"Trenutna struktura BiH, s entitetima i kantonima, koja je naslijeđe rata, 

dokazala je da ne može osigurati adekvatnu vlast", kazao je Serwer.  Nakon što je prije nekoliko dana, zajedno s bivšom državnom sekretarkom SAD-a Madeleine Albright i analitičarem Januszom Bugajskim, iznio preporuke budućoj administraciji SAD-a i novom predsjedniku Joeu Bidenu u vezi s potrebnim potezima na zapadnom Balkanu i u BiH, profesor Univerziteta​ “Johns Hopkins” u SAD-u Daniel Serwer ekskluzivno je govorio za "Oslobođenje".

U Kongresu SAD-a govorili ste o regionu i o BiH. Kada je BiH u pitanju, smatrate da je Dayton prošlost. Zašto mislite da BiH treba promjenu dejtonskog Ustava i prelazak na sljedeći nivo?

- Dejtonski sporazum je dokazao da može zaustaviti rat. Ali je jasno da ne može osigurati vladavinu unutar BiH potrebnu za približavanje ili članstvo u EU. A to građani BiH žele, to Bruxelles želi, a to žele i SAD.

Narodni pokreti

Žele da se BiH može približiti članstvu u EU. Trenutna struktura BiH, sa entitetima i kantonima, koja je naslijeđe rata, dokazala je da ne može osigurati adekvatnu vlast.

Kako do izmjena Ustava BiH?

- Mislim da je jedini način da to urade građani BiH. Ne smatram da će međunarodna zajednica to uraditi za vas. Vi imate institucije koje trebaju reforme, a da bi se to desilo, građani moraju glasati za one koji su spremni provesti reforme. Dok građani to ne urade, bojim se da ćete živjeti s nefunkcionalnom vlašću.

Upoznati ste sa situacijom u BiH, pa tako i sa činjenicom da se promjene ovdje događaju sporo. Jasno je da aktuelni politički čelnici nisu spremni na promjene. Smatrate li mogućom opciju, u kojoj bi međunarodna zajednica pogurala lidere u BiH na potrebni put o kojem govorite?

- U potpunosti sam saglasan sa dijelom Vašeg pitanja – aktuelni političari uživaju u moći koju crpe iz dejtonskog Ustava i neće je dobrovoljno predati. Međunarodna zajednica može pomoći tako što će podržati neke narodne pokrete koji žele promjene Ustava BiH. Vi ste proteklih godina nekoliko puta mogli vidjeti na djelu narodne pokrete. I svaki put su nestali. Nestali su zbog represije i zato što se građani BiH na određeni način boje narodnih pokreta.

Ali, vidite, jasno je da aktuelni nacionalni lideri neće omogućiti novi ustav za BiH. Građani će se sami morati pokrenuti, glasati za novo vodstvo i insistirati da nova vlast donese novi ustav. To bi mogao biti dug put, ali mislim da međunarodna zajednica može pomoći osiguravajući zaštitu bilo kojim narodnim pokretima i sprečavajući represiju. Međunarodna zajednica, također, može pomoći osiguravajući da ne bude uplitanja iz Hrvatske i Srbije, te garantirajući da policijske snage, posebno u RS-u, ne budu naoružane iznad razumnog nivoa.

Prije nekoliko sedmica u BiH su održani lokalni izbori i neke promjene su se desile. Posebno u Sarajevu i Banjaluci. Vidite li to kao znak nekih promjena, znak da se građani bude?

- Sasvim sigurno je znak da se bude. Počinju shvatati da mogu promijeniti one koji vladaju. Jedna od veoma dobrih stvari koju je međunarodna zajednica pomogla da se uradi u BiH jeste da se načelnici i gradonačelnici biraju direktno. Lokalni nivo je veoma bitan. Ako pogledate širom Balkana, vidjet ćete da je, posebno na Kosovu i u Makedoniji, lokalni nivo vlasti izuzetno bitan. U BiH bi mogao biti i bitniji. Sklon sam mišljenju da se ne jača samo državni nivo u Sarajevu kako bi mogao pregovarati i provoditi reforme na putu ka EU već da se jačaju i kapaciteti lokalnog nivoa kako bi bio dobar servis građanima. Ako se to desi, potreba za kantonima i entitetima će biti manja, pa će oni možda čak i nestati.

OHR mora ostati u BiH

I u SAD-u su održani izbori. Izabran je novi predsjednik - Joe Biden. Sada, mnogi u BiH, posebno u Federaciji BiH, očekuju nešto. Očekuje li se s pravom nešto veliko od nove administracije u SAD-u i novog predsjednika?

- Imate pravo da očekujete nešto. Biden je jasno naznačio šta možete očekivati. Minimum je jasna i nedvosmislena podrška SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Ideje o jačanju državnog nivoa i jačanju vlasti na lokalnom nivou su samo neke od mnogih ideja u SAD-u. Bidenova administracija će postaviti nove ljude da se bave Balkanom i imat će priliku reći novoj administraciji šta građani na terenu žele.

Koliko je i je li BiH u bližem fokusu bilo koje administracije u SAD-u ili samo mi vjerujemo da smo bitni nekome u SAD-u?

- Niste puno bitni kada su u pitanju prioriteti SAD-a. Balkan nije značajan prioritet. No, to ne znači da ne možete očekivati podršku. Balkan nije bio bitan ni Donaldu Trumpu. Nešto jeste uradio, ne mislim veoma uspješno, ali je radio. Mislim da će Bidenova administracija uraditi više, jer je i sam Biden duboko upoznat sa stanjem i željet će da stvari ispadnu dobro.

Balkan je gotovo neuporediv sa brojnim drugim problemima sa kojima se suočavaju SAD. Rezultati na Balkanu bi, ipak, mogli biti pozitivni, jer se radi o administraciji koja želi obnoviti demokratiju kao ideal vanjske politike SAD-a. Svakako, ne mislim da možete očekivati onakvu podršku koju ste dobili 1995. godine. No, svakako je i ne trebate.

Svakako. Ali se i godinama poslije 1995. mogla vidjeti puno jasnija politika međunarodne zajednice, posebno kroz poteze visokog predstavnika. Šta na polju rada OHR-a možemo očekivati od SAD-a?

- Nisam siguran šta će se dogoditi sa OHR-om. Puno je želje za jačanjem uloge visokog predstavnika, ali nisam siguran kako završiti. To ovisi od razgovora EU i SAD-a i to prije nego porazgovaraju sa stranama u BiH. Oni moraju kreirati viziju onoga što žele ostvariti. Evropljani ne žele da visoki predstavnik bude previše aktivan, žele da domaći preuzmu odgovornost. I ja sam tome sklon. U isto vrijeme prilično je jasno da OHR mora ostati. Pa makar za slučaj da se jave pokreti koji bi vodili otcjepljenju RS-a.

Korištenje moći

Vjerujem da ćete neke poteze vidjeti. EU i Britanija su počeli prepoznavati potrebu da rasporede vojne snage u Brčkom, pa i širom BiH. I SAD, vjerujem, shvataju da moraju uraditi više na odgovoru Miloradu Dodiku.

U Vašem dokumentu “Moje preporuke za Balkan predsjedniku Bidenu” naveli ste da SAD moraju izvršiti pritisak na EU kako bi bile uvedene sankcije onima koji zastupaju otcjepljenje RS-a. Vjerujete li da Milorad Dodik može doći pod sankcije EU, koja dugo djeluje prilično tromo?

- Evropljani moraju naučiti koristiti svoju moć efikasnije. Još nisu. Ali će morati.

Rekli ste da EU i SAD trebaju više sarađivati kada su region i BiH u pitanju. Može li upravo to iznjedriti nova administracija?

- Mislim da ćete vidjeti itekako poboljšane odnose SAD-a i EU. Ne samo po pitanju Balkana. Trump je bio spreman prekinuti američka savezništva, a Biden vjeruje da su savezništva od pomoći SAD-u. Imat će potpuno drugačiji pristup i kada je u pitanju agresivnost Rusije, rješavanje pitanja sa Kinom, kaže Serwer.

Kako gledate na navode o ruskom uticaju u regiji i BiH? Koliko je izražen i kako ga spriječiti?

- Rusi posjeduju Milorada Dodika i teško su naoružali njegovu policiju. To je opasno. Cilj zvanične Moskve je osigurati da BiH ne nastavi put ka NATO-u, pa čak i kroz stvaranje problema. Uticaj Moskve je i u Beogradu. To riskira podjelu Balkana između Zapada i Rusije, ali i Kine. Ne zvuči mi to kao dobro susjedstvo. Srbi to mogu zaustaviti. Zapad će pomoći, ali građani RS-a i Srbije su ti koji moraju pokrenuti inicijative, napominje Serwer.   (Vijesti.ba / SB)