Daniel Serwer, međunarodni eksperti za Balkan i profesor američkog univerziteta Johns Hopkins,

komentarišući posljednje izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kazao je da je ova odluka favorizovala HDZ BiH, te je dodao da ne vidi razlog zašto se to uradilo. 

Ocijenio je kako su Hrvati dobili "jako dobru pogodbu" u Daytonu jer im je pripalo "pola FBiH i trećinu države, a manje ih je od 17 posto" i da su "hrvatski nacionalisti danas veća antidržavna sila" nego što su bilo 1995.

Kazali ste da se Zapadnim Balkanom bave dječurlija, da je vrijeme da se probude roditelji. Je li kasno za to buđenje?

Rusija igra tu ulogu kvarenja, to je njima jeftino i lako uraditi. Bruxelles i Washington sporo odgovaraju, mislim da nije prekasno i da je većina stanovništva na Zapadnom Balkanu okrenuta prema EU.

Jeste li razočarani odnosom predsjednika Joea Bidena prema Zapadnom Balkanu?

Predsjednik Biden snažno podržava Dejtonski sporazum i mir u Bosni i Hercegovini. U isto vrijeme njegova administracija se nada da će se Srbija okrenuti prema Zapadu. Ne mislim da je to izgledno. Mislim da je sasvim jasno da Vučić sarađuje sa Rusijom i Kinom.

Razočaran sam nekim stvarima, ali ne bih rekao za sebe da sam razočaran administracijom općenito. Mislim da ova administracija ima mnogo bolji stav prema Balkanu nego prethodna (Trumpova). Prema Kosovu, Crnoj Gori i BiH su napravljene neke greške.

Koliko Vučić ima još vremena da sjedi na dvije stolice?

Ne znam, ali mislim da će poraz Rusije u Ukrajini, što je neizbježno, dovesti Srbiju do suočavanja sa izborom između autokratske Kine i demokratskog Zapada. To je izbor i nadam se da će se Vučić odlučiti za Zapad, ali ne mogu biti siguran da će se to desiti. Mi nećemo vršiti pritisak na Srbiju preko određene granice.

Šta je sa Dodikom i njegovim odnosom prema Rusiji? Koliko su njegove prijetnje retorika, a koliko dio ozbiljnog plana?

Mislim da on prijeti ozbiljno, ne znam da li su dio nekog većeg plana. On kaže šta želi učiniti. Ako Rusija izgubi rat u Ukrajini ispuhat će Dodikov balon. Zemlje NATO-a su jasno kazale šta misle o Dodiku, on je pod sankcijama. Sad je vrijeme da ga i EU izloži sankcijama.

Hoće li se to desiti ubrzo?

Ne znam, EU teško pada da nađe konsenzus za to.

Da li će Dodik mirno predati vlast ako zvanični rezultati pokažu da je izgubio na izborima?

To bolje znate nego ja. Ako to ne uradi to bi dovelo do vrlo ozbiljnih problema za Evropsku uniju i SAD. One bi morale nešto učiniti, a šta će to biti – ne znam. Doći će do predaje vlasti u BiH, ako tako bude izglasano.

Vaš komentar na nametanje odluke visokog predstavnika na izborni dan?

Bit ću jasan. To je vrlo teška i neočekivana odluka. Ne možete mijenjati izborna pravila na dan glasanja. To je jednostavno neprihvatljivo. Iako je namjera tih izmjena bila da se pojednostavi donošenja odluka, ispada da ta odluka posebno favorizuje HDZ. Zašto bi se trebalo favorizovati HDZ i davati im prednost? Ova stranka je sve više antidejtonska snaga u Bosni i Hercegovini. Ne bismo trebali raditi ništa što povećava vjerovatnoću HDZ-ovog dobijanja vlasti.

Hrvati su u Daytonu dobili jako dobru pogodbu, dobili su pola FBiH i trećinu države, a manje ih je od 17 posto. Oni su imali dobru pregovaračku poziciju jer su kontrolisali protok ljudi i vojske sa Jadrana prema teritoriji koju je kotrolisala Armija Republike BiH. Ta situacija više ne postoji danas. Hrvatski nacionalisti su danas veća antidržavna sila nego što je bilo u vrijeme Daytona i vrijeme je da se to prepozna. I da međunarodna zajednica otvori oči na namjere Čovića i Dodika kako bi razumjela šta se dešava.

Schmidt je za nametanje izmjena Izbornog zakona dobio američku i britansku podršku, ali ne i podršku iz EU?

Mislim da Schmidt to ne bi nametnuo da nije imao podršku Washingtona koji pogrešno gleda na ova pitanja u Bosni i Hercegovini i trebao bi preispitati politike prema BiH.

Ko bi trebao to preispitati?

Prije svega State Department koji bi trebao razmotriti rezultate svoga djelovanja u Bosni i Hercegovini, vidjeti kakav je bio stvarni efekat sankcionisanja Dodika ili podrške izmjena Izbornog zakona. Ljudi moraju biti samokritični.  (Vijesti.ba / N1)