Reforma energetskog sektora dio je sveobuhvatnog tranzicijskog procesa koji za konačni cilj ima ispunjavanje uslova za sticanje
statusa kandidata, a potom i punopravnog članstva BiH u Evropskoj uniji. Na tom putu BiH je preuzela čitav niz obaveza, od kojih je jedna i spomenuta reforma energetskog sektora. Osnovni preduslov za tu reformu jeste prilagođavanje pravne legislative države i entiteta važećem zakonodavstvu EU, odnosno transpozicija pravne legislative EU u zakonodavstvo BiH. Pred našom zemljom je dalje usklađivanje zakonodavstva s acquisom EU, uključujući donošenje zakonodavstva vezanog za plin, usklađivanje zakonodavstva u oblasti nafte, ali i obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Implementacija mjera energetske efikasnosti imat će značajan uticaj na rast BDP-a, na podršku malim i srednjim preduzećima, otvaranje brojnih radnih mjesta te na unapređenje okoliša. Zagađenje u bh. gradovima znatno će se smanjiti.
Trebamo izvršiti tranziciju s konvencionalnih energetskih sistema (npr. uglja) na nove sisteme koji podrazumijevaju povećan udio obnovljivih izvora energije, veću uštedu energije i aktivniju ulogu potrošača energije. Radi se o strukturnoj promjeni koja se događa širom svijeta i jedan je od zahtjeva energetske politike EU. Uz sve pobrojano, sagovornici Vijesti.ba poručuju - da bi energetski sektor postao privlačan, ne samo za domaće, nego i za inostrane investitore, potreban je jasan, transparentan, nediskriminirajući pravni i regulatorni okvir, usklađen s pravnom stečevinom EU. Naglašavaju da je energetski sektor stub razvoja svake ekonomije, a upravo će put ka EU Bosni i Hercegovini osigurati da u tom polju dostigne svoj puni potencijal.
Kušljugić: Potrošače i poreske obveznike staviti u prvi plan: Mirza Kušljugić, profesor na Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli i predsjednik UO "ReSET Centra za održivu energetsku tranziciju", smatra da reforma energetskog sektora mora podrazumijevati promjenu paradigme prema kojoj će potrošači i poreski obveznici ubuduće biti u prvom planu, a ne proizvođači, trgovci, distributeri i snabdjevači, kao što je to do sada bio slučaj. Promjena te paradigme je u skladu s duhom nove direktive EU "Čista energija za sve Evropljane" za koju smo se i mi opredijelili - kaže Kušljugić u razgovoru za Vijesti.ba. Inače, ReSET Centar, u saradnji s poznatom berlinskom think-thank organizacijom "Agora Energiewende", trenutno provodi istraživanje u oblasti spremnosti država za energetsku tranziciju na području BiH, Srbije i Crne Gore. Kušljugić upozorava da prvi nalazi tog istraživanja i nisu baš ohrabrujući. Čak štaviše, ukoliko se nešto ne promijeni u pristupu razvoju i vođenju energetskog sektora, moguće je da dođe i do "stanja perfektne oluje", odnosno nekih nekontrolisanih procesa sa neželjenim posljedicama - navodi Kušljugić.
Prema njegovim riječima, strateški dokumenti iz oblasti energetike kojima u ovom trenutku raspolaže naša zemlja nisu upotrebljivi za provedbu energetske tranzicije. U toku je proces izrade novog dokumenta - Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, koji mora biti prilagođen novim okolnostima, prije svega "Zelenom planu" EU - strateškom planu razvoja EU u segmentu energetike i klime u sljedećih 30 godina, ali i usklađen sa Sofijskom deklaracijom, koju je BiH potpisala na Berlinskom samitu 10. novembra prošle godine - kaže Kušljugić.Nacrt tog plana je u izradi, a na tom izuzetno kompleksnom zadatku angažovano je oko 100 predstavnika institucija iz BiH. Oba ova pomenuta evropska dokumenta imaju viziju i cilj da Evropa, pa samim tim i naš region, ali i BiH, 2050. u energetskom sektoru postanu neto karbonski neutralni. Odnosno, da se do 2050. prestane sa korištenjem fosilnih goriva, uglja i prirodnog gasa, za proizvodnju električne energije. Formalno tržište električne energije u BiH liberalizirano je od početka 2015. za sve kupce. No, naš sagovornik mišljenja je da kod nas nije otvoreno tržište, već trgovanje električnom energijom.
- Tržište je prije svega instrument koji treba da omogući konkurenciju, doprinese snižavanju cijena i povećanju sigurnosti, kao i većem izboru snabdjevača od strane potrošača, prije svega davanjem transparentnih informacija o cijenama električne energije. Kod nas ne postoji tržište električne energije, ono nije otvoreno u pravom smislu zato što nemamo dovoljno informacija o cijenama trgovanja u proteklom periodu. Tu ne mislim na informacije o pojedinačnim ugovorima, već na informacije i indikatore koje otvoreno tržište kao ekonomsko okruženje treba da ponudi prodavačima, kupcima i posebno budućim investitorima - dodaje Kušljugić.Naglašava da cijene električne energije u Bosni i Hercegovini ne diktira tržište, već, nažalost, političke odluke. Poznato je da postoje subvencije u sektoru kao i unakrsno subvencioniranje između različitih kategorija potrošača. Recimo, cijena električne energije na 0,4 kilovoltnom naponskom nivou nije ista za domaćinstva i za komercijalne potrošače. To je isto kao kad biste u nekoj prodavnici kupovali banane koje su istog kvaliteta, samo što biste ih različito plaćali, u zavisnosti od toga koja ste vrsta kupca - ilustruje Kušljugić.
Ponavlja da Bosna i Hercegovina nema otvoreno tržište, ali ni spremnost za konkurenciju jer vladajuće političke strukture elektroenergetski sektor koriste između ostalog i kao instrument socijalne politike. No, ta praksa se, izvjesno je, privodi kraju. A kada su u pitanju cijene električne energije, one će, uvjeren je, u narednih 3-5 godina rasti. Ali je posebno pitanje hoće li taj rast biti kontrolisan ili ne. Pitanje je i hoće li to biti popraćeno sa mjerama povećanja produktivnosti i racionalizacije u čitavom lancu vrijednosti, od rudnika pa do distribucije i snabdijevanja - napominje Kušljugić. Razlog zbog kojeg je BiH trenutno najveći izvoznik električne energije u Evropi, kaže, leži u činjenici da je prestao s radom mostarski "Aluminijum", koji je trošio 15-16 posto ukupne potrošnje električne energije u BiH. A tu je i termoelektrana Stanari, koja je krenula s radom 2016. godine i čija je sva električna energija koju proizvodi izvozno orijentisana. Dinamički gledano, u narednih 3-5 godina ovaj izvoz je veoma upitan, jer mi električnu energiju za izvoz proizvodimo u termoelektranama. A u EU, shodno pomenutom "Zelenom planu", priprema se vrlo radikalan proces dekarbonizacije - konstatuje Kušljugić.
Dakle, u EU je diskusija - barem za period od narednih 10-15 godina - oko proizvodnje električne energije iz uglja već završena. Takve proizvodnje u EU više neće biti. Pokrenut je mehanizam zaštite tržišta EU i najvjerovatnije, ukoliko ne uvedemo sistem trgovanja, mislim na emisije CO2, a to stalno izbjegavamo, bit ćemo podložni tzv. carinama na izvoz, ne samo električne energije, nego i nekih drugih energetski intenzivnih proizvoda. Nalazimo se u "makazama" koje je jako teško kontrolisati. Naše termoelektrane sa tim dodatnim "nametom" nisu konkurentne na regionalnom tržištu, niti će to biti - uvjeren je Kušljugić. Bosna i Hercegovina u potpunosti ovisi o snabdijevanju ruskim plinom. Kušljugić smatra da nije dobro što imamo samo jedan pravac snabdijevanja, te da je poželjno da ih bude više. Plin koji se spominje kao tranziciono gorivo u EU, koji treba da zamijeni ugalj prvenstveno za tzv. balansiranje, nije rješenje za BiH. Korištenje plina za proizvodnju električne energije po mom ubjeđenju nije opcija o kojoj trebamo razmišljati. Mi imamo jako veliki potencijal u vjetroelektranama i solarnim elektranama i izuzetne sposobnosti hidroelektrana za balansiranje i na to treba da se fokusiramo u sljedećih 5-10 godina - dodaje Kušljugić.
FERK: Ispunjavanje obaveza BiH na putu ka EU: Iz Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) za Vijesti.ba kažu da je reforma energetskog sektora dio sveobuhvatnog tranzicijskog procesa Bosne i Hercegovine, koji za konačni cilj ima ispunjavanje uslova za sticanje statusa kandidata, a potom i ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju kao punopravne članice. Na tom putu Bosna i Hercegovina je preuzela čitav niz obaveza, od kojih je jedna i reforma energetskog sektora. Osnovni preduslov provođenja reformi energetskog sektora, pojašnjavaju, jeste prilagođavanje pravne legislative Bosne i Hercegovine i entiteta važećem zakonodavstvu EU, odnosno transpozicija pravne legislative EU u zakonodavstvo BiH. Sa tim u vezi su urađene, i dalje se rade, izmjene postojećih zakona koje podrazumijevaju i izradu podzakonskih akata koji detaljnije obrađuju sve korake koje je neophodno napraviti da bi se sve zahtijevane reforme provele do kraja.
Kako navode, jedna od značajnijih reformi energetskog sektora je svakako otvaranje tržišta električne energije koje se u Bosni i Hercegovini desilo 01.01.2015. godine. Otvaranje tržišta, osim što doprinosi unutrašnjem razvoju konkurencije u oblasti snabdijevanja električnom energijom, dugoročno posmatrano pruža mogućnost povezivanja tržišta električne energije Bosne i Hercegovine sa jedinstvenim evropskim tržištem energije, što dodatno širi mogućnosti i ponude i tražnje električne energije. Otvoreno tržište, kažu iz FERK-a, kupcima nudi mogućnost pregovaranja sa snabdjevačima i izbora onog snabdjevača koji kupcu nudi najpovoljnije uslove. Važno je istaći da se pod kupcima ne misli samo na građane, odnosno kupce iz kategorije domaćinstva, već i na privredne subjekte na različitim naponskim nivoima. Naime, otvaranje tržišta upravo ovim kupcima nudi mogućnost, zavisno od njihovih pregovaračkih sposobnosti, da postignu povoljniju cijenu električne energije, čiji utrošak većini privrednih subjekata predstavlja značajnu komponentu u poslovanju.
Što se tiče kupaca iz kategorije domaćinstva, dodaju, i oni u uslovima funkcionalnog tržišta mogu ostvariti prednosti, ali će to zahtijevati njihovu aktivniju ulogu, u smislu istraživanja i usporedbe ponuda drugih snabdjevača u odnosu na cijene po kojima im električnu energiju isporučuje postojeći snabdjevač. Za sve kupce iz kategorije domaćinstva i ostala potrošnja na 0,4 kV, koji iz bilo kojeg razloga nisu zainteresovani za promjenu snabdjevača, postoji mehanizam univerzalne usluge javnog snabdjevača. Međutim, potrebno je naglasiti da još uvijek postoji unakrsno subvencioniranje između kategorije domaćinstvo i kategorije ostala potrošnja u okviru univerzalne usluge koje je potrebno postupno smanjivati sa ciljem potpunog ukidanja. Kako bi tržište u potpunosti funkcionisalo, u smislu sprečavanja monopolskog djelovanja i kako bi se postigli približno isti uslovi za sve učesnike na tržištu, potrebno je izvršiti i prestrukturiranje javnih elektroprivrednih preduzeća u smislu izdvajanja Operatora distributivnog sistema (ODS) kao zasebnog preduzeća, a isto će biti jasno definisano Programom o prestrukturiranju elektroenergetskog sektora u Federaciji BiH, napominju iz FERK-a. Također, zadatak ODS-a će biti značajno investiciono ulaganje u distributivnu mrežu, da bi ista mogla prihvatiti proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. Prilagođavanje legislative i izmjene Zakona o PDV-u su osnovni preduslov za uvođenje neto mjerenja.
Kako je već navedeno, zdravo i funkcionalno tržište nudi mogućnosti drugim privrednim subjektima, osim javnih elektroprivrednih preduzeća, da se aktivno uključe u djelatnost snabdijevanja kupaca, a time se istovremeno kupcima otvara veći izbor i mogućnost za pregovaranje i dostizanje povoljnije cijene snabdijevanja. lako otvoreno od 2015. godine, ne može se još uvijek reći da je konkurencija zaživjela u pravom smislu riječi. Iz tog razloga, potcrtavaju iz Regulatorne komisije, važno je da se program prestrukturiranja javnih elektroprivrednih preduzeća završi, te da se i drugim zakonskim rješenjima zaštiti konkurencija i omogući neometano tržišno funkcionisanje. Također, pred Bosnom i Hercegovinom, pa tako i Federacijom Bosne i Hercegovine je dalje usklađivanje zakonodavstva sa acquisom Evropske unije, uključujući donošenje zakonodavstva vezanog za plin, usklađivanje zakonodavstva u oblasti nafte, ali i obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Pored otvaranja tržišta električne energije, značajna reforma je postignuta i u sektoru obnovljivih izvora električne energije. Naime, Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije omogućeno je svim fizičkim i pravnim licima da postanu proizvodači električne energije iz obnovljivih izvora, konstatuju iz FERK-a.
Pored toga što se na ovaj način povećava mogućnost privrednog djelovanja, time se i proširuje postojeći proizvodni portfolio Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo je posebno važno, imajući u vidu tendencije EU u provođenju mjera po pitanju onečišćenja okoline proizvodnjom električne energije kao što su uvođenje CO2 taksi i postepeno isključivanje elektrana za koje se smatra da prekomjerno onečišćuju zrak. Iz FERK-a dalje navode kako je stoga uvođenje električne energije iz obnovljivih izvora u redovne tokove važno, ne samo kao ispunjenje obaveza koje Bosna i Hercegovina ima na putu ka EU, već i sa aspekta osnaživanja proizvodnog kapaciteta i očuvanja sigurnosti elektroenergetskog sistema u konačnici. lako izlazi iz FERK-ovih nadležnosti, dodaju kako je nemalo važno istaknuti i da se postojeća socijalna politika pokazala prilično nedostatnom u procesima otvaranja tržišta, što otežava provođenje samih reformi.
Na kraju se samo može reći da je proces reformi energetskog sektora kompleksan, dugotrajan i zahtjevan proces, koji se postepeno odvija komplementarnim djelovanjem svih institucija koje na bilo koji način doprinose funkcionalnosti energetskog sektora, napominju iz FERK-a. Dugoročno posmatrano, sve reforme vode ka osnaživanju energetskog sistema Bosne i Hercegovine sa tendencijom ispunjavanja svih obaveza koje zahtijeva proces pridruživanja energetskog tržišta Bosne i Hercegovine jedinstvenom evropskom tržištu. Kako sve naprijed navedene energetske reforme, kao i razni drugi faktori utiču na cijene električne energije, nije moguće dugoročno predvidjeti kako će se kretati ista na tržištu električne energije, zaključili su iz FERK-a u dopisu za Vijesti.ba.
Boegel: Energetski sektor je stub razvoja svake ekonomije: Direktor Ekonomskog odjela USAID-a u BiH Andrew Boegel u izjavi za Vijesti.ba kaže da je relativno zadovoljan trenutnim stanjem u elektroenergetskom sektoru BiH, iako su potrebna daljnja unapređenja. Sa druge strane, u gasnom sektoru postoji dosta problema koji jesu prepreka daljem razvoju potrošnje i tržišta prirodnog gasa u BiH. Bosna i Hercegovina treba izvršiti tranziciju sa konvencionalnih energetskih sistema (npr. uglja) na nove sisteme koji podrazumijevaju povećan udio obnovljivih izvora energije, veću uštedu energije i aktivniju ulogu potrošača energije. Radi se o strukturnoj promjeni koja se događa širom svijeta i jedan je od zahtjeva EU energetske politike - jasan je Boegel. Naglašava da je Bosna i Hercegovina postigla značajan napredak u reformi elektroenergetskog sistema. Naš sagovornik podsjeća da je RS nedavno usvojila Zakon o električnoj energiji koji je usklađen sa zahtjevima Direktiva EU, a Vlada Federacije BiH formirala radne grupe koje će raditi na izradi seta zakona - Zakona o električnoj energiji, Zakona o prirodnom gasu, Zakona o energetici i Zakona o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije.
Međutim, evidentno je da je u sektoru neophodno uraditi značajne zahvate u domenu komercijalizacije elektroprivreda, uključujući razdvajanje distributivnih preduzeća, donošenja novih propisa koji će obezbijediti potpuno otvaranje tržišta električnom energijom, kao i provesti tranziciju od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima. To su ozbiljni zadaci i na njima treba hitno početi raditi kako bi BiH održala energetsku sigurnost i status neto izvoznika. Na naše pitanje šta bi trebale podrazumijevati efikasne reforme kako bi energetski sektor postao privlačan, ne samo za domaće, nego i za inostrane investitore, Boegel precizira - investitorima je potreban jasan, transparentan, nediskriminirajući pravni i regulatorni okvir, koji je u skladu s pravnom stečevinom EU. To ne uključuje samo reformu režima izdavanja dozvola (npr. uvođenje e-dozvola), već i reformu cjelokupnog poslovnog okruženja koja bi olakšala teret investitorima smanjenjem naknada i poreza. Konačno, investitorima trebaju jasne smjernice koje će im pružiti potrebno znanje za kretanje kroz složenu administrativnu strukturu u BiH. USAID pomaže u ovim aktivnostima i postignuti su izvjesni rezultati ali mnogo je ostalo da se uradi. Želimo da građani budu aktivni učesnici u energetskoj tranziciji, a da bi se to postiglo potrebno je pojednostaviti pravni okvir - dodaje Boegel.
Potom je nabrojao nedostatke energetskog sektora kako bi bio pokretač privrednog razvoja i osnova za dugoročni napredak ekonomije u BiH: složene i neusaglašene procedure izdavanja dozvola za gradnju novih energetskih objekata, nepostojanje strateških dokumenata i prostornih planova koji sprječavaju iskorištavanje punog potencijala, nepostojanje novih investicija i neispunjavanje obaveze Trećeg paketa EU. Još od 2002. godine USAID pruža tehničku asistenciju Bosni i Hercegovini da unaprijedi energetski sektor i uskladi ga sa zahtjevima EU i spremni smo da pomažemo i dalje. Međutim, potrebna je harmonizovana aktivnost kako tehničkih eksperata, tako i donosioca odluka, kako bi se postigao ovaj cilj. Energetski sektor je stub razvoja svake ekonomije, a put ka EU će osigurati da energetski sektor dostigne svoj puni potencijal - potcrtava Boegel.
Ponavlja da Bosna i Hercegovina mora izvršiti neke značajne promjene koje predstavljaju izazove ali istovremeno i prilike. Implementacija mjera energetske efikasnosti će imati znatan uticaj na rast BDP-a, na podršku malim i srednjim preduzećima, otvaranje brojnih radnih mjesta te uticati na unapređenje okoliša. Zagađenje u gradovima u BiH će se znatno smanjiti. Novi investicioni ciklus treba da bude prilika za građane BiH da se uključe u njegovu realizaciju - kaže Boegel. Jedan element EU energetske tranzicije jeste i tzv. demokratizacija energetskog sektora koja podrazumijeva aktivno uključenje potrošača u funkcionisanje sektora, gdje svaki građanin može postati aktivni učesnik i priskrbiti koristi. Ovo su sve direktne koristi za građane BiH koje se mogu postići hitnim provođenjem potrebnih reformi. Imao sam priliku vidjeti rezultate ovog procesa u Banovićima i Živinicama, gdje su stanovnici zgrada kolektivnog stanovanja dogovorili da zajednički učestvuju u troškovima za unapređenje energetske efikasnosti u objektima, što je imalo pozitivan efekat na kvalitet života - naglasio je Boegel.
Naš sagovornik podsjeća da je BiH postala članica Energetske zajednice nakon potpisivanja Ugovora u julu 2006. godine. Ključni cilj Energetske zajednice je proširiti pravila i principe EU na unutrašnjem energetskom tržištu na zemlje jugoistočne Evrope, Crnomorskog regiona i šire, na osnovu pravno obavezujućeg okvira. Drugim riječima, obaveze Energetske zajednice su reformska agenda za energetski sektor čija bi implementacija značila korak naprijed ka pristupanju EU. Za razliku od sektora električne energije koji je pretrpio značajne promjene i postigao napredak, sektor prirodnog gasa nema organizovan zakonski okvir koji je usklađen sa direktivama EU ili propisima Enegetske zajednice koje BiH mora ispoštovati - riječi su Boegela. Nepostojanje odgovarajuće legislative utiče na transparentnost cijena i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom. Nažalost, do danas entiteti u Bosni i Hercegovini nisu mogli postići konsenzus o državnom zakonu o električnoj energiji i prirodnom gasu, ovom vrlo važnom zakonu čije nepostojanje rezultira stagnacijom sektora električne energije i prirodnog gasa.
- Nadam se da će donosioci odluka uskoro ponovo započeti diskusiju o ovom zakonu jer on pruža odgovarajuću regulaciju i sektora električne energije i sektora prirodnog gasa što bi na kraju donijelo koristi svim učesnicima u sektoru, kao i građanima. Nakon što se finalizira i usvoji ovaj Zakon, zakoni u entitetima trebaju se ažurirati kako bi se uskladili s novim obavezama - objašnjava Boegel. Prenosna mreža gasa u BiH prilično je mala, nastavlja, sastoji se od 234 kilometra transportnog cjevovoda i samo jedne ulazne tačke na granici sa Srbijom. Trenutno samo građani i industrijski kupci duž ovog gasovoda imaju pristup prirodnom gasu, a najveći potrošači su grad Sarajevo i Mittal Steel iz Zenice. Iako većina domova u Sarajevu koristi prirodni gas za grijanje, potencijalni kupci se nerado prebacuju na prirodni gas zbog nedostatka sigurnosti snabdijevanja. Veća potrošnja prirodnog gasa rezultirala bi znatnim smanjenjem zagađenja u BiH. Vlada SAD daje podršku gasovodu Južne interkonekcije sa Hrvatskom sa odvojkom za Mostar. Taj gasovod bi doveo do novog izvora prirodnog gasa potencijalno sa LNG postrojenja na otoku Krku i povezao bi BiH sa hrvatskom transportnom mrežom prirodnog gasa koja je međusobno povezana sa evropskom mrežom. Ove nove investicije omogućile bi da ostali gradovi u BiH dobiju pristup prirodnom gasu a samim tim i izvoru čiste energije i dovele do veće sigurnosti snabdijevanja. Nadamo se da će godine pune brige da li će snabdijevanje Sarajeva prirodnim gasom tokom hladnih zimskih mjeseci uskoro biti prošlost - zaključio je Boegel u razgovoru za Vijesti.ba. D.K. (Vijesti.ba)