Do prije nekoliko mjeseci i do pojave non papera Hrvatska uopšte nije imala uticaj na politiku Evropske unije prema Bosni i Hercegovini.
Kaže ovo u razgovoru za RSE njemački analitičar Bodo Weber i dodaje da je Hrvatska, koja već duže vremena nastupa kao produžena ruka HDZ BiH i njenog lidera Dragana Čovića, bila popuno izolovana sa svojim stavom. - Doživljavana je kao remetilački faktor kad je riječ o politici prema Bosni i Hercegovini. Međutim, u posljednja tri-četiri mjeseca Hrvatska puno agresvinije lobira i nije više sama, kaže Weber i nastavlja:
- Dobila je podršku nekoliko neliberalnih članica EU što dosta govori o tome sa kojih pozicija ona nastupa. Uspjela je, međutim, da prevari i dvije države, koje ne spadaju u skupinu neliberalnih zemalja - to su Grčka i Malta - vjerovatno zbog toga što je u non paperu svoj stav prema Bosni i Hercegovini vrlo vješto povezala sa migracijskim pitanjem. Sve se to dešava u kontekstu pregovora o reformama u Bosni i Hercegovini koje vode predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih država. Meni se čini da ti pregovori idu ka tome da se bar djelomično udovolji HDZ-u BiH i Draganu Čoviću.
Weber navodi kako je priča oko izbora Željka Komšića već poznata i stara. - Ja sam i ranije kritikovao taj potez još kada se gospodin Komšić kandidirao kao član SDP-a jer to nije pridonijelo nikakvom napretku Bosne i Hercegovine. Sasvim suprotno taj potez je dao povod HDZ-u da napravi zamjenu teza i da već 10 godina vodi histeričnu kampanju o navodnoj institucionalnoj diskriminaciji bosanskohercegovačkih Hrvata koja ne postoji, kaže Wrber.
Tvrdi da je riječ o dva pojekta. - Jedan je stvaranje trećeg entiteta, a drugi je afirmacija principa konstitutivnih partija, kako smo moje kolege iz Vijeća za demokratizaciju politike i ja to nazvali. To znači institucionalno obezbjeđivanje trajne dominacije jedne stranke nad jednim narodom. To je na neki način varijanta jednopartijskog sistema iz prošlih vremena. Gdje je rješenje? Rješenje u novom ustavu, jer se na osnovu sadašnjeg ne može napraviti funkcionalna država. Potreban je ustav koji će obezbijediti ravnotežu između kolektivnih i individualnih prava i funkcionalnu državu, kaže Weber. On vjeruje da u ovom trenutku nije moguće započeti čak ni elemente ustavne reforme bez jasnog stava Zapada o sveobuhvatnoj reformi ustava Bosne i Hercegovine.
Weber podsjeća da tri vladajuće stranke, sa kojima sada šef EU delegacije Sattler, američki ambasador Nelson i gospodin Palmer pregovaraju o izmjenama izbornog zakona, nisu se uspjele dogovoriti o Akcionom planu za implementaciji 14 prioriteta čije je ispunjenje uslov za dobijanje kandidatskog statusa. Jer ni gospodin Dodik, ni gospodin Čović ne žele ispuniti dio tih uslova. Znači, oni u osnovi nisu za eurointegracije, za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, kaže Weber. (Vijesti.ba)