Boza je svojedobno bila popularno piće na koje se namjenski odlazilo u slastičarne,

kao što se danas ide na kafu ili kolu. Danas je gotovo zaboravljena, a kupiti se može tek u rijetkim radnjama koje slastičarski obrt njeguju kroz više generacija. Zbog obilja vitamina B, bjelančevina i organskih kiselina, posebno se preporučuje trudnicama, djeci, sportašima i starijim osobama. Boza je veoma zdravo piće i dobro ju je piti. Njen gusti, kiselkasti okus je specifičan, i mnogima treba vremena da se naviknu na njega. Porijeklo boze je Rumunija, iako se ona danas najviše pije u Turskoj. Boza je poznata u svim državama Balkana. Riječ je o fermentiranom piću koje se pravi od kukuruznog ili pšeničnog brašna, odnosno od drugih žitarica, kojima se dodaju kvasac, šećer i voda. Zbog procesa fermentacije i stalnog ispuštanja mjehurića, ranije je bozu bilo nemoguće flaširati i spremati na duži periodu. Danas je drugačije, pa se tako pakovanja boze mogu naći na tržištu nekih balkanskih zemalja.

Stari recept za bozu: Priprema boze nije komplicirana, ali se odvija u nekoliko faza u vremenskim razmacima od po desetak sati. Pola kilograma kukuruznog brašna staviti u pet litara mlake vode i ostaviti da odstoji desetak sati ili još bolje cijelu noć. Potom lonac sa brašnom i vodom staviti na laganu vatru i uz povremeno miješanje ostaviti da krčka tri sata. Nakon toga skloniti s vatre i ostaviti da se tečnost ohladi.

U međuvremenu rastopite 20 grama kvasca u malo mlake vode pa dodajte u ohlaćenu smjesu kukuruznog brašna i vode. Dobro promiješati i ostaviti sve da od stoji narednih desetak sati. Nakon što odstoji, ovu gustu tečnost procijedite kroz gazu i zasladite s pola kilograma šećera ili više, po želji. Natočite je u čiste staklene boce koje ne treba zatvarati, kako ne bi gasovi izbacili čep. Držite je u frižideru, a prije serviranja u bozu možete dodati cimet ili neki durgi egzotični začin.

Izvor: radiosarajevo.ba