U Briselu je u toku sastanak Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET). 

 Prisustvuju mu članovi Predsjedništva BiH danas će prisustvovati sastanku i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović. U nastavku prenosimo obraćanje člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića: - Poštovani predsjedavajući i članovi Vanjskopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta,

Dame i gospodo,

Hvala vam na pozivu za učešće u ovoj jako važnoj diskusiji. Javnost u Bosni i Hercegovini cijeni pažnju i podršku Evropskog parlamenta našoj zemlji. Pozitivan utjecaj evropskih institucija na procese u Bosni i Hercegovini od izuzetnog je značaja.

Današnja rasprava odvija se u trenutku ruske agresije na Ukrajinu. Taj čin agresije Bosna i Hercegovina je osudila i u stavovima osude pridružila se cijelom civiliziranom svijetu. Razvoj situacije pomno pratimo, jer smo svjesni postojanja ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu pa i u BiH. Moramo poduzeti sve kako bi se agresija što prije zaustavila.​

Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici. Već više od pola godine traje politička kriza. Ona je izazvana potezima entiteta Republika Srpska. Najprije, blokadom institucija Bosne i Hercegovine, a kasnije i pokušajem da entitet unilateralno preuzme nadležnosti državnih institucija Bosne i Hercegovine. Vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu sa gospodinom Dodikom, otvoreno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije. Da su ovi potezi vlasti secesionistički, primijetili su i svi relevantni međunarodni akteri u svojim izvještajima i saopćenjima: od Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira, do Evropskog parlamenta, Evropske komisije, i vlasti Sjedinjenih Američkih Država.

Vlasti entiteta Republika Srpska nastoje zamagliti ovu evidentnu istinu, tako što se pozivaju na nekakav „izvorni Dejton“. To je sofistička formula, koja zanemaruje činjenice. Dejtonski mirovni sporazum nije statičan okvir, sa zamišlju da Bosnu i Hercegovinu zauvijek drži u stanju u kakvom je bila 1995. godine. Dejtonski mirovni sporazum zamišljen je kao dinamičan okvir, koji će osigurati obnovu i razvoj porušene Bosne i Hercegovine, uključujući i obnovu njenih državnih institucija. Zato je u tekst Dejtonskog sporazuma i unesena odbredba o uspostavljanju dodatnih državnih nadležnosti, koju vlasti Republike Srpske uporno prećutkuju kada govore o „slovu Dejtona“.

Državne institucije poput Oružanih snaga, obavještajne službe, državnog pravosuđa, poreskog sistema i drugih – uspostavljene su na osnovu navedene odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma. One su uspostavljene kroz zakone u Parlamentu, za koje su glasali svi, pa i stranka gospodina Dodika. Sve reforme, kojima su uspostavljene dodatne državne institucije, koje Dodik osporava, provedene su kao dio evropskog puta Bosne i Hercegovine i njihovo ugrožavanje značilo bi kraj evropskog puta naše zemlje.

Vrlo je važno, kako zbog krize funkcioniranja vlasti u BiH, prijetnje urušavanjem reformi i prijetnje otvorenom secesijom, što bi vodilo ugrožavanju mira – pojačano prisustvo Evropskih vojnih snaga u BiH, kako bi se garantovala sigurnost i stabilnost u BiH.

Vrlo opasno je i protivno svim principima vladavine prava osporavanje odluka međunarodnih i domaćih sudova, kao i osporavanje uloge Visokog predstavnika u BiH.

Dame i gospodo,

Da je Dejtonski sporazum dinamičan okvir koji treba unaprijediti i približiti evropskim standardima potvrdile su i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. U svojim presudama Evropski sud je zatražio da se osiguraju jednaka politička prava pripadnicima nacionalnih manjina, kao i pripadnicima konstitutivnih naroda u područjima gdje se nalaze u manjini.

Mnogo puta smo proteklih godina mogli čuti neistinu da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ugrožen. Evropski sud za ljudska prava je u svojim presudama presudio da su u BiH ugrožena prava jednog Jevreja, Roma, Albanca, Bošnjaka, Srbina i jedne građanke koja se etnički ne izjašnjava. Ni u jednoj presudi Evropskog suda za ljudska prava nije utvrđeno da je neko od Hrvata diskriminisan zbog svoje etničke pripadnosti.

Politička stranka kojoj pripadam ja ima dvaput više glasova od stranke gospodina Čovića. Istovremeno, stranka gospodina Čovića ima više ministara na državnom i entitetskom nivou od moje stranke. Po postojećem sistemu, stranka gospodina Čovića ima toliku moć da se nijedan zakon ne može usvojiti bez njene volje. Zloupotrebljavajući moć koju trenutno ima stranka gospodina Čovića već četiri godine sprečava implementaciju izbornih rezultata u Federaciji, izbor sudija Ustavnog suda Federacije, te čak prijeti da će spriječiti održavanje idućih izbora.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine se trenutno biraju po modelu koji je utvrđen u Dejtonu. Po tom modelu su birani i Čović i Komšić. Po mom mišljenju, mnogo veći problem je što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandiduju, od toga što jednoj političkoj stranci i njenom kandidatu nije zagarantovana pobjeda na izborima.

Presudama Evropskog suda nije zatraženo ovo što traži HDZ BiH. Zahtjev HDZ-a podrazumijeva zapravo promjenu Dejtonskog sporazuma. To je moguće, ukoliko taj proces podrazumijeva i druge promjene, prije svega reduciranje ovlasti Doma naroda, koji trenutno ima neograničen potencijal za blokadu funkcionalnost Parlamenta Federacije. Većina Bošnjaka i Hrvata u BiH živi zajedno u entitetu Federacija BiH, treba tražiti načine normalnog zajedničkog funkcioniranja. Međutim, to se ne može činiti tako što će se zahtijevati dalje etničke podjele na čemu HDZ insistira, već tako što će se u sistem funkcioniranja uključivati evropske standarde. Naravno, ovo se odnosi i na cijelu BiH.

Potrebno je na bazi presuda Evropskog suda ukloniti diskriminaciju iz Ustava i Izbornog zakona. Također, potrebno je usvojiti i paket tehničkih izmjena koje su predložili OSCE i Venecijanska komisija, kako bi izbori bili transparentniji.

U ovom trenutku, potrebno je da se okrenemo ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Pozdravljam, u tom smislu, usvajanje zakona u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kojima napredujemo na evropskom putu, te se pridružujem ovom prilikom pozivima Evropske komisije prema gospodinu Dodiku da ne blokira ove zakone u drugom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Mi vidimo budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana u punopravnom članstvu naše zemlje u Evropskoj uniji. Do tog cilja, trebamo proći nekoliko važnih stepenica u procesu pristupanja, a prva je sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Jer, ne zaboravimo, da je Bosna i Hercegovina još uvijek samo u statusu potencijalnog kandidata za članstvo.  (Vijesti.ba)