Politička kriza u Bosni i Hercegovini, blokade institucija i destruktivne aktivnosti koje provodi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik,

poslije nedavno objavljenih američkih sankcija poprimaju nove konture.  Nagovještaji povratka predstavnika Republike Srpske u državne institucije nakon prošlosedmičnog Dodikovog susreta s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, za mnoge su dokaz da sankcije već donose rezultate. Velika Britanija podržala je sankcije SAD-a i tako jasno dala do znanja da će nastaviti raditi na zaustavljanju destruktivnih aktivnosti, blokade institucija BiH i formiranja parainstitucija u zemlji.

O trenutnoj situaciji, daljim koracima Velike Britanije i međunarodne zajednice na zaustavljanju destrukcije, o svojevrsnoj krizi evropskih vrijednosti u balkanskim zemljama i drugim aktuelnim pitanjima, u emisiji "Sedmica" Radija Bosne i Hercegovine, koja je na programu u nedjelju u 09:03 sati, naš urednik Amir Sužanj razgovara sa ambasadorom Velike Britanije u BiH Matthewom Fieldom.

Sam početak godine donio je novu dimenziju u političkoj krizi u Bosni i Hercegovini. Sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i još nekoliko osoba, evo, u ovih petnaestak dana već donose rezultate. Velika Britanija podržala je te mjere. Šta očekujete od sankcija i mogu li one vratiti stabilnost u političke prilike u Bosni i Hercegovini, mogu li zemlju vratiti u institucionalne okvire, s obzirom na sve ono što se dešavalo u posljednjih nekoliko mjeseci?

Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini predstavlja rizik po stabilnost i budućnost zemlje. Svaki trenutak proveden u blokadi, svaka provokativna izjava, smanjuje priliku za političare da pruže osnovne usluge i poboljšaju životne okolnosti građana ove zemlje. Da budem jasan, sankcije nisu čarobni štapić – ne mogu riješiti sve izazove sa kojima se ova zemlja suočava. Bh. pravosudni sistem treba da ispuni svoju odgovornost prema građanima i da primjenjuje zakon bez predrasuda ili pristrasnosti. U prvom redu taj sistem treba biti odgovor na pojave kršenja zakona ili neustavnih aktivnosti na bilo kom nivou vlasti ili parlamenta. A izbori ostaju najbolji način da se neuspješan političar skloni sa pozicije. Ali, sankcije mogu biti koristan način jačanja posljedica za one koji vjeruju da mogu djelovati nekažnjeno. Vrijeme je došlo da oni, koji su na vlasti, budu odgovorni za svoje aktivnosti. Političari u BiH trebaju ozbiljno uzeti u obzir svoje odgovornosti – moraju se vratiti u državne institucije i nastaviti važne razgovore o budućem putu svoje zemlje. Ujedinjeno Kraljevstvo je javno i privatno podržalo nedavne korake Sjedinjenih Američkih Država da pojačaju svoj režim sankcija. Ujedinjeno Kraljevstvo također sagledava naše opcije - restriktivne mjere, uključujući sankcije su na stolu. U ovo vrijeme ne možemo komentarisati niti špekulirati o tim razgovorima, koji su u toku. Nastavićemo podržavati bh. institucije i raditi sa našim međunarodnim partnerima kako bi osigurali da negativne aktivnosti imaju posljedice.

Najavljeno je na neki način vraćanje predstavnika Republike Srpske u institucije nakon nedavnog sastanka Vučić-Dodik. Da li to znali da mi već vidimo rezultate sankcija?

Vidjeli smo riječi, nismo vidjeli rezultate.

Odlukom da imenuje Stjuarta Piča za svog specijalnog izaslanika u Bosni i Hercegovini, Velika Britanija je pokazala da Bosnu i Hercegovinu smatra izuzetno značajnom zemljom u svojim vanjskopolitičkim pogledima. Pič je čovjek impresivne biografije i imenovan je na tu dužnost u jeku ogromnih prijetnji po stabilnost i sigurnost, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za cijeli region nakon odluka Narodne Skupštine Republike Srpske o, kako se to službeno naziva u Banjaluci, vraćanju otetih nadležnosti. Šta je, ustvari, misija Stjuarta Piča i šta Velika Britanija očekuje od njega u Bosni i Hercegovini?

Imenovanje ser Stjuarta Piča kao specijalnog izaslanika premijera za Zapadni Balkan je važan korak moje vlade. Uspostavljanje te pozicije i odabir tako visokog i iskusnog britanskog predstavnika je pokazatelj snažne predanosti Ujedinjenog Kraljevstva regionalnoj stabilnosti, jačanju demokratskih institucija i otvorenih društava, te zajedničkoj borbi protiv sigurnosnih izazova poput organizovanog kriminala i korupcije. Nije slučajno da je prva zvanična posjeta ser Stjuart Piča na njegovoj novoj poziciji bila Bosni i Hercegovini. Ser Stjuart je želio lično vidjeti i čuti, iz prve ruke i razumjeti šta se dešava ovdje. Sastao se sa izabranim predstavnicima, takodjer i sa opozicijom, ali je imao i direktan kontakt sa mladima, sa civilnim društvom, novinarima, poslovnim sektorom i pripadnicima Oružanih snaga. Lično se uvjerio u snagu britansko – bh. odnosa u mnogim poljima u kojima već pružamo praktičnu podršku, uključujući reformu u polju odbrane, poslovnog okruženja, pravosuđa, javnih usluga i borbi protiv korupcije. I poslao je jasne poruke u ime vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Uloga ser Stjuarta diljem Zapadnog Balkana će pomoći pri koheziji i koordinaciji napora koje Ujedinjeno Kraljevstvo ulaže. On će blisko sarađivati sa visokim međunarodnim partnerima i njegova pozicija će ojačati naš angažman sa regionalnim liderima, ali i sa onim akterima koji nastoje da izgrade bolju budućnost sa jačom demokratijom u regionu – sa aktivistima, nezavisnim medijima i mladima.

Javnost u Bosni i Hercegovini nekako stiče utisak da međunarodna zajednica, zasad, nema adekvatan odgovor na izazove iz Republike Srpske, koji su, kako mnogi diplomati tvrde, diktirani iz Rusije. Pošto kriza eskalira u prijeteće destabilizirajuće, pa i secesionističke tendencije, šta je međunarodna zajednica u stanju učiniti kao cjelina, da zaustavi ova politička previranja? Nekako se u cijeloj ovoj priči izgubila ključna nit – šta međunarodna zajednica uopšte namjerava učiniti?

Meni je jasno da se Republika Srpska vodi opasnim i putem podjela. Ponovo su građani ti koji nose teret ovih aktivnosti koje podižu tenzije i nepovjerenje, te štete naporima na poboljšanju ekonomije i privlačenju stranih investicija. Građani zaslužuju bolje, odgovornije liderstvo od svojih izabranih predstavnika. Moraju postojati negativne posljedice za one koji rade na podrivanju napretka. Već smo pomenuli kako međunarodna zajednica može to podržati putem sankcija i drugih restriktivnih mjera, kao i podrškom domaćim mehanizmima odgovornosti. Visoki predstavnik nastavlja imati ključnu ulogu ovdje, a Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja pružati snažnu podršku OHR-u i izvršnim ovlastima samog Visokog predstavnika. Ujedinjeno Kraljevstvo će također nastaviti sa našim naporima da osiguramo da BiH ostane na dnevnom redu nekih od najvažnijih svjetskih organizacija, poput NATO-a i UN-a.

Pomenuli smo aktivnosti Milorada Dodika, koji je posljednjih mjeseci iznio niz kritika na stavove međunarodne zajednice, a posebno, što je zanimljivo, na stavove Velike Britanije, ne prezajući čak ni od omalovažavanja, ismijavanja, pa i teških ličnih uvreda, koje su nezamislive u diplomatskoj praksi. Mnogi ljudi pitaju se dokle će međunarodni krugovi tolerisati takva politička ponašanja i namjere Milorada Dodika, koje provodi kroz Narodnu Skupštinu Republike Srpske. Velika Britanija nema nikakvu obavezu da toleriše omalovažavanje svojih zvaničnika i srozavanje svog neupitnog ugleda na taj način. Zašto je izostao adekvatan odgovor?

Napadi na državne institucije poput Oružanih snaga su nezakonite, destabilizirajuće i vođene ličnim političkim ambicijama, ne najboljim interesima građana ove zemlje.

Napadi na pojedince, uključujući strane diplomate, su vođeni najgorom vrstom politike i ne zaslužuju niti vrijeme niti pažnju. Optužbe gospodina Dodika i njegovih kolega su namjerno odvraćanje pažnje sa korupcije. Kao što je ministrica vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva rekla u decembru prošle godine: „Ne možemo dozvoliti da ovaj opasni manevar odvrati pažnju sa neuspjeha u poboljšanju životnog standarda građana Bosne i Hercegovine". To je destabilizirajuće, posebno u kombinaciji sa govorom mržnje i pozivima na dalje podjele. Bosna i Hercegovina ima otporne institucije i građane, i dokazane prijatelje poput Ujedinjenog Kraljevstva. Bosne i Hercegovine će biti.

Građani balkanskih zemalja osjetno gube povjerenje u evropske perspektive, koje je prije desetak godina bilo izuzetno snažno... Gube povjerenje čak i u evropske vrijednosti. Kako je moguće da uticajne evropske političke metropole zanemaruju jedan vrlo izražen rizik – ako na ovim prostorima sa svojim uticajem ne budu u dovoljnoj mjeri prisutne Evropska Unija, Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Države, biće neki drugi politički faktori poput Rusije i Turske. Zašto zapad nije spreman da konačno preuzme punu odgovornost za balkanski region i da tako i Bosnu i Hercegovinu konačno prihvati i pozicionira tamo gdje bi joj bilo mjesto – među demokratska evropska društva?

Govoriću za Ujedinjeno kraljevstvo iako mislim da to važi i za sve druge istomišljenike, partnere i prijatelje ove zemlje. Ne možemo, nećemo dozvoliti zlonamjernim akterima da podijele ovu zemlju, niti da unazade napredak postignut u zadnjih 26 godina. Građani Bosne i Hercegovine su odlučili da EU vrijednosti i standardi nude najbolju budućnost za Bosnu i Hercegovinu. Ovi nije samo putanje pristupanja Evropskoj Uniji, nego i pitanje vrijednosti i prilika. Ljudi odlaze u zemlje u kojima već mogu koristiti te vrijednosti i prilike. Transparentnija, ekonomski održivija Bosna i Hercegovina sa jačom demokratijom će bolje odgovoriti na potrebe svojih građana. Očekujem da će ova pitanja razmatrati i glasači u BiH kada krenu na biračka mjesta u drugoj polovini ove godine, rekao je ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Field.

(Vijesti.ba / BHRT)