Član Predsjedništva Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD) i nekadašnji predsjednik
Skupštine RBiH Miro Lazović u opširnom razgovoru za Vijesti.ba govori o aktuelnoj političkoj situaciji, predstojećim lokalnim izborima, Mostaru, Srebrenici, politici HDZ-a BiH... Aktuelna politička situacija nije ništa neobično na šta već nismo navikli. BiH u tom postdejtonskom periodu prolazi kroz stalne političke sukobe i nesporazume koji je drže kao taoca - kaže na početku razgovora Lazović. Izbori mogu donijeti promjene: Današnja situacija, navodi, je imitacija vlasti - u FBiH nemamo vlasti već dvije godine od Opštih izbora, a Vijeće ministara BiH pokazuje da je u potpunosti blokirano etničkim politikama. Zbog toga BiH i ne ispunjava reforme koje je preuzela na svom evropskom putu, i u dubokoj je i političkoj i ekonomskoj stagnaciji - poručuje Lazović. Posebno ga zabrinjava, navodi, što su društvo i društveni odnosi gotovo razoreni, a postavlja se pitanje kako će se ti odnosi u budućnosti uspostavljati. Bez integracije društvenih odnosa teško da može biti i stabilne države. Očekujem da bi se u narednom periodu, ukoliko optimistički želim posmatrati budućnost, morale otkloniti postojeće blokade unutar države, a i prema vani - jasan je Lazović. Očekuje i da političari, koje smatra glavnim krivcima za stanje u kojem se nalazi BiH, konačno ili pod međunarodnom palicom ili na neki drugi način postanu svjesni da moraju raditi u korist države BiH i njenih građana.
- Dakle, mora se mijenjati politika ukoliko BiH želi bržim koracima ići ka vanjskoj i unutrašnjoj stabilizaciji - smatra Lazović. Naš sagovornik također očekuje da bi predstojeći lokalni izbori u novembru ove godine, ukoliko budu održani kako je to i planirano, donesu promjene u određenim lokalnim sredinama. Ne mislim da može doći do nekih velikih i drastičnih političkih promjena. Stranke koje su i sada na vlasti dobro su organizirane i imat će svoj dio vlasti u znatnom dijelu lokalnih zajednica. Ali očekujem da u nekim sredinama - npr. u Tuzlanskom ili u Kantonu Sarajevo (KS) - može doći do nekih promjena, ukoliko se politički blokovi, kako najavljuju, budu potpuno homogenizirali i zajednički nastupili na izborima - potcrtava Lazović. Heterogenost političke scene u BiH okarakterisao je najvećim problemom što se ta scena, ali i društveni odnosi generalno, ne mogu brže stabilizirati. Izbori će, barem ovdje u KS, biti dosta interesantni. Postoje određeni politički blokovi koji će se formirati. Ja se nadam da će i SPD uspjeti zajednički izaći u jednom koalicionom sporazumu za lokalne izbore i u tom kontekstu po prvi put pokazati da se socijaldemokratija može okupljati na jednom mjestu sa ciljem da se za Opšte izbore 2022. taj koalicioni blok širi i jača - naglašava Lazović.
Pobijediti sujete u Mostaru: Izuzetno neophodnim ocjenjuje da probosanski blok zajednički nastupi na predstojećim lokalnim izborima u Srebrenici i Mostaru. U ta dva grada, nastavlja, zaista bi trebalo zanemariti sve ideološke razlike i jedinstvenim nastupom na izborima omogućiti građanima da konačno mogu birati i druge političke stranke, „a ne samo one etablirane koje su ih, konkretno u Mostaru, već dvadesetak godina držale kao taoce“. Ja mislim da u Mostaru treba slušati ono što govori Safa Oručević, čovjek koji je potpuno na liniji jedne građanske BiH, ali na način da se postepenim procesima stvari mijenjaju u tom gradu, svakako vodeći računa i o nacionalnim interesima. Mislim da bi sve ove probosanske stranke u Mostaru trebale konsultirati i razgovarati sa Safetom Oručevićem kako i na koji način da izađu na ove izbore - smatra Lazović.
Apeluje na sve probosanski orijentisane političke stranke u gradu na Neretvi da pređu preko nesporazuma i sujeta i građanima ponude zajedničku listu kandidata.
Uputio je kritike međunarodnoj zajednici, koja svake godine na dan obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici šalje poruke koje gode našim ušima, pogotovo Srebreničanima, ali između dva obilježavanja gotovo da ništa ne uradi na njihovoj realizaciji. Međunarodna zajednica bi morala konačno i promijeniti svoju praksu kada je u pitanju negiranje genocida, veličanje zločinaca i potpuno iskrivljavanje istine na prostoru bivše Jugoslavije koje se čini u RS-u i u susjednoj Srbiji. Od međunarodne zajednice očekujem da i u praktičnom smislu promijeni svoju politiku, a ne samo da verbalnom retorikom zadovoljava sujete pojedinaca u BiH - konstatuje Lazović.
Nek se Srbija pogleda u ogledalo i prizna genocid: Ne iznenađuje ga što ni 25 godina od okončanja rata u BiH u Srbiji nema spremnosti da prizna genocid u Srebrenici. Srbija je 25 godina zarobljena u prostoru i vremenu Miloševića. Okupirana je mitologijom koju nikako da prevaziđe. Srbija kao država i srpska politika su pod strahovitim utjecajem vrha Srpske pravoslavne crkve (SPC) koja je bila inspirator velikosrpske ideologije 90-ih godina, i koja i dan-danas ne dozvoljava da se Srbija - i kao društvo, i kao država, i tamošnje političke partije - otrgnu ispod obruča koji faktički sve vrijeme manipuliše historijskim činjenicama na bazi mitologije - poručuje Lazović. Međutim, mišljenja je da ipak mora doći do otrježnjenja i unutar Srbije na način da se priznaju relevantne činjenice koje su utvrđene međunarodnim presudama. Neshvatljivo je da Srbija jedina u ovom trenutku žmiri, gluha je i slijepa na sve ono što svijet 11. jula poručuje. Nema ozdravljenja srbijanske politike i društva bez priznavanja onoga što se desilo u Srebrenici i zločina koji su učinjeni u ime Miloševićeve politike i velike Srbije. Svakako, podržavam da se i zločini koji su učinjeni nad srpskim narodom obilježe i da im se da adekvatan značaj. Ali prioritet je da se Srbija konačno pogleda u ogledalo i prizna da je u Srebrenici u ime Miloševićevog režima počinjen genocid koji je međunarodno priznat od strane Haškog tribunala - govori Lazović.
Čović i HDZ BiH igraju dvostruku ulogu: Za Dragana Čovića i njegov HDZ BiH kaže da igraju dvostruku ulogu - verbalno šalju poruke da su za evropske integracije i da su predvodnici evropskog puta BiH, a u praksi faktički provode potpuno drugu politiku - politiku blokada, ucjena i dijeljenja BiH. Svake godine 18. novembra u Grudama obilježavaju propali projekat Herceg-Bosne, veličaju Matu Bobana. I to je u suštini ta njihova politika koja je i dalje prisutna - kazao je Lazović. Šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU u BiH, ambasadoru Johannu Sattleru, koji je Čovića okarakterisao „jednim od šampiona evropskih integracija u BiH“, ali i drugim predstavnicima EU poručio je da ne trebaju davati apriorne ocjene o bilo kojem političaru, pogotovo o Čoviću, prije nego li utvrde kakvo je njihovo djelovanje u praksi.
- Lako je izjavama i verbalnom politikom zamajavati i domaću i međunarodnu javnost, ali u suštini ocjenu svakog političara treba izvoditi iz onoga šta on konkretno radi i kakve poteze povlači na terenu - jasna je poruka Mire Lazovića. Prema njegovim riječima, HDZ BiH bi konačno morao prihvatiti činjenicu da ne može biti blokator svih procesa u FBiH. Zbog HDZ-a još nemamo federalnu vlast. HDZ još drži sve značajne finansijske institucije u FBiH, i od Dejtona do danas ne pušta te poluge finansijske moći. Mislim da je upravo zbog toga Dragan Čović došao u poziciju da šalje neprimjerene i neshvatljive izjave da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pripada Hrvatima. Dakle, to su stvarne poruke Dragana Čovića, a ne one koje idu ka tome da on BiH bržim putem vodi u evropske integracije - zaključuje Lazović u razgovoru za Vijesti.ba. D.K. (Vijesti.ba)