Uživanje u hrani smatra se jednim od najistaknutijih ovozemaljskih zadovoljstava iako u suštini predstavlja egzistencijalnu potrebu.

Bilo da volite da stavite pregaču u kuhinji ili samo degustirate specijalitete koji su tuđih ruku djelo, svi smo mi na neki način kulinarski eksperti istančane i razvijene palete ukusa. Znamo koje namirnice i začini nam najviše prijaju i u kojim kombinacijama ukusa naše nepce uživa, a u kojima baš i ne. Međutim, bez obzira na to koliki smo hedonisti, i dalje postoje neke osnovne stvari u vezi hrane i kuhanja u kojima griješimo, obično zato što ih uopšte ne dovodimo u pitanje – zvuče istinito, pa moraju biti istinite, zar ne?

Čili: Uzmimo čili kao primjer. Smatra se da su sjemenke najljući dio ove papričice, zbog čega ih najčešće i uklanjamo kada pripremamo papriku za kuhanje. Međutim, sjemenke uopšte nisu najljuće. One u stvari sadrže malu količinu kapsaicina, jednog od nekoliko jedinjenja koja izazivaju osjećaj toplote. Zapravo, većina kapsaicina nalazi se u bijelom, sunđerastom dijelu oko sjemenki, u unutrašnjim membranama i u manjoj mjeri u mesnatim dijelovima ploda.

So:  Mnogi vjeruju da će voda brže da proključa ukoliko u nju dodaju so, možda zbog šištanja i mjehurića koji se javljaju kada dodate so u lonac. Hemijski govoreći, istina je da so podiže tačku ključanja, međutim, količina soli koja se koristi pri kuhanju je toliko mala da neće napraviti razliku u vremenu. Zapamtite ovo kada sljedeći put budete nestrpljivo pokušavali da što prije skuhate veliku činiju tjestenine!
Mnogi su uvjereni i da je i so veoma nezdrava za organizam. Ali našem tijelu je so neophodna, i iako je istina da bi valjalo da kontrolišemo količinu soli koju jedemo, naša tijela koriste ovaj mineral za balansiranje tečnosti u krvi i održavanje zdravog krvnog pritiska. So je, također, neophodna za normalno funkcionisanje nerava i mišića.

Ukus:  Postoje čak i pogrešne predstave o tome kako doživljavamo ukuse. Uvriježeno mišljenje je da različiti dijelovi našeg jezika otkrivaju različite ukuse. Ali nauka ovo dovodi u pitanje, a istraživanja pokazuju da svi dijelovi jezika u određenoj mjeri osjećaju svaki ukus. Ukus je važan faktor i kada odrasli pušači odluče da pređu sa cigareta na bezdimne alternative. No, ni kategorija bezdimnih proizvoda nije lišena zabluda. Mnogi pogrešno vjeruju da su bezdimni proizvodi i cigarete podjednako štetni i slični. Međutim, bolje alternative pušenju cigareta, ne sagorijevaju duhan, pa samim time ne stvaraju dim ni pepeo.
Zbog toga imaju potencijal da značajno smanje razine štetnih materija u poređenju sa cigaretama. Također, postoji popularna zabluda da su svi bezdimni proizvodi isti, međutim, postoji mnoštvo inovativnih proizvoda dostupnih za odrasle pušače. Ovi proizvodi im omogućavaju da odaberu opciju koja odgovara njihovim potrebama i bolja je od nastavka pušenja. Nema sumnje da je najbolja odluka koju svaki pušač može da donese da se u potpunosti odrekne duhana i nikotina, međutim mnogi nisu spremni na ovaj korak. Zbog toga je važno da oni koji bi inače nastavili da puše znaju da postoje bolje alternative cigaretama koje ne proizvode dim i stoga mogu smanjiti razine štetnih i potencijalno štetnih materija u poređenju sa dimom cigareta. Ovi proizvodi nisu bez rizika i osiguravaju nikotin, koji izaziva zavisnost, ali su bolji izbor za odrasle od nastavka pušenja.
Lako je nastaviti sa soljenjem vode u nadi da će brže proključati, ali bolje je imati prave informacije pri ruci kako biste mogli da donesete informisanu odluku o tome šta ćete raditi. Bilo da se radi o kuhinji ili duhanskim proizvodima — poznavanje činjenica će vam biti od koristi.  (Vijesti.ba)