Radi se o preventivnim pregledima kojima se dobiva uvid u zdravstveno stanje organizma s ciljem ranog otkrivanja zdravstvenih tegoba i bolesti.

  U našoj populaciji ne postoji navika obavljanja redovnih sistematskih pregleda, ali značaj takvih pregleda je nemjerljiv. Namijenjeni su ljudima bez zdravstvenih tegoba koji se osjećaju zdravo, ali upravo kroz takve preglede mogu se uočiti i otkriti počeci bolesti ili otkriti faktori rizika nekih bolesti.

Preporuka je da se sistematski pregledi rade jednom godišnje. Prijelomna dob za sistematske preglede ne postoji, pregledima podliježu razne dobne skupine i ovisno o tome se planira opseg pretraga.

Sadržaj sistematskog pregleda u osnovi čine: laboratorijske pretrage krvi i urina (kompletna krvna slika, serumsko željezo, šećer, jetreni enzimi, bubrežni parametri, masnoće, hormon štitnjače, te tumorski marker prostate PSA kod muškaraca iznad 45 g), ultrazvučni pregled trbušnih organa koji uključuje i pregled prostate kod muškaraca, ultrazvuk štitnjače, ultrazvuk dojki kod žena, mamografija ovisno o dobi, EKG, te pregled interniste koji na kraju obavi razgovor, proanaliziraju se učinjene pretrage.

S obzirom na dob, spol, porodičnu anamnezu, eventualne neke ranije bolesti, preporuča se daljnja obrada ili liječenje. Sistematski pregledi obično uključuju i pregled okuliste, te ginekološki pregled kod žena.

Današnji ubrzan način života, stres, neadekvatne i neredovna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje - faktori su za pojavu hroničnih bolesti koje se u stalnom porastu, a to su: povišen krvnih pritisak, šećerna bolest, povišene masnoće, prekomjerna tjelesna težina, što sve dovodi do oštećenja krvnih žila, češće pojave cerebrovaskularnih inzulta, infarkta miokarda, te oštećenja srca, stoga se na sistematskim pregledima posebna pažnja posvećuje bolestima srca i krvotoka, metaboličkim bolestima i malignim bolestima.

Kod novootkrivenih patoloških stanja-bolesti, svakom pojedinačno se objasni o kakvim se bolestima radi (povišen krvni pritisak, šećer, lipidi), ukažu moguće posljedice neliječenja postojećeg stanja, dade se savjet o promjeni načina prehrane, potrebi redovne samokontrole i redovne ljekarske kontrole.

Veliki značaj sistematski pregledi imaju u otkrivanju malignih bolesti za koje je jako važno da se otkriju u što ranijoj fazi dok bolest nije uznapredovala.

Zato je potrebno redovno raditi UZV dojki kod žena, kod muškaraca iznad 45. g. života PSA (tumorski marker prostate) i UZV prostate, kontrolirati stolicu na okultno krvarenje kod osoba iznad 50 g, redovno obavljati pregled madeža cijelog tijela, mjerenje gustoće kostiju kod žena, pregled štitnjače…

1. UZV dojki

UZV dojki je neinvazivna dijagnostička metoda koja uz pomoć ultrazvučnih valova daje podatke o građi, odnosno strukturi dojke i struktura u pazušnoj jami i od neprocjenjive je važnosti u diferencijaciji između solidnih i cističnih promjena, kao i za razjašnjenja opipljivih kvržica u dojci. Ovaj pregled može pokazati normalno tkivo dojke, a njime se mogu otkriti i dobroćudne promjene kao što su jednostavne ciste koje ne stvaraju simptome bolesti i koje ne nalažu nikakav daljnji tretman osim redovnog praćenja. Preporuka je raditi ultrazvuk obavezno jednom godišnje, a za osobe s porodičnom anamnezom ili nekim simptomima i promjenama - i češće.

1a. Određivanje PSA

Određivanje PSA preporučuje se kao screening metoda jedanput godišnje kod muškaraca iznad 45 godina starosti. Iznimno kod muškaraca s porodičnom anamnezom (historijom karcinoma prostate u porodici) kontrola PSA preporuča se i ranije. Uz kontrolu PSA vrijednosti vrlo je bitno obavljati redovno i ultrazvuk prostate, kada se mjeri veličina prostate, procjenjuje se struktura prostate te eventualne abnormalnosti.

2. Test na okultno krvarenje u stolici

Test na okultno krvarenje u stolici trebao bi biti uključen u redovni godišnji sistematski pregled u svrhu prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Ovaj test pokazuje krvarenje iz probavnog trakta, iako nije vidljivo golim okom. Redovna testiranja smanjuju smrtnost od kolorektalnog karcinoma. Preporučuje se svim osobama koje su starije od 50 godina, a oni koji u porodičnoj anamnezi imaju potvrđen karcinom debelog crijeva trebali bi godišnje ovaj test raditi nakon navršene četrdesete godine.

3. Pregled štitnjače

Pregled štitnjače (UZV i hormonalni status) veoma je važan u sklopu sistematskog pregleda jer je štitnjača žlijezda koja regulira mnoge procese u organizmu, disfunkcija štitnjače dovodi do brojnih zdravstvenih tegoba i narušavanja kvalitete života. Ponekad UZV štitnjače može biti uredan, a nalaz hormona patološki; može biti i obrnuto: uredan nalaz hormona ne garantira da nema promjena na štitnjači (od raznih cista, nadoznih promjena, ali i dosta često asimptomatski maligni procesi štitnjače). Zato je uvijek potrebno uz UZV štitnjače učiniti i centralni hormon TSH.

4. Mjerenje gustoće kostiju

Denzitometrija vrlo je važna pretraga naročito za žene u menopauzi, zbog pojave smanjenja gustoće kostiju – osteopenija i osteoporoza. Ovom pretragom procjenjuje se mineralni sadržaj u kostima, a temeljem toga izračunava se mineralna gustoća za procjenu čvrstoće kostiju.

5. Kolonoskopija

Nakon 45. godine života preporuča se učiniti pregled debelog crijeva - kolonoskopiju i pregled gornjeg dijela probavnog sistema - gastroskopiju. Navedene preglede preporuča se učiniti i ranije kod osoba čiji su članovi porodice bolovali od kolorektalnog karcinoma ili karcinoma želuca.

6. Pregled madeža

Madeži su dobroćudne promjene na koži, no mogu prijeći u opasni maligni melanom koji je u porastu. Iako je većina madeža dobroćudna, pojava novog madeža ili nagla promjena postojećeg madeža kod odrasle osobe mogu biti znaci melanoma. Stoga je vrlo važno redovno kontrolirati madeže jednom godišnje kod dermatologa, a samopregled kože treba provoditi jednom mjesečno.

Kako se pripremiti za sistematski pregled?

Posebna priprema za sistematski pregled nije potrebna, potrebno je ujutro doći natašte radi vađenja krvi i ultrazvučnog pregleda abdomena, dan ranije ne jesti hranu koja napuhuje, a ako se pregled obavlja poslije podne, ne jesti 5-6 sati prije dolaska. Redovnim sistematskim pregledima cilj je sačuvati zdravlje, kvalitetu života svakog pojedinca, a u slučaju pojave bolesti što ranije otkriti i započeti liječenje. Zdravlje je najveće bogatstvo zato budimo odgovorni prema sebi, porodici, zajednici i neka redovni sistematski pregledi postanu sastavni dio vašeg života. (Ordinacija.vecernji.hr)