Gost današnjeg izdanja Rezime bio je sociolog i političar Miro Lazović. 

 Ističe da se BiH svih ovih godina od Dejtona do danas nalazi u jednom zaleđenom konfliktu."Mislim da je kriza koja je ovih mjeseci kulminirala i koja će se rješavati početkom iduće godine, kulminacija svih tih političkih turbulencija kroz koje BiH prolazi. BiH je danas jedna razapeta država između Dejtona i Brisela, sa unutrašnjim previranjima, regionalnim miješanjima u unutrašnje odnose u BiH. Dakle, BiH je danas opterećena svim tim političkim i drugim problemima koji joj ne dozvoljavaju da postane funkcionalna, stabilna i da bržim putem ide ka evropskim integracijama. Tu svakako mislim i na ulogu međunarodne zajednice koja je proteklih 10-15 godina bila pasivna i koja je, na neki način, digla ruke od BiH."

Na pitanje da li je ovo borba između države i entiteta, odgovara: "Jeste. U tome se i ogleda cjelokupan taj naš politički problem. Faktički, svo ovo vrijeme je bila bitka između totalitarnih etničkih politika i koncepta građanske države na način da se entiteti osamostale, odnosno RS vodi konstantnu bitku protiv BiH. Milorad Dodik u kontinuitetu svih ovih 15 godina vodi političku utakmicu kao igru u kojoj nema dobitka za RS ako BiH i njene institucije ne izgube. Ovo što pokušava zadnjih mjesec dana da ozakoni, a to je da potpuno razvlasti državne institucije, odbranu, Oružane snage, SIPA-u, OSA-u, VSTV je faktički pravljenje od BiH jedne prazne ljušture, a da RS-u što više da atributa države. I tu je čitava ta bitka. Bitka je između toga hoće li BiH konačno izaći na put stabilnosti i funkcionalnosti njenih institucija i postati država koja jasno trasira svoj put prema evropskim integracijama i NATO-u ili će Milorad Dodik uspjeti da joj onemogući taj put i na neki način izađe kao pobjednik iz ovoga. Ja ne mislim da će on izaći kao pobjednik jer ovdje su krupni igrači u igri, krupni su politički ciljevi u igri i ja očekujem da će ipak na kraju prevladati politika koja će BiH stabilizirati i koja će odagnati te totalitarne etničke politike na margine, a da će se afirmirati jedan građanski koncept na bazi principa i standarda na kojima počiva EU."

BiH se oslobodila politika koje su kreirale rat i agresiju

Lazović smatra da ovo baš i nije igrokaz Milorada Dodika u kojem on želi sakriti svoj kriminal i korupciju.

"Mislim da su ovo jasni politički ciljevi jer BiH od devedesetih do dan danas nije se oslobodila onih politika koje su kreirale rat i agresiju na BiH. Te politike su i danas prisutne, politički ciljevi tih politika su i danas prisutni zato što nisu realizirani. Kreatori tih politika i danas su u Beogradu, donekle i u Zagrebu. U izjavama Zorana Milanovića se jasno vidi taj koncept Tuđmana i Miloševića koji je dogovoren, koji je realiziran u ovom proteklom periodu, samo su se personalno promijenili akteri. To ciljevi su ostali isti i to je problem za BiH. Potpuno je jasno da te politike koje su danas prisutne ne mogu graditi mir, na tim politikama se ne može graditi funkcionalna i stabilna država BiH jer su te politike usmjerene upravo protiv BiH. I tu je čitava ta politička borba koja je i danas dan prisutna. I od rješenja te borbe zavisit će i sudbina BiH. Bez BiH bošnjački narod ne može opstati, a država BiH teško može opstati ako nije građanska BiH."

Kaže da je Milorad Dodik postao politički teret Aleksandru Vučiću.

"Ne samo zbog toga što radi ovo što radi i što se u kontinuitetu sukobljava sa Ustavom BiH, ali i sa međunarodnom zajednicom. Nema tog državnika kojeg on nije izvrijeđao. To su riječi koje ne mogu ići u korist Vučiću. S druge strane, politika Milorada Dodika pravi problem Vučiću kod razgovora o konačnom rješenju Kosova. Ideja Otvorenog Balkana koju zagovara Aleksandar Vučić, koja je sa ekonomskog aspekta dobra ideja i koju ne treba apriori odbaciti, ali sa politikom Milorada Dodika i načinom kako on urušava državne institucije BiH, BiH niti može, niti smije niti treba ulaziti u Otvoreni Balkan. Mislim da srbijanski režim od Miloševića do Vučića ima upliva u dešavanja u BiH. Vučić je čovjek koji igra jednu ambivalentnu političku ulogu u kojoj javno govori da je on za poštovanje integriteta i suvereniteta BiH, ali nikada se ne ograđuje od rušilačke politike Milorada Dodika. Da je i u nekim tajnim razgovorima Milorad Dodik zaustavljen od strane Vučića mi ne bi živjeli ova turbulenta politička nestabilna vremena koja dolaze od strane Dodika niti bi on rušio na ovaj način državu BiH. Dakle ja ne vjerujem zaista da Aleksandar Vučić želi jednu iskrenu politiku prerma BiH kao što to govori."

Opozicija se ponaša dosta neodgovorno

Kada je riječ o Zoranu Milanoviću, Lazović kaže da je on od socijaldemokrate postao desničar i da to začuđuje.

"Šalje poruku da građanska BiH ne može biti, da je to podvala, da neka unitaristička klika u Sarajevu želi BiH kao građansku, tako da te njegove poruke više remete odnose u BiH i faktički se naslanjaju na ono što Dodik radi."

Ističe da je kritičan i prema građanskim strankama u BiH koje posljednjih 4-5 godina nisu prepoznale procese kroz koje prolazi BiH.

"2018. godine sam bio jedan od ljudi koji je žestoko zagovarao formiranje građanskog bloka kao četvrtog stuba koji treba ući u institucije sistema. Da su formirali taj građanski blok i da je on situiran u Parlamentu FBiH i u državnom Parlamentu, danas Amerikanci i Evropljani bi prije svega razgovarali sa tim građanskim blokom jer bi oni bili najjači. Taj građanski blok nije formiran, lideri su pobjegli od toga, po meni potpuno neodgovorno, nesvjesni šta BiH čeka i današnja opozicija se ponaša dosta neodgovorno jer ispaljuju pojedinačna saopštenja, pojedinačne metke umjesto da su ujedinjeni jer bi onda i borba za BiH bila puno jača. Ovako se prepustio ovaj prostor etničkim politikama i etničkim liderima koji faktički neće naći rješenje jer su ciljevi različiti. I dok je tako ostaje nam, na neki način, nada da će američka administracija agresivnijm pristupom promijeniti ovdje situaciju i sankiconisati one koji ruše državu BiH."

Smatra da su sankcije do sada pokazale da su efikasne.

"Ne samo prema pojedincima, već ukupne sankcije, prije svega ukidanje finansijskih tokova prema onim sredinama koje koče i urušavaju BiH. Te sankcije mogu biti izuzetno djelotvorne. Očekujem da proradi pravosuđe, da proradi Tužilaštvo."

SDA se nalazi u jednom vrtlogu u kojem se ne snalazi najbolje

O odgovoru SDA na političku krizu kaže da se ona nalazi u jednom vrtlogu u kojem se ne snalazi najbolje.

"Ja mogu shvatiti njenu poziciju, oni su zabrinuti za budućnost BiH, pokušavaju napraviti nekakav dogovor sa drugim političkim strankama koje opet njoj ne vjeruju i zbog toga taj bh. politički blok se ne uspijeva napraviti. Dakle postoji nevjerica drugih stranaka prema SDA koja, s druge strane, ponekad daje izjave koje na neki način koriste i Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću. Današnja situacija traži dijalog i otvaranje svih krupnih pitanja za stolom, bez obzira da li se slagali ili ne."

Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona Lazović navodi da su polazne pozicije suprotne.

"Ono što insistira HNS su cementiranje postojećih etničkih podjela, omogućavanje apriornog izbora njihovog člana Predsjedništva. Sve to može voditi formiranju nekih etničkih izbornih jedinica, a podtekst je formiranje trećeg entiteta. S druge strane imamo pristupe koji su naslonjeni na evropske principe, na stavove Venecijanske komisije, na presude Suda za ljudska prava u Strazburu u kome se taj građanski koncept konačno treba predstaviti institucijama sistema."

Pojašnjava da izmjene Izbornog zakona traže ustavne promjene i da se to mora desiti u Parlamentu BiH.

"Vjerujem da se ne može realizirati koncept HNS-a- Takođe i građanski koncept kojem se moraju otvoriti vrata. I možda se može naći neki kompromis koji će rezultirati za početak indirektnim izborom članova Predsjedništva. Očekujem da Christian Schmidt možda upotrijebi svoje ovlasti na drugim pitanjima kada je riječ o Izbornom zakonu, a to su tehničke izmjene."

Iduća godina bi nas mogla dovesti do konačnog rješenja

Na pitanje zna li EU šta hoće sa BiH, odgovara: "EU je jedno heterogeno tijelo od 27 članica koje sigurno nisu jedinstvene po pitanju BiH. Mislim da je sasvim dovoljno da se 15 zemalja složi i da se uvedu sankcije ili prema pojedincima ili prema nekim sredinama koje blokiraju ove procese i koje prave probleme BiH. Očekujem da će se to desiti, ali ono što po meni može jedino dati brz rezultat je angažman američke administracije."

Smatra da su Rusija i Kina na strani politike Milorada Dodika.

"Godina koju završavamo je bila godina političkih turbulencija, neizvjesnosti, ekonomske nestabilnost, ali je bilo i dobrih stvari u kulturi, sportu. Iduća godina bi nas mogla dovesti do konačnog rješenja ovih naših političkih pitanja. Ja zaista vjerujem da će se to desiti, ali na način da se otklone sve ove barijere i blokade koje su pred nama i da BiH konačno krene bržim putem ka nekoj stabilnoj, funkcionalnoj državi", zaključio je Lazović.
 

(federalna.ba)