD, pa treba i BiH. SAD nemaju na granici Srbiju, a mi imamo. Ja bih, dakle, bio među onima koji čekaju da neko iz ove regije ide ispred nas, pa ako hoćete – čekao bih da to faktičko stanje na ovaj ili onaj način prizna i Srbija. Kosovo je u granicama Srbije i realno pitanje je da li odluka međunarodne zajednice o nezavisnosti dijela teritorije jedne države može trpjeti neke međunarodne pravne prigovore, da li je to u skladu s poveljom UN-a ili nije, da li je presedan ili nije, što su opet sve razlozi da mi ne žurimo, govorio je Dizdarević prije osam godina.
Albin Kurti je zatražio priznanje nezavisnosti od pet zemalja članica EU / EPA: Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić smatra “da bi priznanje Kosova bila potpuna katastrofa koja bi dovela do sloma svega u Bosni i Hercegovini”.
– Zato mislim da svi oni koji o tome razmišljaju, prije svega, djeluju protiv same Bosne i Hercegovine i ja sam žestoki protivnik toga. Ni Evropska unija nije u cjelini priznala Kosovo, što pokazuje da je to mnogo ozbiljniji problem, nego što se to bilo kome čini, a mislim da BiH, prije svega zbog pozicije srpskog naroda, takve teme nema potrebu da otvara, jer to je ubadanje prsta u oči srpskom narodu. Mislim da to nikome ne koristi i da je to protiv interesa BiH, kaže za Oslobođenje Ivanić. Dodaje da, ako bude dogovora između Beograda i Prištine, ističući da nije veliki optimista da će se tu nešto desiti u sljedećem periodu, “onda naravno svaki dogovor mi treba da podržimo”.
– Ali, bez dogovora zaista mislim da je otvaranje priče o priznavanju Kosova kontraproduktivno Bosni i Hercegovini i rekao bih da to onima koji to predlažu više služi za unutrašnje političke obračune nego za bilo šta drugo, navodi Ivanić. Državni poslanik i potpredsjednik SDA Safet Softić vjeruje da će “pitanje priznanja Kosova u BiH još dugo biti predmet velike rasprave i velikih konfrontacija unutar institucija, prije svega Predsjedništva BiH”. Pitanje priznanja Kosova u BiH još dugo će biti predmet velike rasprave i velikih konfrontacija unutar institucija, prije svega Predsjedništva BiH, kaže Softić Tako da nisam siguran u to da možemo postići bilo kakvu vrstu konsenzusa u ovom trenutku o tom pitanju. Generalno, mislim da trebamo izbjegavati stvari oko kojih postoji tako duboko neslaganje. Nisam siguran u to šta bismo u međunarodnim okvirima kao BiH dobili ukoliko bismo išli na određene vrste preglasavanja i sve ostalo. Naprosto, procedure su takve da u konačnici, vjerovatno, ne bismo imali rješenje koje želimo ili koje bi bilo potrebno u ovom trenutku, a s druge strane napravili bismo dodatnu štetu unutar BiH i dodatne tenzije koje bi bile sigurno po tom pitanju dignute do krajnjih granica, upozorava Softić.
Ne vjeruje da bi priznanje Kosova od naše države doprinijelo bilo kakvom bržem ili sporijem dogovoru Srbije i Kosova u ovom trenutku pod palicom EU. Ne vjerujem u to da smo mi tu faktor koji će da specijalno utiče na dinamiku tog procesa. Jedino što bih mogao prepoznati u toj stvari jeste unutrašnja šteta koju bi BiH pretrpjela, a s druge strane sam proces ide svojom dinamikom, ide onim putem kojim, prije svega, žele Srbija i Kosovo i EU i ne vjerujem da bismo pretjerano dali neki doprinos svemu tome, kaže Softić. On naglašava i to da ono što je potrebno BiH jeste jasan stav da se dijalog Prištine i Beograda ne smije ni u kojem slučaju vezati za sudbinu BiH i da te stvari nisu ni u kakvoj korelaciji.
Softić: Trebamo izbjegavati stvari oko kojih postoji tako duboko neslaganje/Senad Gubelić Izdvojeno pitanje To je jedno izdvojeno pitanje koje se tiče Beograda i Prištine, a BiH i bez tog dijaloga ima sasvim dovoljno svojih unutrašnjih problema da bi joj trebao još jedan takav, napominje Softić.
Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić smatra da bi svaka odluka o priznanju Kosova, ne čekajući da se to uradi pod palicom EU, izazvala ozbiljne probleme unutar same BiH. I to je ono pitanje gdje smo zapravo vidjeli da se lome koplja, a što se pokazalo i na susretu predstavnika zapadnog Balkana na Brdu Brijuni. Vidjeli su se potpuno različiti stavovi i stajališta iz same BiH, kada govorimo konkretno o priznanju Kosova. I tu mislim da će teško u dogledno vrijeme biti postignut unutrašnji konsenzus političkih aktera u BiH u odnosu prema Kosovu. Jednostavno se zastupaju potpuno drugačija, isključiva stajališta i to je predmet stalne polemike. Stvara se utisak, dok se na neki način možda ćuti o tome, kao da te tenzije i ne postoje. Ali, čim bilo koja strana pokrene to pitanje, izgovori tu riječ, onda se te unutrašnje napetosti u BiH samo više pojačavaju, navodi Topić. Profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i dvostruki doktor znanosti fra Mile Babić smatra da treba priznati Kosovo. No, najbolje bi bilo da se ovi u BiH dogovore i da to bude sinhronizirano. Tko zna, nikad se ne zna. Dodik je došao sa Amerikancima na vlast, pa opet tobože nije sa njima, a onda opet ta vojna vježba. Više ne znaš. Bolje je da ne pogoršavamo stanje, ne treba ići natrag, kaže Babić za Oslobođenje.