Njemački političar Christian Schmidt postaće novi visoki predstavnik u BiH 1. avgusta, nasljedivši Valentina Inzka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina.  Ured visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine, piše Glas Amerike. Nakon što je Inzko podnio ostavku 27. maja, Schmidta je imenovao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica - Rusija.

Šta kažu stručnjaci

Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za Glas Amerike da je Schmidtovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u BiH, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

"S jedne strane imate visoki rizik", rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu. "Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi".

Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Schmidta trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da "u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom".

Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savjet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom - na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Schmidt preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

"Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Christian Schmidt i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Takođe postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što takođe nije malo vjerovatno", rekla je Ruge.

Tanja Domi, profesorka u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH - rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako sprečiti taj scenario "ne za mjesec dana" već "sada".

Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: "Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje".

Na tom položaju Rusija podržava bosanske Srbe, čiji je najmoćniji političar, Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Inzka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske kojom dominiraju bosansko-hercegovački Srbi.

"Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo", rekla je Domi.

PIC je 2008. uspostavio takozvanu "Agendu 5 + 2" - zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: "U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak".

Velike sile često pokušavaju da prošire svoj uticaj na druge zemlje, rekla je Stradner, ali problem je što Rusija, kao i države poput Kine, Irana i Turske, često pokušavaju da potkopaju demokratiju i stvore podjele - što u Bosni i Hercegovini znači jačanje nacionalizam.

Rat od 1992. do 1995. godine otjerao je skoro dva miliona ljudi iz njihovih domova i odnio oko 100.000 života. U novembru 1995. mirovni sporazumi dogovoreni u američkom gradu Daitonu u državi Ohajo okončali su borbe, ali duboke etničke tenzije i dalje postoje.

U ranim godinama, OHR je igrao veliku ulogu u funkcionisanju poratnog društva, uključujući otpuštanje i sankcionisanje zvaničnika i zalaganje za usvajanje zakona. 1997. godine, u njemačkom gradu Bonu, PIC je dodijelio neka od ovih ovlašćenja Visokom predstavniku. Zbog toga se nazivaju "Bonskim ovlašćenjima".

Saradnja kroz sankcije

Vremenom je međunarodni interes za Bosnu i Hercegovinu jenjavao i često je bilo prepuštano lokalnim političarima da sprovode reforme. Inzka su često kritikovali zbog toga što nije koristio svoja "bonska ovlašćenja".

U nedavnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa (engleski jezik), Inzko je primjetio da je očekivao brži napredak u zemlji po njegovom dolasku.

"Možda je međunarodna zajednica pogriješila kada je prebrzo promijenila brzinu sa onoga što smo mi imali - robusnog, snažnog, međunarodnog prisustva - na domaću odgovornost i domaća rješenja", rekao je Inzko.   (Vijesti.ba)