Usvajanje je popraćeno dugim aplauzom. Inicijator dokumenta je Savez bh. udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“. Ranije je Rezolucija usvojena u vanjskopolitičkom odboru Austrijskog Parlamenta, a za nju su tada glasali čak i zastupnici desničarske FPÖ.

Majke Srebrenice zahvalile su se na ovome.

Prijedlog Rezolucije je upućena 14. juna 2022. na raspravu u parlament. Potpisali su ga predstavnici stranke Zelenih, narodne stranke, socijaldemokratske stranke i stranke Neos.

Rezolucijom od austrijskih vlasti traži i zahtjeva da nastavi aktivno podržavati komemoraciju genocida u Srebrenici zajedno sa drugim članicama Evropske unije.

U tekstu rezolucije se navodi kako se ona usvaja uoči 27. obilježavanja etničkog čišćenja i genocida u Srebrenici koja je Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a od 16. aprila 1993. godine proglašena zaštićenom zonom.

„Snage bosanskih Srba, predvođene generalom Ratkom Mladićem i na osnovu naredbe tadašnjeg predsjednika (bh. entiteta) Republike Srpske zauzele su i pokorile ovaj grad. Tokom nekoliko narednih dana, vršeni su pokolji pod komandom generala Mladića, bilo da je riječ o vojnicima bosanskih Srba, paravojnih jedinica i neregularnih policijskih jedinica.“

Podsjeća se kako je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su tražili zaštitu od UNPROFOR-a.

„Istovremeno je približno 30.000 žena, djece i staraca prisilno protjerano u velikoj operaciji etničkog čišćenja. Time je ovaj događaj postao najteži ratni zločin na području Evrope od kraja Drugog svjetskog rata“, navodi se dalje u tekstu rezolucije, te da svi ovi „tragični događaji u Srebrenici“ preživjelima ostavljaju „traumu i duboke emocionalne ožiljke“.

Dalje se navodi kako su zločine u Srebrenici procesuirali i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i o Međunarodni sud pravde koji su ustanovili da je riječ o genocidu.

„Snage bosanskih Srba su kršile međunarodno humanitarno pravo na brojne načine i počinile zločine, kao što su otmice hiljada ljudi i silovanja bezbrojnih žena. Uprkos nastojanjima da se pronađu masovne i pojedinačne grobnice i tijela, još uvijek nisu pronađeni i identificirani posmrtni ostaci gotovo 1.200 muškaraca i dječaka iz Srebrenice.“

Austrijski parlamentarci dalje navode kako je Rezolucijom Evropskog parlamenta 11. juli postao Evropski dan sjećanja na žrtve Srebrenice.

„Da bi se osigurala mirna budućnost i uspješan suživot, potrebno je da se svi politički predstavnici – bilo u Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta – suoče sa najmračnijim poglavljima historije i priznaju prošlost. Obilježavanje genocida u Srebrenici i solidarnost sa žrtvama su ključni za bolju budućnost svih građana Bosne i Hercegovine, kao i za jačanje historijske svijesti da se takvi strašni zločini nikada ne smiju ponoviti“, navodi se u Rezoluciji.

(Vijesti.ba)