Mnoge zemlje EU već imaju praksu da Dodiku ne dozvoljavaju da ih posjećuje, 

što se prije svega vidi po tome da se on uglavnom ne pomjera, nigdje ne putuje i niko ga ne poziva. On je politički dosta izolovan kada je riječ o EU.

Rekla je ovo osnivačica Fonda za humanitarno pravo i regionalna koordinatorica Koalicije za REKOM Nataša Kandić.
U razgovoru za Vijesti.ba, Kandić je komentarisala nedavnu najavu visokog predstavnika Valentina Inzka da će članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku dati rok od šest mjeseci da ukloni ploču sa Studentskog doma na Palama s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića.

- Ako ta ploča ne bude uklonjena do maja 2021., tražit ću da Dodik ne može putovati u zemlje EU - rekao je između ostalog Inzko u Vijeću sigurnosti UN-a, iznoseći polugodišnji izvještaj o BiH.

Kandić kaže da Studentski dom na Palama s Karadžićevim imenom već predugo nosi takav naziv, te da nije dobro što je u proteklom periodu izostao pritisak civilnog društva u entitetu RS da se on ukloni.

- Nedopustivo je da jedan javni objekat koji okuplja mlade, prije svega studente, nosi ime nekoga ko je osuđen za najteže krivično djelo koje se može počiniti u toku rata - jasna je Kandić.

Inzkovu inicijativu, smatra, trebaju da podrže i nevladine organizacije širom regije, kako bi se vlastodršcima jasno dalo do znanja da moraju poštovati sudske činjenice.

- Imena osuđenih za najteža krivična djela ne mogu se davati i propagirati. Ne smije se na taj način uticati na mlade generacije da u njihovoj etničkoj ili nacionalnoj zajednici treba da uživaju ugled osobe koje su imale vlast za donošenje odluka koje su dovele do smrti hiljada i hiljada ljudi u periodu od nekoliko godina u ratu u BiH - potcrtava Kandić.

Apeluje da Inzkovu inicijativu podrži i civilno društvo iz cijele regije, ali i da se dodatno pojača taj pritisak prema UN-u, kako bi se u vrlo skoro vrijeme vidjele i posljedice - da vlast u RS-u ukloni Karadžićevo ime sa zgrade Studentskog doma na Palama.

- Osim tog imena Karadžića na Studentskom domu, imate i mnoge druge javne objekte ili ulice koje nose imena osuđenih pred Haškim tribunalom. Uz pomoć međunarodne zajednice, ali prije svega jakom i čvrstom organizacijom na prostoru bivše Jugoslavije, mogli bismo se izboriti da se nosioci vlasti više ne usuđuju javnim objektima i ulicama davati imena po onim koji su zauvijek ušli u istoriju kao osuđeni za genocid i druge teške zločine protiv čovječnosti - konstatuje Kandić.

O Inzkovoj inicijativi oglasili su se i iz Unije studenata RS, Studentskog parlamenta Univerziteta u Istočnom Sarajevu i parlamenta Studentskog doma Pale, poručivši mu da nema ništa od skidanja ploče s Karadžićevim imenom, bez obzira ko to pokuša uraditi, pa makar to bio i on sam.

Kandić ocjenjuje kako je jako tužno da te studentske institucije vode studenti koji "sigurno nisu ni pročitali presudu Karadžiću, ali ni druge presude koje se tiču zločina počinjenih u ratu u BiH".

- Oni zastupaju vrlo uske političke interese vlasti koja ne priznaje sudske činjenice i na taj način čine loše cijeloj studentskoj populaciji i mladima u srednjim školama, i nikako ne zaslužuju da se o njima javno govori - mišljenja je naša sagovornica.

Njihovo takvo istupanje, dodaje, zahtijeva osudu cijelog civilnog društva u regiji kako bi se pritiskom na njih uticalo da shvate da nema neke budućnosti ni u studijama, ni u razvoju programa na fakultetima ukoliko zastupaju političku odluku da se ne priznaju sudske činjenice i slave imena i djela onih koji su činili ratne zločine.

Kandić naglašava da mnoge zemlje EU već imaju praksu da ne dozvoljavaju Dodiku da ih posjećuje, što se prije svega vidi po tome da se on "uglavnom ne pomjera, da nigdje ne putuje i da ga niko ne poziva".

- Dodik je dosta politički izolovan kada je riječ o EU. Evropske integracije moraju biti uslovljene poštivanjem sudskih činjenica, a te sudske činjenice nikako se ne slažu s onim što se događa na Palama, gdje imamo objekat koji nosi naziv po osuđenom za genocid - zaključuje Kandić u razgovoru za Vijesti.ba.          D.K. (Vijesti.ba)