Često u, naprimjer, novim počecima dobijemo jedan novi elan, želimo promijeniti ono što ne funkcionira u našem životu

- motivirani smo za promjenu. Međutim promjena izostaje - držimo se novih odluka nekoliko dana ili sedmica, a nakon toga odustajemo od promjene i vraćamo se na staro. Svaki sistem prirodno se opire promjeni, čak i kad je ona na bolje - i stoga se ne možemo oslanjati samo na motivaciju, potrebna nam je disciplina.

Kontroliranje naših akcija

I motivacija i disciplina vrlo su važne u postizanju dugoročnih ciljeva. Motivacija je ono što nas potiče na djelovanje - primjerice, želimo imati zdravo tijelo pa smo motivirani da počnemo vježbati i zdravije se hraniti. Mogućnost kontroliranja naših akcija, tj. stvaran trud i praksa koju ulažemo da bismo postigli taj cilj je disciplina. Dakle, u primjeru sa vježbanjem, želja za zdravim tijelom je motivacija. Odrađivanje treninga iz dana u dan te trud koji ulažemo da se zdravo hranimo su disciplina. Sada je jasno zašto motivacija sama nije dovoljna - ona će nas pokrenuti u akciju, no bez discipline ne može dovesti do dugoročnog ostvarenja naših ciljeva. Naime, dogodit će se dan kada ćemo biti baš jako umorni - imali smo težak dan na poslu i zapravo smo motivirani ležati i odmarati se, a ne otići na trening. Naša motivacija za zdravim tijelom manja je od motivacije za odmorom. Reći ćemo sami sebi: „Ok je, išla sam na treninge cijelu prošlu sedmicu mogu se ove sedmice malo odmoriti“ - i eto nas na putu vraćanja starim navikama. Nakon jednog propuštenog treninga lako ćemo propustiti i drugi i treći... i brzo zaboravljamo nove odluke koje smo donijeli na početku sezone.

Odabrana praksa može se razlikovati od osobe do osobe - svaka osoba trebala bi svjesno odabrati ono što joj najviše odgovora, a na temelju svojih interesa, želja, potreba i načina života. U našem primjeru sa postizanjem cilja da imamo zdravo tijelo, nekome će kao trening više odgovarati teretana, a nekome grupni sportovi, nekome plivanje, a nekome planinarenje. Ono što je ključno je da odabranu praksu provodimo kontinuirano - pri postavljanju ciljeva odredimo željeni intenzitet i broj treninga po sedmici i onda se toga držimo. Ono što je ključno da bi disciplina dala rezultate je da je se držimo konzistentno; neovisno o tome je li nam teško ili imamo naporan dan. Zato je važno da nam se odabrana praksa zaista sviđa, a da nije samo nešto što koristimo da bismo postigli željeni rezultat.

Povećajte šanse za uspjeh

Kao što vidimo, motivacija i disciplina povezane su i obje su potrebne da bismo uspješno ostvarili svoje ciljeve. Motivacija nam daje početnu inspiraciju, ali pruža relativno kratkoročno povećanje zamaha i energije koje brzo „izgori“. Disciplina je, s druge strane, naučena metoda održavanja produktivnosti tokom vremena i održavanja jasnog puta prema postizanju naših ciljeva. Disciplina se kultivira s vremenom, a discipliniranje u jednom području pruža nam predložak za razvoj strategija za postizanje naših ciljeva i u drugim područjima te na taj način povećava naše šanse za uspjeh. Pomaže nam da dovršimo posao u kojem ne uživamo, ali za koji znamo da nam je potreban za napredak prema našim ciljevima, a održava nas i kad nam ponestane motivacije. Još jedna velika vrijednost discipline je u tome što će nas poštediti beskonačnih rasprava sa vlastitim umom – ako smo čvrsto odlučili da ćemo se ustati ranije kako bismo prije posla odradili trening, ujutro čim zazvoni budilica ustajemo – iako će um reći „Ne, ostani još malo, danas mi se baš ne da. Hajde još 10 minuta“.

Ako se oslanjamo na motivaciju, u ovakvom slučaju često će prevladati motivacija za još malo sna, iznad motivacije za zdravim tijelom. Na taj način, disciplina nas zapravo oslobađa – oslobađa nas borbe sa samim sobom. Discipliniranost nam pomaže da ostanemo produktivni, povećava naše samopouzdanje, otpornost na stres i strpljenje te nas uči što nam je potrebno za prevladavanje neuspjeha. Osim toga, štiti nas od anksioznosti te povećava osjećaj sreće i ispunjenog života.

S druge strane, disciplina bez motivacije može djelovati suho – nema onog nečeg što nas inspirira da ustrajemo iz dana u dan. Istraživanja na atletičarima (Jordalen, Lemyre, Durand-Bush, 2016), primjerice, pokazala su da je stroga disciplina bila više iscrpljujuća ako se temeljila na eksternalnoj motivaciji (primjerice, želji za osvajanjem nagrade), nego ako se temeljila na intrinzičnoj, unutarnjoj motivaciji (želji da uspijemo radi vlastitog osjećaja postignuća). Istraživanja konzistentno pokazuju da su nam za dugoročan uspjeh potrebne i disciplina i motivacija, pri čemu je unutarnja motivacija bolja od vanjske.

Ulaganje dodatnog napora kako bismo razvili disciplinu, koju ćemo onda koristiti zajedno s motivacijom, ključ je za uspjeh u ostvarivanju naših ciljeva. Valja imati na umu da se ljudski mozak opire naglim i iznenadnim promjenama, pa je najbolja strategija uvođenje malih, ali konzistentnih promjena u našim životnim navikama koje provodimo iz dana u dan.

Kako si pomoći kod discipliniranja

Najmanje sedam dana iz dana u dan pratite što vam uravnotežuje, a što crpi energiju, kako biste prepoznali faktore u svom životu koji vam otežavaju, i one koji vam olakšavaju napredak u željenom smjeru.

Osvjestite svoje prioritete i postavite ciljeve koji će usmjeravati vašu promjenu i stavite ih na vidljivo mjesto, gdje ćete ih vidjeti svaki dan!

Kad se osjećate nemotivirano, podsjetite se zašto ste počeli - zašto vam je taj cilj važan, kako ćete se osjećati i kako će vaš život izgledati kad ga postignete!

Krenite malo po malo - razdijelite velik cilj na manje etape, pa onda krenite od manjih ciljeva koje je lakše ostvariti prema većim! To će vam dati osjećaj postignuća i motivaciju da ustrajete.

Mogu pomoći i dnevne to-do liste, pri čemu važnije zadatke stavite na početak kako biste bili sigurni da ćete ih obaviti!
Osvjestite svoje slabosti - možete se zapitati, što vas je prošli put spriječilo da ostvarite taj cilj?! Primjerice, krenuli ste na treninge u teretanu i nakon dvije sedmice prestali ste ići - zašto? Šta možete učiniti drugačije da biste ovaj put spriječili da se to dogodi?

Uklonite distrakcije - primjerice, ako znate da ste manje efikasni u poslu ako vam je mobitel u blizini, stavite mobitel u ladicu, ili još bolje, u drugu sobu!

Brinite za svoje tijelo - dugoročno promjena neće uspjeti ako zahtijevate previše od svog tijela i uma! Važno je da imate dovoljno sna, da se zdravo hranite i budete blagi prema sebi.

Odbrojite, a onda krenite u akciju - ovaj je savjet osobito koristan za jutarnje buđenje! Kad vam se jako ne da ustati iz kreveta, isprobajte ovaj jednostavan trik - odbrojite unazad od 10 do 1, a onda bez razmišljanja ustanite! Možda se sjećate ovog trika za ulaženje u hladnu vodu - 3, 2, 1 - skoči.

Nagradite se - izrazito je važno da pohvalite svoj mozak kad se uspijete držati plana - to će ga potaknuti da ustraje u promjeni!
Oprostite sebi za greške - jednako tako, ako se ne uspijete držati plana koji ste si postavili, nemojte raditi preveliki problem oko toga! Sutra je novi dan i možete uvijek krenuti iznova.

(Ordinacija.vecernji.hr)