"Zaista nam je potrebno više istraživanja o učincima acetaminofena i drugih lijekova
koji se izdaju bez recepta na izbore i rizike koje preuzimamo", zaključio je Way. Jedan od najčešće konzumiranih analgetika u cijelom svijetu, možda čini puno više od jednostavnog ublažavanja bolova.
Acetaminofen, također poznat i kao paracetamol, široko se prodaje pod markama Tylenol i Panadol, a studija iz 2020. godine otkriva da, osim što djeluje analgetički, isto tako povećava riskantno ponašanje ljudi. Navedena studija mjerila je promjene u ponašanju ljudi kada su pod utjecajem uobičajenih lijekova koji se izdaju bez recepta.
Čini se da acetaminofen čini da ljudi osjećaju manje negativnih emocija kada razmišljaju o rizičnim aktivnostima, jednostavno se ne osjećaju toliko prestrašeno. Budući da gotovo 25 posto populacije u SAD-u uzima acetaminofen svake sedmice, smanjena percepcija rizika i povećano preuzimanje rizika moglo bi imati važne učinke na društvo, objasnio je neuroznanstvenik Baldwin Way sa Univerziteta države Ohio nakon objave rezultata studije u znanstvenom časopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience.
Rezultati studije pridodaju sve većem broju znanstvenih istraživanja koja sugeriraju da se učinci acetaminofena na smanjenje boli također protežu na različite psihološke procese, smanjujući osjetljivost ljudi na povrijeđene osjećaje, smanjujući empatiju, pa čak i otupljujući kognitivne funkcije.
Spomenuto istraživanje sugerira da afektivna sposobnost ljudi da uoče i procijene rizike može biti oslabljena kada uzimaju acetaminofen. Iako bi učinci mogli biti blagi, svakako su vrijedni pozornosti s obzirom na to da je acetaminofen najčešći sastojak lijekova u Americi, a nalazi se u više od 600 različitih vrsta lijekova koji se izdaju bez recepta i na recept.
Više riskiranja pod utjecajem paracetamola
Way i njegov tim proveli su niz eksperimenata u kojima je sudjelovalo više od 500 sveučilišnih studenata. Mjerili su kako jedna doza acetaminofena od 1000 mg (preporučena maksimalna pojedinačna doza za odrasle), nasumično dodijeljena sudionicima, utječe na njihovo rizično ponašanje, u usporedbi s placebom nasumično davanim kontrolnoj skupini.
U svakom od eksperimenata sudionici su morali napumpati nenapuhani balon na ekranu računala, pri čemu je svako pojedino pumpanje zarađivalo imaginaran novac. Njihove su upute bile da zarade što više imaginarnog novca tako što će što više pumpati balon, ali da paze da balon ne pukne jer bi u tom slučaju izgubili novac.
Rezultati su pokazali da su studenti koji su uzimali acetaminofen znatno više riskirali u napuhavanju balona, u odnosu na oprezniju i konzervativniju placebo grupu. Sve u svemu, oni na acetaminofenu napumpali su, i rasprsnuli, svoje balone više od kontrolne skupine.
Ako ste skloni riziku, možete upumpati nekoliko puta i onda odlučiti isplatiti novac jer ne želite da vam balon pukne i izgubite novac. Ali za one koji su na acetaminofenu, kako balon postaje veći, vjerujemo da imaju manje tjeskobe i manje negativnih emocija o tome koliko velik balon postaje i mogućnosti da pukne, pojasnio je Way.
Osim navedenog eksperimenta, sudionici su također ispunjavali ankete tokom još dva eksperimenta, ocjenjujući razinu rizika koju su uočili u različitim hipotetskim scenarijima, kao što je klađenje na dnevni prihod na sportski događaj, bungee-skok s visokog mosta ili vožnja automobilom bez sigurnosnog pojasa. U jednom od istraživanja činilo se da konzumacija acetaminofena smanjuje percipirani rizik u usporedbi s kontrolnom skupinom, iako u drugom sličnom istraživanju isti učinak nije primijećen.
Na temelju prosjeka rezultata u različitim testovima, Way i njegov tim zaključili su da postoji značajna veza između uzimanja acetaminofena i odabira većeg rizika, čak i ako opaženi učinak može biti neznatan. Ipak, priznaju da se očiti učinci lijeka na rizično ponašanje mogu protumačiti i drugim vrstama psiholoških procesa, poput možda smanjenja osjećaja tjeskobe.
Moguće je da, kako se balon povećava, oni na placebu osjećaju sve veću tjeskobu zbog mogućeg pucanja. Kada tjeskoba postane prevelika, prekinu ispitivanje. Acetaminophen može smanjiti tu tjeskobu, što dovodi do većeg preuzimanja rizika, objasnili su autori studije.
Pronalazak alternativnih psiholoških objašnjenja za ovaj fenomen, kao i pronalazak bioloških mehanizama odgovornih za učinke acetaminofena na ljudske izbore u ovakvim situacijama, teme su kojima bi se trebala pozabaviti pozabaviti buduća istraživanja, smatraju američki znanstvenici.
Unatoč ozbiljnosti navedenih otkrića, acetaminofen je ipak jedan od najčešće korištenih lijekova u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra ga esencijalnim lijekom, a američki CDC preporučuje ga kao primarni lijek koji biste trebali uzimati za ublažavanje simptoma bolesti COVID-19.
U svjetlu otkrića o acetaminofenu, možda bismo željeli ponovno razmisliti o nekim od tih savjeta, rekao je Way.
Možda neko s blagim simptomima COVID-19 ne misli da je toliko rizično napustiti kuću i sastati se s ljudima ako uzima acetaminofen. Zaista nam je potrebno više istraživanja o učincima acetaminofena i drugih lijekova koji se izdaju bez recepta na izbore i rizike koje preuzimamo, zaključio je Way, piše Science Alert.