Važno je da američki izaslanik bude blisko uključen u kosovski proces jer je EU izgubila svoju polugu u rješavanju balkanskih sporova jer više ne garantuje da će preostalih šest država postati članice. Bez te poluge EU je paralizovana, podijeljena i neefikasna, kaže za Danas Januš Bugajski, viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan, komentarišući prisustvo Gabrijela Eskobara u Briselu gdje se razgovaralo o rješenju krize na sjeveru Kosova.
Bugajski smatra da ne može biti trajnog sporazuma između Srbije i Kosova bez međudržavnog priznanja.
„Jedina mogućnost je da Beograd tretira Kosovo kao nezavisnu državu bez formalnog priznanja. Ali to bi značilo da se više ne blokira međunarodno priznanje Kosova ili članstvo u multinacionalnim organizacijama, niti da se povlače potezi kojima se podriva stabilnost i teritorijalni integritet Kosova“.
DANAS: Iz SPD – stranke pobjednice izbora u Njemačkoj šalju poruku da neće više ignorisati kršenje demokratskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu. Može li se ovo tumačiti kao priznanje da je do sada Njemačka, kao vodeća zemlja EU, gledala kroz prste na ozbiljna narušavanja ljudskih prava, vladavinu prava i slično?
– Ukoliko SPD zaista formira koalicionu vladu u Njemačkoj, a proces bi mogao potrajati nekoliko sedmica, obavezali su se da će se fokusirati na ljudska prava i demokratsko upravljanje. Na Zapadnom Balkanu najveći kršilac demokratskih normi je Srbija predsjednika Vučića. Ako vlada SPD sa riječi pređe na djela, izvršiće pritisak na Beograd da obnovi medijske slobode i nezavisnost sudstva, razotkrije i eliminiše zvaničnu korupciju i promoviše politički pluralizam, ali ima na raspolaganju samo nekoliko alata da bi bila efikasna. Još veći ispit biće njemačka politika prema Rusiji, što će odjeknuti i na Balkanu. SPD je tradicionalno predusretljiva prema Moskvi i velika je sumnja da će se zalagati za demokratiju u Rusiji i za ograničavanje korumpiranih i destabilizujućih ruskih uticaja na Balkanu u kojima je Srbija postala sredstvo Kremlja.
DANAS: Situacija u BiH je prilično haotična naročito od ljetos kada je Valentin Incko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida. Iz Ambasade SAD su jasno poručili članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku da pravo na otcjepljenje entiteta Republika Srpska ne daju ni Ustav BiH ni Dejtonski sporazum ocjenjujući njegove pozive retrogradnim. Koje je riješenje krize za BiH?
– Postoji jedno od tri riješenja za Bosnu i Hercegovinu. Prva je integrisana država, u kojoj centralna vlast u Sarajevu ima ovlašćenja i nadležnost nad svim ključnim bezbjednosnim i spoljnopolitičkim odlukama, a gdje se entitetski i kantonalni sistem zamjenjuju funkcionalnim regionalnim i gradskim vladama. Drugo riješenje je potez ka etno-teritorijalnoj podjeli, novi rat uz učešće Srbije i Hrvatske i još jedna međunarodna vojna intervencija koja stvara još jedan sporazum između zaraćenih strana u kojem se neuspjesi Dejtona više ne ponavljaju. Treće „riješenje“ jeste novi rat u kojem Zapad ne uspijeva efikasno da interveniše iz straha od početka rata sa Rusijom i sukoba oko granica, teritorija i državnosti koji okružuju region u doglednoj budućnosti.
DANAS: Može li se očekivati da Zapad uskoro zauzme jasan stav prema Vučiću i njegovom konceptu „srpski svet“?
– Ne bih se previše nadao, pošto je EU „bez kompasa“, a SAD su usredsređene na druge međunarodne krize i domaće probleme. Baš kao što je Milošević iskoristio nedostatak pažnje američkih i evropskih podjela kako bi stvorio mini imperiju u regionu, Vučić iskorišćava nepažnju SAD i slabosti EU kako bi testirao Zapad. To uključuje podrivanje nezavisnosti Crne Gore, promovisanje trajne podjele u Bosni i potencijalnu pripremu za podjelu Kosova. Putinov uspjeh u aneksiji Krima od Ukrajine i raspirivanje separatističke pobune u Donbasu moglo bi poslužiti Vučiću za uzor. A budući da je jači partner, Putin bi zapravo mogao da gurne Vučića u novi regionalni sukob kako bi potkopao zapadnu koheziju. Beograd bi tada postao ne samo regionalno dobro za Moskvu, već i aktivni posrednik u kampanji za rušenje Zapada.
DANAS: Kako vidite situaciju u Crnoj Gori -kriza vlasti, nedavni događaji na Cetinju?
– Crna Gora se stalno vuče i gura u pravcu zavisnosti od Srbije. Vučićeva administracija riješena je da naruši crnogorski identitet, suverenitet i državnost i želi da Podgorica slijedi smjernice spoljne i bezbjednosne politike Beograda. To je opasna agenda, o čemu se nedavno svjedočilo na Cetinju prilikom postavljanja mitropolita Srpske pravoslavne crkve, činom kojim se želi pokazati istorijska podređenost Crne Gore Srbiji. Takvi postupci mogli bi izazvati nasilje i Vučić bi tada bio zapamćen po promovisanju oružanog sukoba u jedinoj bivšoj jugoslovenskoj republici koja je izbjegla rat tokom Miloševićeve ere.
(Vijesti.ba)