Nabavka vakcina trenutno je u Bosni i Hercegovini ključno zdravstveno i političko pitanje,
koje je zasjenilo sve ostale izazove sa kojima se naša zemlja tradicionalno suočava. Razlozi kašnjenja početka masovne imunizacije i utvrđivanje odgovornosti dominira javnim diskursom u posljednjih mjesec dana.
Kritike za nepodobne: Unutar kritički raspoložene javnosti, ali ne onog dijela čiji su kritički osvrti motivisani brigom za zdravlje već onim koji svoju motivaciju crpe u političkim potrebama i interesima, primijetna je sklonost ka promjenama argumentacije i prilagođavanju novonastalim situacijama. Tako, primjera radi, predstavnici vladajuće većine u Kantonu Sarajevo odgovornost za nepostojanje dovoljnih količina vakcina za masovnu imunizaciju fakturišu federalnom premijeru Fadilu Novaliću i Vladi FBiH. Istovremeno, pravdajući izostanak vlastitih rezultata na tom polju, tvrde da mogućnost nabavke ima isključivo državni nivo vlasti, a ne niži nivoi poput entiteta i kantona. Sličan je pristup i kada su u pitanju mjere za suzbijanje širenja koronavirusa. Zastupnici SDP-a u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) pozivaju Vladu HNK da u Hercegovini spriječi „sarajevski scenarij“. Istovremeno njihove kolege iz sarajevskog SDP-a za „sarajevski scenarij“ u Sarajevu odgovornim smatraju Vladu FBiH, a ne Vladu Kantona Sarajevo u kojoj je, između ostalih, ministar zdravstva član SDP-a.
Banaliziranje uspjeha: Druga prisutna zamjerka koja se nemilice zastupa u javnom prostoru jeste izostak spremnosti zvaničnika u institucijama državne vlasti da diplomatskim sredstvima i komunikacijom sa prijateljima iz svijeta osiguraju dodatne isporuke vakcina. Međutim, nakon što je na poziv predsjednika SDA Bakira Izetbegovića osigurano 30.000 vakcina iz Republike Turske i 50.000 iz Kine, te nakon što je najavljena isporuka 50.000 vakcina iz Malezije zahvaljujući članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću, oni koji su ranije zamjerali zvaničnicima zbog nekorištenja međunarodnih poznanstava ili nepostojanja prijatelja u svijetu su kritike zamijenili optužbama na račun „prosjačenja“ i sličnim (ne)duhovitim dosjetkama.
Od kritika se nije spasila ni ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, kojoj je zamjerana pasivnost u raspolaganju diplomatskim alatima kako bi se osigurale vakcine. Nakon što je Turković boravila u zvaničnim posjetama Beču, Berlinu i Briselu, što je rezultiralo ubrzanjem mehanizma COVAX i isporukom gotovo 50.000 vakcina preko tog mehanizma u proteklih nekoliko dana, njeni kritičari su fokus javnosti skretali optužbama da je u Njemačku ušla sa falsifikovanim PCR testom, što se ispostavilo kao potpuna neistina, ili duhovitim dosjetkama na račun njenog stajlinga za vrijeme posjete arapskim državama i vezanjem te njene posjete sa donacijom Kraljevine Saudijske Arabije u vidu 50 tona hurmi, što je praksa koju ta Kraljevina ima uoči svakog svetog muslimanskog mjeseca ramazana.
Kako da njet: Nisu kritičari štedjeli federalnog premijera Fadila Novalića nakon njegove izjave da su vakcine mogle biti nabavljene i ranije, ali da nije želio „glumiti državu“. Isti ti kritičari su imali spreman arsenal kritika na račun nepoštivanja ustavnih nadležnosti i devalviranja države BiH da je Novalić započeo proceduru nabavke vakcina prije državnog nivoa vlasti. Isto tako u posljednjih mjesec dana ne mogu sakriti razočarenje jer Vlada FBiH nije reagirala na ponudu za kupovinu ruskih vakcina iz decembra prošle godine, kada su danas razočarani kritičari u korijenu sjekli svaku naznaku mogućnosti kupovine vakcina koje nije odobrila Evropska unija. Vrlo je zanimljivo da je zastupljenost nenabavke vakcina u javnom diskursu obrnuto proporcionalna spremnosti stanovništva na vakcinaciju.
Ogroman, zabrinjavajući broj građana BiH nema namjeru da se vakciniše, što mnogim od njih, očigledno, ne predstavlja prepreku da kritikuju vlast zbog nenabavljanja dovoljnih količina vakcina. Obim takve licemjernosti doći će do izražaja onda kada BiH dobije količine vakcina dovoljnih za vakcinaciju više od 20 posto stanovništva. Opsjednuti namjerom rušenja vlasti, u analizama se ne biraju ni riječi, ni sredstva, a pogotovo ne obraća pažnju na činjenice. Činjenica je da je cijela EU proglasila kolaps vakcinacije, da proizvođači nisu ispoštovali ugovore, da su unutar najjačih članica savaza sve izraženije svađe i jaz oko raspodjela vakcina. Činjenica je da AstraZeneca, prema navodima EU, nije isporučila ni četvrtinu dogovorenih vakcina. Činjenic je da se Austrija nalazi na 19. mjestu od 27 članica prema vakcinaciji u EU.
Greške političara EU dolaze na naplatu pokazujući sve slabosti u upravljanju krizom, uz velike posljedice kako na građane EU tako i na one zemlje koje su zavisne od njihove pomoći, među kojima je i Bosna i Hercegovina. No za razliku od ostatka svijeta, u BiH se i zdravstvena pitanja poput globalne pandemije koronavirusa reduciraju u uske političke okvire kako bi se zadovoljili sitni interesi onih koji i takve okolnosti koriste za približavanje željenim foteljama. Dok je u ostatku svijeta u posljednjih godinu dana linija između vlasti i pozicije, te između međusobno suprostavljenih stranaka i političkih blokova postala gotovo nevidljiva, a sve u interesu zdravlja građana i očuvanja ekonomije, u BiH ni takve okolnosti ne mogu doprinijeti zauzimanju jedinstvenog stava prema kojem bi širi društveni interesi bili prioritet u odnosu na partikularne stranačke interese i ambicije. (Vijesti.ba)