Ili je priprema - što bi bila dobra vijest - da se ipak uz sve ove minuse dođe do nekih promjena ustavnog koncepta, 

ili je u pitanju ponovno zakuhavanje. Regionalni odnosi i dalje su zatrovani politikama iz 90-ih. Zapravo, sada na djelu imamo profitere tih politika koji nipošto ne žele da ih mijenjaju, smatra direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić.

U BiH je, kaže Janjić u razgovoru za Vijesti.ba, situacija najteža, jer je zakovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno interesnim grupisanjem ljudi iz 90-ih i njihovih nasljednika. Jednostavno, dodaje, BiH je zakovano društvo koje ima vrlo malo prostora da diše.

Hrvatska u EU prenijela breme nacionalizma

Hrvatska je, nastavlja, uspjela da uđe u EU, ali i prenese breme tog nacionalizma i nerješivih stvari, kao što je gubitak 300.000 stanovnika po etničkom osnovu, što je nenadoknadivo.

- Jedna vlast koja se objektivno prilagođava pravilima EU, ali u suštini nastavlja politiku 90-ih, da bi onda naravno dobila podršku i od mnogih sličnih stranaka i vlasti u samoj EU.

Dakle, onaj virus koji je ovdje harao 90-ih, sada itekako hara političkom scenom Evrope. Mislim tu na Orbana, Heiderovce, Kurtza i ostale. Mislim na veliki dio Evrope koji je itekako zahvaćen teškim nacionalizmom - navodi Janjić.

U Srbiji je, ocjenjuje, prisutna modernizacija post-Miloševićevske politike, ali ipak korijenje ostaje isto. Obnavljaju se neki ciljevi, dodaje Janjić, upravo oni koje je možda i sam Slobodan Milošević potiskivao.

- To je viđenje drugačijeg organizovanja Balkana, drugačije viđenje same Srbije. Srbija se više ne vidi kao nacionalna država Srba i građana, odnosno drugih, ona se više interpretira kao jedna etno-tvorevina čiji je zadatak zapravo da bude u funkciji svih Srba u regionu. To je jedna vrlo ozbiljna i rizična promjena za održavanje državotvornosti Srbije - konstatuje Janjić.

Kada se u obzir generalno uzme stanje odnosa među državama u regionu, naš sagovornik nimalo nije optimističan – „Daj Bože da nam se devedesete ne ponove“.

- Mislim da za to nema snage ili nema volje velikih gospodara u Washingtonu, Berlinu, Briselu, Moskvi da se to sada dogodi. Ali raspoloženja ima čak i za to - upozorava Janjić.

Nepremostiva prepreka za poboljšanje regionalnih odnosa svakako je suočavanje s prošlošću, smatra Janjić.

Poručuje da se radi o jednom idealizmu.

- Mi u životu objektivno živimo prošlost i to u dva segmenta. Prvo, one štete u ljudskim životima, u zločinima, u materijalnim propadanjima. Pa samo Srbija je izgubila 75 milijardi eura što u ratovanjima - a navodno nije učestvovala u ratu - što u bombardovanju, što u izolaciji, što u hiperinflaciji. A stradanja BiH i drugih su također velika. To je nenadoknadivo - kaže Janjić.

Drugo, nastavlja naš sagovornik, ako imate ljude koji su akteri tih događaja ili njihovi nasljednici, koji duboko vjeruju u ideologije koje su dovele i do zločina, onda se ne može govoriti o prevladavanju prošlosti. Nije realno da se od ljudi koji su 80-ih bili na margini, a devedesete su im bile zlatne godine, očekuje da se svega odreknu.

- Nastalo je jedno novo društvo, traumirano, isfrustrirano, koje će itekako da nosi tu svoju traumu i frustraciju i neće moći zadugo da je prevlada. I mi moramo živjeti s tim - kazao je Janjić.

O Dodikovoj retorici: Ko o čemu, baba o uštipcima

Osvrnuo se i na nedavne prijetnje člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika "razdruživanjem" Bosne i Hercegovine.

- Ja sam već umoran, a pretpostavljam i građani BiH, od tih silnih Dodikovih priča koje traju već 10-15 godina. Ko o čemu, baba o uštipcima. To i jesu ideje 90-ih. To i jesu ideje Šešelja. To i jesu ideje etničke kantonizacije. To i jesu ideje koje su nas dovele do ovoga gdje smo sad, i nisu mogle biti realizovane - poručio je Janjić.

Prosto nevjerovatnim ocjenjuje da i dan-danas ljudi, pored svega što gledaju oko sebe, vjeruju da je na čistom etnicitetu moguće napraviti državu.

- To je nemoguće, to nema nigdje u svijetu, pa ne može ni ovdje. Radi se zapravo o političko-ideološkoj neodgovornosti i bahatosti da bi se produžila vlast tih ljudi - dodaje Janjić.

Konstantno Dodikovo potpaljivanje vatre najavama o otcjepljenju RS-a okarakterisao je mehanizmom disciplinovanja opozicije i mobilisanja naroda.

- Očigledno mu to uspijeva već određeno vrijeme i on će ta kola voziti dok se ona sama ne polome. A nema ko drugi to da riješi nego opozicija i građani RS-a, a Boga mi da se ozbiljno zamisle i Bošnjaci. Jer te politike, SDA, to je ključ. SDA i HDZ, ovaj je zamijenio SDS - to vam je trojka. Bez te trojke nema ništa - potcrtao je Janjić.

Politika sukobljavanja i razlaganja BiH nema dovoljno snage da završi posao, potcrtava. To je nemoguća misija. A izaći iz te i početi drugu misiju u BiH kao državi različitih ljudi, urediti etničke i zaštititi nacionalne interese - to traži mnogo stabilnije i bogatije društvo, ali i potpuno drugačiju političku elitu.

- Nažalost, ovo je doba populizma i velike ekonomske krize, i sada ostaje da se brane minimumi standarda demokratske, liberalne zaštite prihvatanja različitosti u regiji. Ne može regija da funkcioniše ako nemate taj koncept - mišljenja je Janjić.
Potom je prokomentarisao i nedavne susrete lidera SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA s čelnicima Hrvatske u Zagrebu, odnosno Srbije u Beogradu.

- Svašta mogu da razumijem, ali prosto Milanović me iznenadio. Mislim da se tu on neodgovornije ponašao nego Plenković. Pretpostavljam da Milanović sada juri za onim „desnim“ glasovima HDZ-a koji se razočaravaju u Plenkovića. To je neka kratkoročna kalkulacija, ali vrlo opasna. Dakle, ako je išta bilo politika Račana i SDP-a koji je preuzeo Milanović, to je bilo da se minimalno upliću i da budu protiv prisustva hrvatskih vojnih snaga u Hercegovini i u Bosni, a pogotovo kasnijeg miješanja u politiku preko Hrvata u Sarajevu - rekao je Janjić.

Na početku svog prvog mandata, dodaje, Plenković je obišao Čovića i najavio da će sa HDZ-om učestvovati u ustavnim promjenama. A sada je to prihvatio i Milanović, učešćem u trilaterali.

- Mogu da kažem dvije stvari: ili je možda priprema - što bi bila dobra vijest - da se ipak uz sve ove minuse dođe do nekih promjena ustavnog koncepta, ili je u pitanju ponovno zakuhavanje. Hajde da kažemo da se možda iza brda valja postizanje nekog dogovora i disciplinovanje političara iz BiH da prihvate promjene - zaključuje Janjić u razgovoru za Vijesti.ba.     D.K.  (Vijesti.ba)